Procjena rizika transfernih cijena

Transferne cijene rizik 2019 10 21 - Procjena rizika transfernih cijena

Pojam transferne cijene odnosi se na cijene proizvoda, usluga i intelektualnog vlasništva koje se obračunavaju između povezanih osoba. Transferne cijene obuhvaćaju i ugovore o sudjelovanju u zajedničkim troškovima koje sklapaju multinacionalne kompanije te financiranje između povezanih subjekta.

Budući da su cijene između povezanih društava dogovorene postoji opasnost da ugovorene cijene ne odgovaraju tržišnim cijenama zbog čega može doći do prelijevanja dobiti iz jedne države u drugu kako bi se smanjila oporeziva osnovica poreza na dobit.

Transferne cijene – trendovi u svijetu

Broj revizija transfernih cijena koje su pokrenule porezne uprave diljem svijeta znatno je porastao posljednjih nekoliko godina i očekuje se da će taj trend nastaviti.  U praksi porezne uprave i društva različito tumače određene aspekte Priručnika o transfernim cijenama što dovodi do dvostrukog oporezivanja. Problem dvostrukog oporezivanja pokušava se riješiti s Postupkom međusobnog dogovora (MAP, eng. Mutual agreement procedure).

Na svjetskoj razini može se vidjeti povećanje proračuna poreznim upravama za ulaganje u sposobnost i stručnost u rješavanju pitanja vezanih uz transferne cijene.

Priručnik o procjeni rizika transfernih cijena

Kako bi porezne vlasti mogle lakše utvrditi procjenu rizika transfernih cijena svakog poreznog obveznika Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) je 2013. godine izdala nacrt Priručnika o procjeni rizika transfernih cijena. U nastavku donosimo ključne informacije sadržane u Priručniku.

Sadržaj nacrta Priručnika

Priručnik sadrži smjernice o informacijama koje porezne uprave trebaju tražiti od društava koja imaju transakcije s povezanim društvima.

Porezna uprava od poreznog obveznika, koji ima transakcije s povezanim društvima, treba tražiti sljedeće:

  • Identificirati transakcije između povezanih društava
  • Identificirati povezane osobe koje obavljaju kontrolirane transakcije
  • Utvrditi prirodu i iznos kontroliranih transakcija obavljenih od strane povezanih osoba
  • Segmentirati financijski rezultat svake kontrolirane transakcije
  • Opisati razlike između financijskih izvještaja poreznog obveznika i njegove porezne prijave.

Najčešći indikatori rizika

Priručnik pruža smjernice poreznim upravama predlažući korake koje je potrebno napraviti prije odabira subjekta poreznog nadzora. Društva mogu koristiti Priručnik kako bi procijenili rizike svojeg poslovanja s aspekta transfernih cijena. Najčešći indikatori za utvrđivanje rizika su:

  • Materijalno značajne transakcije s povezanim subjektima nerezidentima koji posluju u zemljama s niskim ili povlaštenim poreznim stopama
  • Plaćanja koja umanjuju osnovicu poreza na dobit poput licenci, zakupnina, najamnina, raznih usluga, financijskih instrumenta, kupnja ili prodaja proizvoda ili usluga povezanog društva i druge značajne i učestale transakcije
  • Jednokratne transakcije koje mogu utjecati na odnose transfernih cijena u budućim razdobljima poput poslovnog restrukturiranja
  • Odstupanja od razine profitabilnosti u odnosu na industriju i usporedna društva te konstantno poslovanje s gubitkom.

Ugovorni odnosi između povezanih društva trebaju se promatrati zajedno s njihovim ponašanjem.

Ugovorne obveze između povezanih društava su važan dio analize rizika i predstavljaju temeljno polazište u uspostavljanju komercijalnih i financijskih odnosa između povezanih društava koji su uključeni u transakcije unutar grupe.

Napomena:

Ukoliko imate povezano društvo utoliko pažljivo ispitajte ponašanje između povezanih društava kako bi dopunili ili zamijeniti ugovorne aranžmane, ako su ugovori nepotpuni ili ih se povezana društva ne pridržavaju. Raspodjela rizika na papiru sama po sebi ne pomiče dobit iz jednog povezanog društva u  drugo.

