Nadzor, revizija i interne kontrole unutar organizacije

Nadzor 2019 10 30 - Nadzor, revizija i interne kontrole unutar organizacije

U današnjim uvjetima povećane konkurencije uz ograničenost resursa stvoriti permanentni rast i razvoj kao osnovni uvjet opstanka trgovačkog društva uvelike je kompleksan i odgovoran zadatak. Osim uprave i menadžmenta za rast i razvoj organizacije zainteresirani su i potencijalni investitori i kreditori, dobavljači, kupci, zaposlenici, država, javnost, burza te ostale interesne strane.

Da bi se poboljšao i održavao rast i razvoj trgovačkog društva u odnosu na njegovu okolinu, napori menadžmenta moraju se usmjeravati kvaliteti procesa upravljanja na svim razinama, i to ponajprije u smislu sve veće brige i predanosti ostvarivanju postavljenih ciljeva i zahtjeva vlasnika, efikasnoj upotrebi resursa, povećanju kvalitete i ekološkoj svijesti, etičkom ponašanju i naglašenoj odgovornosti. Upravljanje se realizira odlučivanjem, a za odlučivanje zbog visokog stupnja rizika i neizvjesnosti, neophodna je odgovarajuća informacijska podloga.

Zašto su bitne realne i provjere informacije u financijskim izvještajima

Informacije za potrebe poslovnog odlučivanja konačni su rezultat računovodstvenog  procesiranja podataka i zapisani su u obliku financijskih izvještaja. Provođenjem poslovnih odluka u svakodnevnom poslovanju, dolazi do promjena čiji su ekonomski i financijski učinci prikazani u financijskim izvještajima.

Da bi se minimizirale pogrešne poslovne odluke, odlučivanje treba bazirati na realnim i objektivnim informacijama. Najveću ulogu u tome ima revizija financijskih izvještaja, usmjerena na ispitivanje realnosti i objektivnosti financijskih izvještaja, te revizorovo mišljenje o realnosti financijskih izvještaja koje pruža razumnu pouzdanost i kvalitetu ali ne i apsolutnu razinu uvjerenja.

Kod revizije financijskih izvještaja u kontekstu vjerodostojnosti informacija misli se na financijske ili računovodstvene informacije. Taj proces i povezanosti informacija i uloge revizora prikazani su na shemi.

Interna kontrola 2019 10 31 300x253 - Nadzor, revizija i interne kontrole unutar organizacije

Možemo vidjeti da revizor ispituje događaje i procese, te računovodstvene izvještaje i to tako da na temelju dokumentacije prikuplja dokaze te pomoću određenih kriterija donosi mišljenje revizora o pouzdanosti računovodstvenih informacija. Revizor ispituje izvještaje s aspekta njihove realnosti (u smislu koliko su stvarni ti podaci), te s aspekta objektivnosti.

Nadzor kao mehanizam ostvarivanja ciljeva društva

U uvjetima naglašene tržišne orijentacije i privatnog vlasništva nadzor postaje sve značajniji u svim područjima ljudskog djelovanja.

Međusobno povezani i zavisni dijelovi ili podsustavi uspješnog upravljanja organizacijom postavljaju određene ciljeve koji se nastoje ostvariti. Podloga za ostvarivanje tih ciljeva i funkcioniranje sustava svakako su određena načela, pravila i norme ponašanja i djelovanja.

Ipak, u praksi se u pojedinim procesima i stanjima uočavaju odstupanja od pravila, što u konačnici rezultira neostvarivanjem postavljenih ciljeva. U tom kontekstu nadzor je mehanizam koji sve elemente sustava povezuje i osigurava ostvarivanje unaprijed postavljenih ciljeva i uspješno funkcioniranje sustava, njegov rast, razvoj i opstanak.

Takav pristup u shvaćanju nadzora uključuje dva bitna gledišta nadzora:

  1. za djelotvoran nadzor unaprijed moraju biti određeni ciljevi, jer bez ciljeva nema značaja i
  2. nadzor uključuje djelovanje nekoga ili nečega – zaposlenih, poslovnih jedinica ili cijelog trgovačkog društva – s namjerom djelovanja prema ciljevima

Oblici i cilj nadzora

Općenito je cilj nadzora ispitati i uskladiti cjelokupni društveno-ekonomsko-politički sustav s utvrđenim kriterijima (normama, pravilima, zakonima i standardima).

