U današnjim uvjetima povećane konkurencije uz ograničenost resursa stvoriti permanentni rast i razvoj kao osnovni uvjet opstanka trgovačkog društva uvelike je kompleksan i odgovoran zadatak. Osim uprave i menadžmenta za rast i razvoj organizacije zainteresirani su i potencijalni investitori i kreditori, dobavljači, kupci, zaposlenici, država, javnost, burza te ostale interesne strane.
Da bi se poboljšao i održavao rast i razvoj trgovačkog društva u odnosu na njegovu okolinu, napori menadžmenta moraju se usmjeravati kvaliteti procesa upravljanja na svim razinama, i to ponajprije u smislu sve veće brige i predanosti ostvarivanju postavljenih ciljeva i zahtjeva vlasnika, efikasnoj upotrebi resursa, povećanju kvalitete i ekološkoj svijesti, etičkom ponašanju i naglašenoj odgovornosti. Upravljanje se realizira odlučivanjem, a za odlučivanje zbog visokog stupnja rizika i neizvjesnosti, neophodna je odgovarajuća informacijska podloga.
Zašto su bitne realne i provjere informacije u financijskim izvještajima
Informacije za potrebe poslovnog odlučivanja konačni su rezultat računovodstvenog procesiranja podataka i zapisani su u obliku financijskih izvještaja. Provođenjem poslovnih odluka u svakodnevnom poslovanju, dolazi do promjena čiji su ekonomski i financijski učinci prikazani u financijskim izvještajima.
Da bi se minimizirale pogrešne poslovne odluke, odlučivanje treba bazirati na realnim i objektivnim informacijama. Najveću ulogu u tome ima revizija financijskih izvještaja, usmjerena na ispitivanje realnosti i objektivnosti financijskih izvještaja, te revizorovo mišljenje o realnosti financijskih izvještaja koje pruža razumnu pouzdanost i kvalitetu ali ne i apsolutnu razinu uvjerenja.
Kod revizije financijskih izvještaja u kontekstu vjerodostojnosti informacija misli se na financijske ili računovodstvene informacije. Taj proces i povezanosti informacija i uloge revizora prikazani su na shemi.
Možemo vidjeti da revizor ispituje događaje i procese, te računovodstvene izvještaje i to tako da na temelju dokumentacije prikuplja dokaze te pomoću određenih kriterija donosi mišljenje revizora o pouzdanosti računovodstvenih informacija. Revizor ispituje izvještaje s aspekta njihove realnosti (u smislu koliko su stvarni ti podaci), te s aspekta objektivnosti.
Nadzor kao mehanizam ostvarivanja ciljeva društva
U uvjetima naglašene tržišne orijentacije i privatnog vlasništva nadzor postaje sve značajniji u svim područjima ljudskog djelovanja.
Međusobno povezani i zavisni dijelovi ili podsustavi uspješnog upravljanja organizacijom postavljaju određene ciljeve koji se nastoje ostvariti. Podloga za ostvarivanje tih ciljeva i funkcioniranje sustava svakako su određena načela, pravila i norme ponašanja i djelovanja.
Ipak, u praksi se u pojedinim procesima i stanjima uočavaju odstupanja od pravila, što u konačnici rezultira neostvarivanjem postavljenih ciljeva. U tom kontekstu nadzor je mehanizam koji sve elemente sustava povezuje i osigurava ostvarivanje unaprijed postavljenih ciljeva i uspješno funkcioniranje sustava, njegov rast, razvoj i opstanak.
Takav pristup u shvaćanju nadzora uključuje dva bitna gledišta nadzora:
- za djelotvoran nadzor unaprijed moraju biti određeni ciljevi, jer bez ciljeva nema značaja i
- nadzor uključuje djelovanje nekoga ili nečega – zaposlenih, poslovnih jedinica ili cijelog trgovačkog društva – s namjerom djelovanja prema ciljevima
Oblici i cilj nadzora
Općenito je cilj nadzora ispitati i uskladiti cjelokupni društveno-ekonomsko-politički sustav s utvrđenim kriterijima (normama, pravilima, zakonima i standardima).
Nadzor je opći pojam za ispitivanje pravilnosti i za otklanjanje nepravilnosti u poslovnim procesima i stanjima.
Mogući su i različiti oblici nadzora ovisno o kriterijima razlikovanja:
- prema tijelima nadzora; eksterni i interni nadzor,
- prema vremenu nadzora; stalni (permanentni), periodički, povremeni, prethodni, tekući i naknadni nadzor,
- prema intenzitetu nadzora; razlikujemo formalni i materijalni nadzor.
Kako se provodi nadzor unutar organizacije
Interni se nadzor obavlja unutar granica nekog poslovnog sustava ili organizacije poradi praćenja ostvarivanja postavljenih ciljeva i predlaganja korektivnih akcija u slučaju odstupanja od tih ciljeva.
Polaznu osnovu u koncipiranju cjelovitoga sustava internog nadzora čini interna kontrola. Naime, funkcionalno gledajući, cjelokupni sustav internog nadzora može se provoditi pomoću internih kontrola koje su ugrađene u poslovne procese te nadziranjem njihova funkcioniranja, što se osigurava dodatnom, višom razinom nadzora – internom revizijom.
Dugoročno gledano veća ili manja uspješnost, kao obilježje konkurentske sposobnosti društva, posljedica je prilagodbe i djelovanja u postojećoj i budućoj okolini. Poznavanje uže i šire okoline, uz internu analizu samog društva, osnova je za prepoznavanje prilika i prijetnji u okolini te stvarnih prednosti i slabosti organizacije. Rezultati takve analize osnova su za odgovarajuće pozicioniranje društva u okolini i kreiranje njegovih održivih konkurentskih prednosti.
Da bi se pronašao i održavao takav položaj poduzeća u odnosu na njegovu okolinu, napori menadžmenta moraju se usmjeravati kvaliteti procesa upravljanja na svim razinama, i to ponajprije u smislu sve veće brige i predanosti ostvarivanju postavljenih ciljeva i zahtjeva vlasnika, efikasnoj upotrebi resursa, etičkom ponašanju, povećanju kvalitete i ekološkoj svijesti, te naglašenoj odgovornosti.
Autori: ALPHA CAPITALIS tim
Ovlašteni revizori | Ovlašteni interni revizori | Ovlašteni procjenitelji | Ovlašteni računovođe | Ovlašteni investicijski savjetnici | ACCA (Association of Certified Chartered Accountants)