Uloga rizika i provođenje kontrole funkcija rizika

Na tržištu povećani rizik zahtjeva povećanu naknadu za preuzeti rizik zbog čega je Poreznoj upravi važan rizik za analizu transfernih cijena. Prema Priručniku  OECD-a u slučaju transakcija između povezanih društava rizik treba preuzeti društvo koje ima kontrolu nad funkcijom rizika.

Društvo koje ima kontrolu nad funkcijom rizika mora biti financijski sposobno podnijeti te rizike. U suprotnom društvo koje snosi rizik u transakciji s povezanim društvom ne može preuzeti rizik zbog čega nema  posljedica kojih bi bilo u situaciji da društvo uistinu i snosi taj rizik.

Što znači kontrola rizika?

Za potrebe razumijevanja transfernih cijena važno je razumjeti što predstavlja rizik i kako promatrati rizik.

Upravljanje rizikom obuhvaća tri ključne aktivnosti:

  1. Odluka o prihvaćanju, otpuštanju ili odbijanju mogućnosti rizika
  2. Odluka o načinu odgovora na rizike
  3. Ublažavanje rizika

Za upravljanje rizikom ključno je da pojedinci koji donose odluke moraju imati sposobnost odlučivanja i u praksi moraju obavljati funkciju donošenja odluka. Donositelj odluka trebao bi posjedovati kompleksnost i iskustvo u području posebnog rizika i  za koji se donosi odluka i imati razumijevanje o utjecaju svoje odluke na poslovanje, tj. trebaju biti vjerodostojni i imati odgovarajuće iskustvo i stručnost u donošenju odluka.

Donositelji odluka trebaju imati informacije potrebne za donošenje odluka. To se može postići prikupljanjem podataka ili korištenjem ovlaštenja za određivanje i  dobivanje potrebnih informacija.

Prema smjernicama OECD-a aktivnosti ublažavanja rizika mogu obavljati vanjska društva pod uvjetom da društvo koje odluči dati outsourcing aktivnosti upravljanja rizika i dalje zadržava kontrolu nad tom funkcijom.

Primjer:

Primjerice društvo koje se bavi iznajmljivanjem zrakoplova i odluči se za ublažavanje rizika preusmjeravanjem svakodnevnog servisiranjem portfelja zrakoplova specijaliziranom serviseru, treba posjedovati sposobnost utvrđivanja ciljeva outsourcanih aktivnosti, procijeniti ispunjavaju li se postavljeni ciljevi na odgovarajući način i prema potrebi prilagoditi ili raskinuti ugovor s pružateljem usluga.

Usklađivanje stvaranja vrijednosti s raspodjelom dobiti

Prilikom analize transfernih cijena potrebno je uskladiti stvaranje vrijednosti i raspodjelu dobiti.

Primjer:

Društvo  iznajmljuje opremu za proizvodnju automobila povezanim društvima. Povezana društva se razlikuju u načinu na koji stvaraju vrijednost. Prvo društvo ima jak prodajni i komercijalni tim s važnim odnosima na tržištu s distributerima i autosalonima, a drugo povezano društvo je učinkovito u nabavi sirovina i materijala za proizvodnju. Budući da povezana društva u ovom primjeru stvaraju vrijednost i generiraju dobit na dva različita načina analiza transfernih cijena neće biti ista, a dobit će se unutar svakog povezanog društva raspoređivati na različitoj osnovi.  U praksi porezna uprava detaljno proučava gdje društvo stvara vrijednosti.

Povrat bez rizika i prilagođen riziku

Prema smjernicama OECD-a razlikuju se financijski rizici povezani s financiranjem predviđenim za ulaganje i operativnim rizicima povezanim s operativnim aktivnostima za koje se koristi financiranje.