Nadzor je opći pojam za ispitivanje pravilnosti i za otklanjanje nepravilnosti u poslovnim procesima i stanjima.

Mogući su i različiti oblici nadzora ovisno o kriterijima razlikovanja:

  • prema tijelima nadzora; eksterni i interni nadzor,
  • prema vremenu nadzora; stalni (permanentni), periodički, povremeni, prethodni, tekući i naknadni nadzor,
  • prema intenzitetu nadzora; razlikujemo formalni i materijalni nadzor.

Kako se provodi nadzor unutar organizacije

Interni se nadzor obavlja unutar granica nekog poslovnog sustava ili organizacije poradi praćenja ostvarivanja postavljenih ciljeva i predlaganja korektivnih akcija u slučaju odstupanja od tih ciljeva.

Polaznu osnovu u koncipiranju cjelovitoga sustava internog nadzora čini interna kontrola. Naime, funkcionalno gledajući, cjelokupni sustav internog nadzora može se provoditi pomoću internih kontrola koje su ugrađene u poslovne procese te nadziranjem njihova funkcioniranja, što se osigurava dodatnom, višom razinom nadzora – internom revizijom.

Dugoročno gledano veća ili manja uspješnost, kao obilježje konkurentske sposobnosti društva, posljedica je prilagodbe i djelovanja u postojećoj i budućoj okolini. Poznavanje uže i šire okoline, uz internu analizu samog društva, osnova je za prepoznavanje prilika i prijetnji u okolini te stvarnih prednosti i slabosti organizacije. Rezultati takve analize osnova su za odgovarajuće pozicioniranje društva u okolini i kreiranje njegovih održivih konkurentskih prednosti.

Da bi se pronašao i održavao takav položaj poduzeća u odnosu na njegovu okolinu, napori menadžmenta moraju se usmjeravati kvaliteti procesa upravljanja na svim razinama, i to ponajprije u smislu sve veće brige i predanosti ostvarivanju postavljenih ciljeva i zahtjeva vlasnika, efikasnoj upotrebi resursa, etičkom ponašanju, povećanju kvalitete i ekološkoj svijesti, te naglašenoj odgovornosti.

Nadzor se uspostavlja kontrolingom, a provjera realnosti financijskih izvještaja revizijom. Ako Vas zanima neka od navedenih usluga slobodno nas kontaktirajte.

Autori: ALPHA CAPITALIS tim 

Ovlašteni revizori | Ovlašteni interni revizori | Ovlašteni procjenitelji | Ovlašteni računovođe | Ovlašteni investicijski savjetnici | ACCA (Association of Certified Chartered Accountants)

Manipulacije fin.izvještajima: Tehnike otkrivanja nepravilnosti u priznavanju prihoda

Manipulacija fin.izvjestajima prihodi 2019 11 10 - Manipulacije fin.izvještajima: Tehnike otkrivanja nepravilnosti u priznavanju prihoda

Manipulacija financijskim izvještajima je danas jedan od najvećih problema u korporativnim financijama. Postoji više načina manipulacije financijskim izvještajima, a jedna od njih je i nepravilno priznavanje prihoda. Što je sve uključeno u nepravilnosti u priznavanju prihoda i kako ih otkriti donosimo u nastavku.

Dokazi koji mogu upućivati na manipulaciju financijskim izvještajima

Prilikom otkrivanja potencijalnih manipulacija u financijskim izvještajima provjerite postoje li neki od sljedećih dokaza koji bi mogli uputiti na manipulaciju financijskim izvještajima:

  • Nedovoljno educirano računovodstveno osoblje
  • Velika smanjenja ili povećanja novca u banci i blagajni
  • Velika smanjenja imovine u bilanci
  • Nepostojanje internih kontrola
  • Nedostatak jasne organizacije odgovornosti
  • Česti konflikti s revizorima
  • Nepoštivanje regulatornih tijela
  • Financijske transakcije koje nemaju smisla
  • Nedostatak dokaza o transakcijama
  • Nepotizam i sukob interesa unutar organizacije

Ukoliko postoje ovi dokazi, postoji opasnost od manipulacije financijskim izvještajima, te bi trebalo posvetiti više pozornosti prilikom analize financijskih izvještaja, posebno onih dijelova na koje se odnose dokazi.