Primjer:

Ako je društvo vlasnik zrakoplova kojeg iznajmljuje i ne može dokazati da kontrolira ključne operativne rizike, u skladu sa smjernicama OECD-a može se očekivati samo povrat rizika usklađen s financijskim sredstvima koja su osigurana za nabavu zrakoplova.

Ako je doprinos društva koje posjeduje imovinu ograničen na pružanje financiranja koje je jednako trošku imovine, a nema sposobnosti i ovlaštenja za kontrolu rizika ulaganja u financijsko sredstvo, društvo koje posjeduje imovinu može imati pravo na povrat bez rizika.

Povrat na rizik ili povrat prilagođen riziku društva koje posjeduje imovinu mogao bi dovesti do toga da rezidualna dobit ne bude dodijeljena društvu koje posjeduje imovinu već onom društvu koje donosi odluke o toj imovini što može dovesti do značajnog poreznog utjecaja kod povezanih društava.

Utjecaj na društva i mjere upravljanja za ublažavanje rizika

U nastavku donosimo nekoliko savjeta za upravljanje rizikom transfernih cijena

  1. Pregledajte ugovore unutar grupe

Ugovori predstavljaju polaznu točku kod analize transfernih cijena. Kako bi smanjili rizik transfernih cijena pogledajte postoje li ugovori unutar grupe koji dokazuju da društvo koje posjeduje imovinu kontrolira i ključne rizike vezane uz tu imovinu. Primjerice, postoje li u ugovoru klauzule koje su razumne za obje strane? Ugovor bi trebao osiguravati da društvo koje posjeduje imovinu kontrolira važne financijske i operativne rizike.

  1. Razumijete li postupke upravljanja?

Ključna pitanja:

  • Je li vaš postupak upravljanja jasno definiran?
  • Postoji li uspostavljen postupak stupanja na snagu?
  • Kako se donose važne odluke?
  • Postoje li smjernice i parametri za odlučivanje?
  • Postoje li neformalni postupci donošenja odluka?

Prilikom analize transfernih cijena detaljno se istražuju postupci upravljanja. Ukoliko se odluke donose negdje drugdje utoliko mora biti jasno definirano da je društvo vlasnik imovine donijelo odluku o prijenosu odluke na drugo društvo.

Društvo vlasnik imovine mora nastaviti izvršavati kontrolnu funkciju kako bi bila u stanju dokazati da usprkos delegiranja određene razine odgovornosti, nastavlja izvršavati kontrolu.

  1. Dokumentirajte i dokažite ključne procese donošenja odluka

Procese i postupke donošenja odluka dokumentirajte tako da je razumljivo da društva unutar grupe koja su vlasnici pojedine imovine vrše i kontrolu nad tom imovinom. Ovaj postupak često otkriva probleme i omogućuje njihovo pravovremeno otklanjanje.

  1. Komunicirajte s ključnim sudionicima

Ključni sudionici trebaju biti svjesni postojanja novog okruženja i educirani u vezi onoga što se očekuje iz perspektive upravljanja. Važno je da su poslovanje i ključni donositelji odluka svjesni novog poslovnog okruženja u kojem moraju djelovati. Ako  ne razumiju ili nisu svjesni novog poslovnog okruženja  bit će teško steći praksu upravljanja ovim rizikom.

Utjecaj OECD-ovih smjernica na hrvatska društva

Hrvatska porezna uprava je posljednjih nekoliko godina ažurirala i prihvatila pristup koji se temelji na riziku prilikom odabira poreznih obveznika koji će biti predmet nadzora.

Nacrt priručnika osigurava društvima koja su porezni obveznici sažet pregled indikatora na koje je usmjerena Porezna uprava prilikom procjene rizika transfernih cijena kao i odabira društava koja će biti predmet nadzora. Temeljem razumijevanja rizika društvo se može pripremiti za nadzor dokumentiranjem transakcija, posebno onih definiranih u Priručniku.

Transferne cijene postaju sve utemeljenije u ekonomskoj stvarnosti transakcije unutar grupe, a ključni cilj za obavljanje smjernica za transferne cijene je stvaranje vrijednosti i dobiti.  Zbog toga Porezna uprava nastoji steći dublje razumijevanje poslovanja i više je usredotočena na funkcije koje se temelje na ljudima nego na ugovorene angažmane unutar grupe.

Društvo ALPHA CAPITALIS bavi se izradom studija o transfernim cijenama. Ukoliko Vaše društvo ima povezana društva s kojima ostvaruje transakcije i želite procjenu poreznih rizika utoliko nas slobodno kontaktirajte.

Autori: ALPHA CAPITALIS tim 

Ovlašteni revizori | Ovlašteni interni revizori | Ovlašteni procjenitelji | Ovlašteni računovođe | Ovlašteni investicijski savjetnici | ACCA (Association of Certified Chartered Accountants)

Sudjelovanje poreznog obveznika u poreznom nadzoru

Porezni nadzor - Sudjelovanje poreznog obveznika u poreznom nadzoru

Svrha provođenja poreznog nazora jest davanje određenog prava ili nametanje obveze poduzetniku, stoga su pitanja određivanja njegovih prava i obveza u poreznom nadzoru osobito važna. Ako obveznik u poreznom nadzoru, unatoč htijenju nije mogao sudjelovati u zaštiti vlastitih prava i pravnih interesa, počinjena je povreda pravila postupka, radi čega se porezno rješenje može osporavati redovnim i izvanrednim pravnim lijekovima, baš kao i tužbom u upravnom sporu.

U tekstu Vas upoznajemo s pravima i obvezama koje imate tijekom provedbe poreznog nadzora kako bi mogli pravovaljano djelovati.

Tko je porezni obveznik?

Opći porezni zakon kao procesni zakon propisuje da je obveznik svaka osoba koju kao takvu odredi zakon što uređuje pojedinu vrstu poreza (čl. 14. OPZ-a), odnosno obveznik je svaka fizička ili pravna osoba koja temeljem zakona mora platiti porez.

Obveznik je kao poduzetnik svaka fizička ili pravna osoba, udružene osobe ili imovinska masa bez pravne osobnosti koja gospodarsku djelatnost obavlja samostalno, trajno i radi stjecanja prihoda, dohotka, dobiti ili drugih gospodarski procjenjivih koristi (čl. 44. OPZ-a). Samostalnost, trajnost i namjera stjecanja prihoda, dohotka, dobiti mora postojati istodobno.

Što je porezni nadzor?

Porezni nadzor je dio porezno-pravnog odnosa u kojemu porezno tijelo provodi postupak radi provjere i utvrđivanja činjenica bitnih za oporezivanje obveznika i drugih osoba (čl. 115. OPZ-a).

Porezno tijelo i obveznik jesu u porezno-pravnom odnosu što obuhvaća njihova prava i obveze u poreznom nadzoru (čl. 13. st. 1. OPZ-a).

Tko su sudionici u poreznom nadzoru?

Sudionici poreznog nadzora su država odnosno jedinice područne (regionalne) ili lokalne samouprave koju zastupa porezno tijelo, na jednoj strani, a na drugoj obveznik te osobe koje jamče za plaćanje poreza. Može se reći da je to određena vrsta obveznog odnosa, jer je u pitanju pravni odnos u kojemu jedna strana ima ovlast zahtijevati od druge neku činidbu − ovdje je to sudjelovanje u poreznom nadzoru.

U porezno-pravni odnos obveznik (pravna ili fizička osoba) ulazi bez vlastite volje, odnosno temeljem zakona što uređuju pojedinu vrstu poreza. Tako npr. kada se registrira pravna osoba, ona je automatski obveznik poreza na dobit ili kad građanin kupi novi automobil, on postaje obveznik posebnog poreza na motorna vozila.

PRAVA POREZNOG OBVEZNIKA U POREZNOM NADZORU

Sudjelovati u poreznom nadzoru podrazumijeva primjenu različitih prava i obveza. Porezni obveznici često ne poznaju vlastita prava i obveze iz poreznog nadzora, radi čega u nastavku navodimo Vaša najznačajnija prava.