Osim dokaza za  otkrivanje nepravilnosti u priznavanju prihoda potrebno je sljedeće:

  • provjeriti jesu li zadovoljeni kriteriji za priznavanje prihoda,
  • provjeriti jesu li izračunati financijski pokazatelji i
  • napraviti horizontalnu i vertikalnu analizu prihoda

Kriteriji za priznavanje prihoda

Za pravilno priznavanje prihoda potrebno je ispuniti sljedeće kriterije:

  1. oraju postojati dokazi o transakciji
  2. Došlo je do isporuke proizvoda ili usluge
  3. Cijena je fiksna ili odrediva
  4. Naplata potraživanja je osigurana
  5. Svi rizici su prešli na kupca

Ukoliko svi kriteriji nisu zadovoljeni  potrebno je odgoditi priznavanje prihoda. Ako je društvo priznalo prihode a nisu ispunjeni navedeni kriteriji društvo prikazuje nerealne prihode i manipulira financijskim izvještajima. 

Općeprihvaćene tehnike otkrivanja nepravilnosti u priznavanju prihodima:

Prerano priznavanje prihoda 

Društvo prihvaća metodologiju priznavanja prihoda koje su karakteristične za neke druge industrije zbog čega dolazi do preranog priznavanja prihoda. Prilikom procjene preranog priznavanja prihoda potrebno je uzeti u obzir prihvaćenu metodologiju za priznavanje prihoda za industriju u kojoj društvo posluje te jesu li zadovoljeni sljedeći kriteriji:

  • Rizici vlasništva prešli su na kupca
  • Kupac se mora čvrsto obvezati na kupnju robe, npr. ugovor
  • Kupac, a ne prodavatelj, mora zahtijevati da se transakcija vrši na računu
  • Za isporuku robe mora postojati fiksni raspored; datum isporuke mora biti razumljiv i u skladu s poslovnom svrhom kupca
  • Naručena roba mora biti odvojena od inventara prodavatelja i ne smije se koristiti za popunjavanje ostalih narudžbi
  • Roba mora biti kompletna i spremna za isporuku.

Ukoliko svi kriteriji nisu zadovoljeni, društvo nepravilno priznaje prihode i tako manipulira financijskim izvještajima.

Evidentiranje prihoda od stvarnih transakcija po napuhanim prihodima

Prekomjerni ili pogrešni prihodi mogu nastati korištenjem neprikladne metodologije za priznavanje prihoda ili zbrajanjem prihoda kako bi se društvo učinilo mnogo većim nego što stvarno jest.

Ukoliko sumnjate u korištenje neprikladne metodologije za priznavanje prihoda, usporedite koju metodologiju koriste slična društva u industriji za priznavanje prihoda.

Društvo može koristiti bruto a ne neto metode priznavanja prihoda. Takav način priznavanja prihoda mogu koristiti primjerice društva koja se bave posredovanjem, tj, nabave robu od jednog društva i preprodaju je drugom, a kao prihod evidentiraju troškove nabave proizvoda uvećane za maržu.  Posrednici bi trebali kao prihod priznavati razliku između cijene koju im je platio krajnji kupac (marža) i troškova nabave prodane robe.

Transakcije s povezanim stranama

Ukoliko društvo ostvaruje transakcije s povezanim subjektima potrebno je provjeriti obavljaju li se te transakcije po stvarnim cijenama i koja je svrha tih transakcija. Uz to treba provjeriti postoji li vjerojatnost da će se te transakcije nastaviti obavljati i u budućnosti ili se radi o jednokratnim transakcijama. Naime, ukoliko društvo prodaje svoje proizvode dobavljaču, većinskom vlasniku ili poslovnom partneru utoliko postoji rizik da se proizvodi prodaju po nižim cijenama od tržišnih.

Transakcija s povezanim stranama može biti odgovarajuća transakcija ali bi investitori prilikom donošenja odluke o ulaganju trebali promotriti te aktivnosti kako bi utvrdili jesu li  prikazani prihodi u skladu sa stvarnim transakcijama.

Na nepravilnosti prilikom priznavanja prihoda može upućivati i nagli rast prodaje prema jednom kupcu ili kada samo jedan kupac čini veliki udio prodaje.

Investitori trebaju pažljivo analizirati transakcije koje obuhvaćaju prodaju povezanom društvu, povezanoj osobi ili zajedničko ulaganje između povezanih društava. 

Evidentiranje prihoda od transakcija koje ne generiraju prihode

Priliv novca s osnve zajma prikazan kao prihod

Lažni prihodi mogu nastati zbog pogrešne klasifikacije novčanih primitaka koji pritječu u društvo. Primjerice, društvo je uzelo zajam kod banke i umjesto kao obvezu za primljeni zajam knjižila kao prihod. Budući da društvo ima obvezu vraćanja zajma banci, primljeni zajam se ne može knjižiti kao prihod, već kao obveza. Svaki primitak novca nije ujedno i prihod.

Predujmovi knjiženi kao prihod

Zbog pogrešne klasifikacije društvo može knjižiti primljene predujmove od kupaca kao prihod, iako oni to zapravo nisu jer društvo ima obvezu za isporuku robe za koju je primilo predujam od kupca.

Gotovinski popust prikazan kao prihod

Gotovinski popusti od dobavljača se također ne bi trebali knjižiti kao prihodi jer umanjuju vrijednost nabavljenih zaliha zbog čega bi se trebali evidentirati kao prilagodba troška nabave zaliha.

Prilikom donošenja odluke o ulaganju investitori bi trebali provjeriti na koji način dobavljači obračunavaju povrat robe. Povrat novca koji društvo dobije od dobavljača zbog povrata robe trebao bi biti evidentiran kao smanjenje vrijednosti te robe, a ne kao prihod od dobavljača.

Povećanje prihoda jednokratnim događajima

Društvo može povećati prihode jednokratnim i neodrživim aktivnostima.

Prilikom utvrđivanja nepravilnosti u priznavanju prihoda svakako treba obratiti pozornost na povećanje prihoda iz redovnih poslovnih aktivnosti, te prihoda iz izvanrednih i financijskih prihoda.

Zbog mogućih manipulacija prihodima uvijek treba oprezno proučiti ugovore u kojima se obje strane javljaju i u ulozi kupca i prodavatelja.

Primjer: Društvo može prodati  proizvodnu liniju po višoj ili nižoj cijeni od tržišne drugom društvu i s tim društvom sklopiti ugovor o otkupu proizvoda  koje će proizvesti na toj proizvodnoj liniji po višoj ili nižoj cijeni od tržišne. Društvo koje prodaje opremu može pristati na nižu prodajnu cijenu opreme uz uvjet da otkupi proizvode po nižoj cijeni. Naravno vrijedi i obrnuto, gdje kupac proizvodne linije pristaje platiti višu cijenu za proizvodnu liniju, uz uvjet da prodavatelj plati višu cijenu za proizvode koje će otkupiti. 

Povećanje prihoda pogrešnim klasifikacijama

Prilikom utvrđivanja mogućih nepravilnosti u priznavanju prihoda važno je analizirati prihode ostvarene od temeljne djelatnost društva (operativni prihodi) i prihode koje društvo ostvaruje od nekih izvanrednih aktivnosti kao što je prodaja dugotrajne imovine i financijskih aktivnosti poput prihoda od ulaganja u vrijednosne papire ili prihoda od kamata.

Kako investitori više pažnje posvećuju operativnim prihodima, društvo može  prihode od prodaje dugotrajne imovine pogrešno klasificirati i evidentirati kao prihod iz operativnih aktivnosti. 