Pravo na obavijest o početku poreznog nadzora

Obveznik ima pravo biti obaviješten o početku poreznog nadzora. Porezno tijelo ga o početku poreznog nadzora izvješćuje tako što mu dostavlja obavijesti o početku poreznog nadzora, najkasnije osam dana prije početka nadzora. To se, iznimno, ne primjenjuje, ako bi se ugrozilo svrhu poreznog nadzora (čl. 120. st. 1. i 2. OPZ-a) (primjerice, nadzor izdavanja gotovinskih računa obveznika fiskalizacije).

Pravo na zastupanje u poreznom nadzoru

U postupku nadzora obveznik mora sudjelovati sam ili može imenovati osobu koja će u njegovo ime sudjelovati u utvrđivanju činjeničnog stanja bitnoga za oporezivanje, o čemu mora obavijestiti porezno tijelo najkasnije do početka poreznog nadzora utvrđenog u obavijesti (čl. 122. OPZ-a).

Obveznika u poreznom nadzoru mogu zastupati sljedeće osobe:

  • opunomoćenik, pomagatelj i porezni savjetnik (čl. 17. OPZ-a),
  • zakonski zastupnik i poslovodna osoba udruženih osoba; upravitelj imovine i osoba s pravom raspolaganja imovinom (čl. 18. OPZ-a),
  • zastupnik prema službenoj dužnosti (čl. 19. OPZ-a).

Pravo na izuzeće inspektora

Ako obveznik smatra da inspektor ne provodi porezni nadzor sukladno predmetu i razdoblju nadzora navedenom u obavijesti, ima pravo zahtijevati izuzeće inspektora (čl. 24. st. 3. toč. 4. ZUP-a).

Pravo na sklapanje porezne nagodbe

Porezno tijelo i obveznik mogu za novoutvrđene obveze u postupku poreznog nadzora, do uručenja zapisnika o obavljenu nadzoru, sklopiti poreznu nagodbu. Predmet porezne nagodbe može biti: novoutvrđena porezna obveza u postupcima u kojima je porezna osnovica utvrđena procjenom; rok plaćanja novoutvrđenih obveza i smanjenje obveze po osnovi utvrđene zatezne kamate.

Uvjet je za sklapanje porezne nagodbe da obveznik prihvati novoutvrđene obveze u postupku nadzora i odrekne se prava na primjenu pravnih lijekova. Nagodbu se sklapa u pisanom obliku i smatra se sklopljenom nakon što je stranke potpišu.

 

DUŽNOSTI OBVEZNIKA U POREZNOM NADZORU

Nakon što smo Vas upoznali s najznačajnijim pravima u poreznom nadzoru, navest ćemo i Vaše dužnosti kao poreznog obveznika koja su od najvećeg značenja.

Obveza podnošenja porezne prijave u propisanom roku

Obveznik mora podnijeti poreznu prijavu poreznom tijelu, i to u roku dva mjeseca nakon isteka zakonom određenog razdoblja oporezivanja, osim ako poseban propis ne uređuje drugačije (čl. 73. OPZ-a).

Obveza obračuna i uplate poreza na propisane račune

Poreze i kamate obveznik mora uplaćivati isključivo na propisane uplatne račune u banci (čl. 127. st. 1. OPZ-a). Na temelju čl. 23. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. (NN 124/17), ministar financija donio je Naredbu o načinu uplaćivanja prihoda proračunu, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2018. (NN 11/18).

Obveza prijave činjenica bitnih za oporezivanje u zakonskom roku

Obveznik u zakonskom roku mora prijaviti sve činjenice bitne za utvrđivanje porezne obveze, osobito osnivanje, premještaj i prestanak trgovačkog društva, radionice ili poslovne jedinice ili početak obavljanja gospodarske djelatnosti, odnosno promjenu prebivališta ili uobičajena boravišta i druge činjenice, prijavljivanje kakvih propisuje poseban zakon (OPZ).

Ako su izravno ili neizravno stekli više od 50% udjela u tuzemnom ili inozemnom trgovačkom društvu, ili su u sastavu povezanih društava iz čl. 49. st. 2. OPZ-a, obveznici to moraju prijaviti nadležnom poreznom tijelu prema svome sjedištu (čl. 68. st. 2. OPZ-a). Prijave treba podnijeti u roku 30 dana nakon nastanka činjenice kakvu se mora prijaviti (čl. 68. st. 4. OPZ-a).

Obveza predočenja poslovnih knjiga, evidencija, poslovne dokumentacije i drugih isprava trećih osoba

Porezno tijelo, oporezivanja radi, može zahtijevati predočenje poslovnih knjiga, evidencija, poslovne dokumentacije i drugih isprava od trećih osoba (čl. 81. OPZ-a).

Treće su osobe one kod kojih se ne obavlja porezni nadzor, ali su dio poreznog postupka i kod njih se provjeravaju činjenice bitne za oporezivanje o poslovanju obveznika u kojega se obavlja porezni nadzor.

Treće osobe, dakle, mogu biti građani, fizičke i pravne osobe odnosno pojedinac ali i više osoba. Najčešće se koriste isprave trećih osoba u poreznom nadzoru pri potvrđivanju salda imovine i obveza na kraju poslovne godine, procjeni porezne osnovice, te kod vezanih nadzora, poreznih prijevara i slično.

ZAKLJUČAK

U postupku poreznog nadzora Vi kao obveznik dužni ste izjasniti se o odlučujućim činjenicama i pravnim pitanjima te sudjelovati u dokaznom postupku na druge propisane načine. S druge strane, obveza inspektora koji obavlja porezni nadzor je da obvezniku omogući propisanu razinu sudjelovanja u nadzoru, neovisno o tome hoćete li Vi to iskoristiti.

Obvezniku se mora omogućiti cjelovito izjašnjavanje prije donošenja odluke, što će obuhvatiti ukupne važne činjenice i pravna pitanja/okolnosti.

U nadzoru obveznika djelotvornost značajno ovisi o suradnji. Porezni nadzor obavlja se na osnovi utvrđenih rizika ili indicija o nekim nepravilnostima, pa treba stvoriti takav odnos inspektora i obveznika u kakvom će zajednički utvrđivati materijalnu istinu. Inspektor mora prići poslu posve otvoreno i upoznati obveznika sa zadaćama i ovlastima. Suradnju, naravno, ne treba shvatiti kao zapreku slobodi djelovanja u postupku nadzora. U obavljanju nadzora inspektor treba zadržati inicijativu, iako mora nastojati što manje ometati redovno poslovanje obveznika.

Kada god odredbe OPZ-a i ZUP-a određuju pravo obveznika sudjelovati u nadzoru, inspektor mu to mora omogućiti, ali na obvezniku je hoće li tu mogućnost iskoristiti. Ako je ne iskoristi, nema mjesta prigovoru o povredi prava na sudjelovanje u poreznom nadzoru.

 

Kako Vam ALPHA CAPITALIS može pomoći?

Kao alternativu teoretskom poreznom postupku možemo Vam ponuditi uslugu „Simulacije poreznog nadzora“ u kojemu se ponašamo kao da smo došli obaviti puni porezni nadzor društva (PDV, porez na dobit, porez na dohodak i ostala područja iz nadležnosti Porezne uprave).

Alternativno ukoliko ste već u fazi da Vam je pokrenut postupak poreznog nadzora, možemo Vam pomoći kod izrade Prigovora na porezni zapisnik ili sastavljanja Žalbe na porezno rješenje te isto tako ispratiti i savjetovati Vas u vezi svih ostalih postupanja tijekom Poreznog nadzora.

Ukoliko Vas zanima proces i koraci kod „Simulacije poreznog nadzora“ utoliko nam se slobodno javite povratno.