Crvena zastava

Jedan od mogućih pokazatelja manipulacije prihodima i financijskim izvještajima su tzv. crvene zastave (eng. red flag). Crvene zastave mogu biti svaka nepoželjna karakteristika koja se ističe analitičaru ili investitoru.

Nagle promjene

Crvene zastave kod manipulacije prihodima predstavljaju svaki nagli skok potraživanja, posebno onih neosnovanih. Analitičari i investitori koriste crvene zastave kao upozorenje o financijskoj situaciji i zdravlju društva, te utječu na donošenje odluka o ulaganju. Ne postoji univerzalni standard  za prepoznavanje crvenih zastava.

Pravilno čitanje financijskih izvještaja

Crvene zastave mogu se otkriti analizom financijskih izvještaja, povijesnih podataka ili ekonomskih pokazatelja društva te se nalaze u bilješkama uz financijske izvještaje. Iz financijskih izvještaja društava može se dobiti mnogo informacija o poslovanju društva, ali za otkivanje crvenih zastava potrebno je pravilno čitati financijske izvještaje.

Dobro poznavanje i razumijevanje sadržaja financijskih izvještaja pomaže u uspješnom otkrivanje mogućih manipulacija financijski izvještajima.

Primjer: Ako društvo ostvari značajno povećanje potraživanja od kupaca, ne mora značiti da se radi o crvenoj zastavi. Postoji mogućnost da je povećanje potraživanja zapravo rezultat povećanja proizvodnih i prodajnih kapaciteta zbog čega se je povećao obujam prodaje, a posljedično i potraživanja od kupaca. 

Dani naplate potraživanja

Dani naplate potraživanja prikazuju potreban broj dana da društvo naplati svoja potraživanja od kupaca. Budući da dani naplate potraživanja nisu regulirani općeprihvaćenim računovodstvenim načelima mogu biti izračunati na različite načine. Društvo može dane naplate potraživanja izračunati na temelju prosječnog stanja potraživanja, umjesto konačnog i tako prikazati lažno trajanje naplate potraživanja.

Povećanje dana naplate potraživanja može biti posljedica prikazivanja lažnih prihoda koji nisu naplativi.

Postotak knjigovodstvene dovršenosti

Postotak knjigovodstvene dovršenosti koristi se tipično za dugoročne ugovore o gradnji ili proizvodnji. Ako se ne obračuna postotak završetka, iznos prihoda priznat u određenom razdoblju određuje se postotkom ukupnog ugovora koji je sklopljen tijekom razdoblja.

Da bi izračunali prihod, društva najprije određuju amortizaciju troškova koji su nastali temeljem ugovora u postotku od procijenjenog ukupnog troška koji će se dogoditi tijekom cijelog životnog vijeka predmeta izgradnje ili proizvodnje. Zatim se ovaj postotak primjenjuje na ukupni prihod za koji se očekuje da će biti priznat prema ugovoru.

Prilikom priznavanja prihoda pomoću postotka knjigovodstvene dovršenosti pogrešne procjene mogu dovesti do prenapuhanih prihoda zbog čega treba biti oprezan prilikom procjene knjigovodstvene dovršenosti.

Ako imate pitanja vezanih za manipulaciju financijskim izvještajima, slobodno nam se obratite.

Autori: ALPHA CAPITALIS tim 

Ovlašteni revizori | Ovlašteni interni revizori | Ovlašteni procjenitelji | Ovlašteni računovođe | Ovlašteni investicijski savjetnici | ACCA (Association of Certified Chartered Accountants)

Smjernice o ulaganju mirovinskih fondova u MSP putem “uređenih sustava”

Novosti Progress i mirovinski fondovi 2019 11 10 - Smjernice o ulaganju mirovinskih fondova u MSP putem "uređenih sustava"

Zagrebačka burza svojim se prijedlozima uključila u raspravu o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim mirovinskim fondovima sa ciljem da se potakne ulaganje mirovinskih fondova u mala i srednja poduzeća putem Progress tržišta.

Hanfa je dana 31.10.2019. godine na 42. sjednici Upravnog vijeća donijela Smjernice o uređenim sustavima za prikupljanje kapitala u skladu s Zakonom o obveznim mirovinskim fondovima. Smjernice stupaju na snagu danom objave na stranicama Hanfe.

Detalje o smjernicama pročitajte na:

https://www.hanfa.hr/media/4131/2-smjernice-o-ure%C4%91enim-sustavima-za-prikupljanje-kapitala.pdf

ALPHA CAPITALIS, savjetnik za Progress market

 

7 načela revizora

7 nacela revizora 2019 10 29 - 7 načela revizora

Načela ili osnovna pravila ponašanja su od izuzetne važnosti za dobro i kvalitetno obavljanje te vođenje poslova za svako društvo.  U obavljanju poslova revizije primjenjuju se opće prihvaćena računovodstvena načela, računovodstveni standardi, odnosno smjernice revizije.

Revizijska načela predstavljaju ishodište revizijskih standarda. Revizijom i korištenjem kriterija za ocjenu uspješnosti poslovanja društva, kao što su računovodstvena načela, standardi, postulati, propisi i slično želi se utvrditi objektivnost i realnost financijskog položaja društva.

Načela su brojna, ali ona se mogu svesti na sedam temeljnih načela koja doista predstavljaju temelje revizije te osiguravaju kvalitetne pretpostavke za njen razvoj, a ona su sljedeća:

Načelo zakonitosti

 Načelo zakonitosti sastoji se u ispitivanju usklađenosti stvarnog stanja s postojećim zakonskim propisima. Pri tome pod zakonskim propisima misli se na apsolutno sve propise dane od strane nadležnog državnog organa koji imaju zakonski karakter. Isto tako, tu ubrajamo i one propise koji nisu zakonski, ali proizlaze iz uobičajenog dobrog i zdravog poslovanja.

Svako društvo ima i svoje interne normativne akte kojih se pridržava, ali i oni moraju biti usklađeni sa zakonom i pravilima dobrog poslovanja.

Načelo profesionalne etike

Načelo profesionalne etike obuhvaća pridržavanje Kodeksa profesionalne etike od strane revizora iz razloga da se zaštiti revizija kao profesija. Ono zahtijeva da se etičke norme i pravila ponašanja revizora upišu u Kodeks profesionalne etike koji objavljuju nacionalni instituti za reviziju kao bitnu odrednicu postupka revizije.

Ukoliko dođe do toga da se revizijska društva ili sami revizori ne pridržavaju pravila ponašanja zapisana u Kodeksu, utoliko mogu slijediti vrlo oštre sankcije jer je narušen dignitet struke.

Načelo neovisnosti

Neovisnost je temeljno obilježje revizije u suvremenim uvjetima. Načelo neovisnosti zahtijeva od revizora da budu neovisni i samostalni te da nisu u nikakvoj vezi s poslovanjem društva nad kojim se obavlja postupak revizije.

Revizor mora biti potpuno samostalan u planiranju postupka revizije i nikako ne smije dopustiti menadžmentu društva da ograniči provođenje iste.

Tijekom samog postupka, na raspolaganju mora biti sva dokumentacija koja je potrebna revizoru kako bi utvrdio stanje. Menadžment često neće udovoljiti svim zahtjevima revizora, no revizor mora težiti ka potpunom i korektnom izvješćivanju.

Načelo stručnosti i kompetentnosti

Načelo stručnosti i kompetentnosti zahtijeva određeno stručno obrazovanje i znanje za obavljanje posla te se stoga od revizora i zahtijeva stalna edukacija. Važno je posjedovanje fakultetskog obrazovanja, etičkih načela te iskustva nakon kojeg se može pristupiti polaganju stručnog ispita te dobiti certifikat kojim se potvrđuje stečeno zvanje “ovlašteni revizor”.

Načelo odgovornosti

Načelo odgovornosti zahtijeva od revizora da utvrdi konkretnu odgovornost za nastale eventualne nepravilnosti u poslovanju otkrivene tijekom revizije. U slučaju prikrivanja stvarnog stanja i donošenja pogrešne ocjene, odgovornost snosi revizor.