Autori: ALPHA CAPITALIS tim 

Ovlašteni revizori | Ovlašteni interni revizori | Ovlašteni procjenitelji | Ovlašteni računovođe | Ovlašteni investicijski savjetnici | ACCA (Association of Certified Chartered Accountants) | CFA (Chartered Financial Analyst)

više o autorima

Porezna reforma u primjeni od 2019. godine

Porezna reforma u 2019.godini ALPHA CAPITALIS 2018 08 03 - Porezna reforma u primjeni od 2019. godine

U nastavku vam predstavljamo temeljne značajke porezne reforme po vrstama poreza i doprinosa, a koje možete očekivati u primjeni od 01. siječnja 2019. godine. Predložene porezne izmjene će proći još procjenu i javno porezno savjetovanje te će biti odobrene na sjednici vlade tijekom rujna 2018. godine, a kada ćemo moći očekivati službenu potvrdu prihvaćanja svih predloženih izmjena.

Porez na dodanu vrijednost 

  • uvođenje snižene stopa od 13% PDV-a za svježe meso, ribu, voće i povrće
  • uvođenje snižene stopa od 13% PDV-a za pelene
  • poduzetnici koji u obračunskom razdoblju (mjesečno ili kvartalno) prijeđu prag za ulazak u sustav PDV-a (300.000,00 kn) imat će obvezu upisa u sustav PDV-a obveznika odmah po isteku tog razdoblja (trenutno se upisuju po isteku kalendarske godine za sljedeću godinu)
  • uz PDV Obrazac planira se dostava knjige ulaznih računa (URA) u svrhu sprječavanja poreznih prijevara
  • ukidanje vrijednosnog praga za pretporez kod automobila i prava na pretporez plovila i zrakoplova koji je trenutno postavljen na 400.000,00 kn

Doprinosi na plaće

  • ukidanje doprinosa za obvezno osiguranje u slučaju nezaposlenosti od 1,7%
  • ukidanje doprinosa za zaštitu zdravlja na radu od 0,5% uz istovremeno povećanje doprinosa za zdravstveno osiguranje s 15% na 16,5%
  • ukupno izdvajanje poduzetnika će se umanjiti za 0,7 postotnih poena

Porez na dohodak 

  • širenje razreda za primjenu stope od 24% pri čemu će se prag za oporezivanje stopom od 36% podići s trenutnih 17.500,00 kuna na 30.000,00 kuna. Naziva se još porez na dobit.

Porez na promet nekretnina 

  • smanjenje porezne stope na promet nekretnina s 4% na 3%

Trošarine 

  • trošarine | dizelsko gorivo – povrat dijela plaćene trošarine na dizelsko gorivo
  • trošarine | alkohol – fleksibilizacija roka plaćanja trošarine za alkohol i alkoholna pića
  • trošarine | cigarete – mogućnost podizanja trošarina na cigarete

Iznajmljivači u turizmu 

  • usklađivanje visine poreznog opterećenja iznajmljivača – iznajmljivači u turizmu plaćaju paušalni porez koji datira još od 2004. godine na temelju zauzetosti jednog kreveta s 35 dana noćenja i cijene noćenja u visini 100 kn. Bit će propisane najniže i najviše granice, dok će utvrđivanje iznosa prepustiti lokalnim jedinicama

Ostale promjene

  • smanjenje administrativnih troškova obveznika putem uvođenja E-arhive (kao opcija u odnosu na čuvanje papirnate dokumentacije)
  • pojednostavljenje Obrasca OPZ-STAT uz dostavu jednom godišnje
  • pojednostavljenje mogućnosti elektroničke komunikacije građana (povremenih poreznih obveznika) s poreznom upravom
  • fiskalizacija – od 2021. se predviđa uvođenje fiskalizacije automata

Ukoliko ste zainteresirani za dodatne informacije utoliko nam se slobodno obratite.

Autori: ALPHA CAPITALIS tim 

Ovlašteni revizori | Ovlašteni interni revizori | Ovlašteni procjenitelji | Ovlašteni računovođe | Ovlašteni brokeri | ACCA (Association of Certified Chartered Accountants) | CFA (Chartered Financial Analyst)

više o autorima

Da li Vam je potrebna studija o transfernim cijenama?