Odgovornost revizora najčešće se preispituje u situacijama kada se utvrdi da je neko društvo pretrpjelo gubitke jer se oslanjalo na mišljenje istog. Također, revizor snosi odgovornost i za poslove koje je netko drugi obavljao u njegovo ime.

Načelo dokumentiranosti

 Načelo dokumentiranosti odnosno pribavljanja dokaza znači da revizori donose mišljenje temeljem dokaza u obliku računovodstvene, statističke i ostale operativne evidencije koje trebaju biti pouzdane, pregledne, dobro organizirane i ažurne.

Smatra se da svaka poslovna promjena mora biti popraćena valjanom dokumentacijom. Podloga za reviziju nije samo evidencija nego i postupci kojim revizor samostalno ispituje i utvrđuje stanje kao što su inventure i ostalo.

Značaj radne dokumentacije posebno dolazi do važnosti ako dođe do sporova, zahtjeva za nadoknadom šteta i slično.

Načelo korektnog izvješćivanja

Načelo korektnog izvještavanja sastoji se u izražavanju revizorovog mišljenja temeljenom na obavljenoj reviziji koje mora biti konkretno i korektno.

Najčešća prepreka u tome je nemogućnost pristupa potrebnoj dokumentaciji tj. ograničenje obujma revizijskog ispitivanja. Revizorsko mišljenje je najvažniji dio izvješća revizije o realnosti i objektivnosti financijskih izvještaja ili izvješća internog revizora o poslovanju društva.

Mišljenje može biti:

  • pozitivno,
  • mišljenje s rezervom ili
  • negativno

Svako od navedenih načela izrazito je bitno da se poštuje tijekom revizijskog postupka. Ona zaista predstavljaju temelje za koncipiranje i razvoj revizijskih standarda kao značajne pretpostavke korektne provedbe revizije. Ta načela nisu stalna i nepromjenjiva već zavisno od razvoja teorije i prakse dolazi i do njihove promjene.

Ukoliko trebate bilo kakav savjet ili detaljnije informacije po pitanju postupka revizije i načela kojih se revizor treba držati pri trajanju postupka iste, slobodno nas kontaktirajte. 

Autori: ALPHA CAPITALIS tim 

Ovlašteni revizori | Ovlašteni interni revizori | Ovlašteni procjenitelji | Ovlašteni računovođe | Ovlašteni investicijski savjetnici | ACCA (Association of Certified Chartered Accountants)

Modeli prijenosa poslovanja

Business transfer 2019 11 07 - Modeli prijenosa poslovanja

Odluka o budućnosti društva nakon odlaska u mirovinu i povlačenja iz posla aktualna je za svakog trećeg vlasnika trgovačkog društva u Hrvatskoj. Naime, gotovo trećina vlasnika trgovačkih društava u Hrvatskoj razmišlja o prijenosa poslovanja , a zbog svoje složenosti i često dugog procesa trajanja, prijenos poslovanja kritična je faza u razvoju obiteljskih društava.  Ovisno o tome koje mjesto na tržištu zauzima društvo, situaciji u obitelji te osobnim preferencijama, poduzetnik može odabrati različite modele izlaska iz poslovanja odnosno prijenosa poslovanja.

U nastavku teksta donosimo 5 načina izlaska iz poduzetničkog pothvata za vlasnike društava koji razmišljaju o prijenosu poslovanja.

  1. Prijenos poslovanja na obiteljske članove

Obiteljska društva razlikuje se od društava koja nisu obiteljski vođena ni kontrolirana te predstavljaju povezanost poslovne, vlasničke i obiteljske dimenzije u istom poslovnom subjektu.

Vlasnici obiteljskih društava često preferiraju ostaviti vlasničke udjele unutar obitelji kako bi se poslovanje transferiralo s generacije na generaciju,  a pripreme za prijenos vlasništva započinje davanjem ovlasti koje se odnose na upravljanje društvom dok se podjela poslovnih udjela u društvu može unaprijed definirati oporukom za života vlasnika.

Ovo je najpopularniji oblik prijenosa poslovanja s obzirom na to da vlasnici obiteljskih društava preferiraju ostaviti poslovanje unutar obitelji.

  1. Prodaja zaposleniku ili menadžeru društva

Ukoliko nitko od nasljednika unutar obitelji nije zainteresiran za nastavak obiteljskog poslovanja utoliko se prodaja društva nameće kao realna opcija za vlasnike.

Jedan od oblika prodaje društva jest prodaja vlastitom zaposleniku ili menadžeru (eng. MBO – Management Buyout). Ovakav način prijenosa poslovanja blizak je prijenosu poslovanja na obiteljske članove jer podrazumijeva preuzimanje društva od strane osobe koja je dobro upoznata sa svim poslovnim procesima i zaposlenicima društva kao i ključnim kupcima te dobavljačima.

Također, ovakav način prijenosa poslovanja blizak je vlasniku jer podrazumijeva nastavak građenja vizije i misije koja je inicijalno uspostavljena.

  1. Prodaja vanjskom kupcu ili menadžeru

Vanjski kupac se može pojaviti kao financijski ili strateški investitor. Financijski investor je najčešće Fond rizičnog kapitala (eng. Private Equity Fond) koji ima interes izaći u što kraćem roku i ostvariti što veći prinos. Strateški investitor je društvo koje se bavi sličnom djelatnošću s kojim se mogu realizirati sinergije.

Treće opcija je prodaja vanjskom menadžmentu koji želi preuzeti poslovanje (eng. MBI – Management buy in).

Ako se vlasnik društva odluči za prodaju društva potrebno je napraviti proces procjene vrijednosti i dubinskog snimanja kako bi vlasnik mogao maksimizirati dobit koja proizlazi iz prodaje.

Prijenos vlasništva bez pripreme društva za prodaju, normalizacije EBITDA i procjene vrijednosti transakcija može završiti neuspjehom.

  1. Inicijalna javna ponuda (IPO)

Inicijalna javna ponuda (IPO) je proces kroz koji privatno društvo izdaje svoje dionice javnosti po prvi put i tako prikuplja kapital.

Vlasnici društava koji se putem ovakvog načina odlučuju prenijeti vlasništvo moraju pomno isplanirati cjelokupni proces i odabrati prikladno vrijeme za izlazak na burzu.

U proces uključuju i financijskog savjetnika čija je zadaća izrada prospekta kroz koji se informira zainteresirana javnost putem promidžbenih aktivnosti, a zaduženi su i za određivanje finalne cijene dionice i uvrštavanje dionica na burzu.

Za ovakav način prijenosa poslovanja vlasnici se odlučuju ako nema zainteresiranih članova obitelji koji bi nastavili poslovanje ili nema zainteresiranih zaposlenika ili vanjskih kupaca koji bi dokapitalizirali društvo.

  1. Likvidacija društva

Likvidacija predstavlja posljednju fazu postojanja društva, a odnosi se na prekid djelatnosti prihodovanja društva, razrješavanje svih otvorenih odnosa s poslovnim partnerima, državom, radnicima i suvlasnicima društva.

U kontekstu prijenosa poslovanja likvidaciju je potrebno gledati kao jednu od mogućih strategija izlaska iz poslovanja vlasnika poduzeća, a ne kao rezultat poslovnog neuspjeha.

Za izlaznu strategiju putem likvidacije društva vlasnici se odlučuju kada je teško pronaći kupca koji ima „know-how“ za nastavak poslovanja, loše ekonomske situacije koja ne ide u korist potencijalnim investitorima ili je narušeno zdravlje vlasnika koji želi skratiti vrijeme potrebno za prijenos vlasništva.

Ukoliko se vaše društvo nalazi u fazi prijenosa poslovanja i niste sigurni koji model prijenosa odabrati, utoliko nas slobodno kontaktirajte.

Autori: ALPHA CAPITALIS tim 

Ovlašteni revizori | Ovlašteni interni revizori | Ovlašteni procjenitelji | Ovlašteni računovođe | Ovlašteni investicijski savjetnici | ACCA (Association of Certified Chartered Accountants)