Studija o transfernim cijenama

Transferne cijene se uspostavljaju između tuzemnih i/ili inozemnih povezanih osoba. Njihova svrha je prikazati da li povezana društva međusobno posluju po tržišnim uvjetima te da li tuzemna društva prelijevaju dobit na društvo koje ima povoljniji porezni položaj.

Transferne cijene obuhvaćaju cijene proizvoda, usluga, intelektualnog vlasništva te ostale naknade koje se zaračunavaju između povezanih osoba. Bitan naglasak se stavlja na same ugovore na temelju kojih društva multinacionalnih kompanija sudjeluju u zajedničkim troškovima, npr. troškovima istraživanja i razvoja, te međukompanijsko financiranje.

Pravni okvir

Pravila o transfernim cijenama temelje se na metodologiji OECD-a. Pravni okvir za transferne cijene je propisan Zakonom o porezu na dobit (čl.13 i čl.14.a) i Pravilnikom o porezu na dobit (čl.40).

OECD je izradio pravilnik o umanjenju porezne baze i premještanja dobiti, BEPS (eng. Base Erosion and Profit Shifting). BEPS identificira 15 različitih mjera koje bi trebale smanjiti i suzbiti agresivno porezno planiranje, porezne prijevare i poreznu evaziju, posebice u slučaju velikih multinacionalnih kompanija.

Obveznici izrade studije

Pravila o transfernim cijenama odnose se na transakcije između inozemnih, ali i tuzemnih povezanih društava. Povezanim osobama smatraju se osobe kod kojih jedna osoba sudjeluje izravno ili neizravno u upravi, nadzoru ili kapitalu druge osobe, ili iste osobe sudjeluju izravno ili neizravno u upravi, nadzoru ili kapitalu društva.

Kod tuzemnih povezanih društava dokumentacija o transfernim cijenama mora postojati kad jedno od društava primjenjuje nižu poreznu stopu, ne plaća porez na dobit ili koristi porezne gubitke za prijenos.

Metode

Društvo treba obrazložiti izabranu metodu za određivanje transfernih cijena. Metode mogu biti sljedeće:

  1. Metoda usporedivih nekontroliranih cijena
  2. Metoda trgovačkih cijena
  3. Metoda dodavanja bruto dobiti na troškove
  4. Metoda podjele dobiti
  5. Metoda neto dobitka

 Dostava studije o transfernim cijenama

 Veliki porezni obveznici dostavljaju dokumentaciju o transfernim cijenama prilikom predaje godišnje prijave poreza na dobit.

Ostali porezni obveznici dostavljaju dokumentaciju na zahtjev Porezne uprave.

Obveza korigiranja osnovice poreza na dobit

Ako se između povezanih osoba u njihovim poslovnim odnosima ugovore takve cijene ili drugi uvjeti koji se razlikuju od cijena ili drugih uvjeta koji bi se ugovorili između nepovezanih osoba, tada se sva dobit u svoti u kojoj bi bila ostvarena, kad bi se radilo o odnosima između nepovezanih osoba, uključuje u poreznu osnovicu povezanih osoba.

 Napomena: Studija o transfernim cijenama bi se trebala izraditi prije sastavljanja prijave poreza na dobit.

 Kazne

Društva koja su obveznici dostavljanja studije o transfernim cijenama obvezni su uz poreznu prijavu priložiti studiju o transfernim cijenama.

Ukoliko ste obveznik dostave studije u transfernim cijenama a to niste pravovremeno učinili ili ne posjedujete studiju, utoliko Vam prijeti rizik plaćanja novčane kazne u iznosu od 2.000 do 200.000 kuna i poreza na dobit sa zateznim kamatama.

Ako Vas zanimaju detalji o metodologijama izrade studije transfernih cijena obratite nam se za više informacija.

Autor: Ilija Nikolić mag.oec, ovl.revizor

Ilija je ovlašteni revizor i ACCA kandidat. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, smjer financijska analiza i poslovno planiranje. Ilija posjeduje višegodišnje iskustvo na području revizije različitih djelatnosti…više o autoru