Što je porezni nadzor i kako se provodi?

Porezni nadzor je postupak koji radi provjere i utvrđivanje činjenica bitnih za oporezivanje poreznih obveznika i drugih osoba provode Porezna uprava i Carinska uprava. Porezni nadzor su ovlašteni obavljati porezni revizori, porezni inspektori i drugi državni službenici.

Porezna uprava ne bira nasumično porezne obveznike za pokretanje nadzora. Sukladno odredbama Općeg poreznog zakona, porezno tijelo odlučuje kod kojeg će poreznog obveznika provoditi porezni nadzor, vodeći računa o poreznoj snazi poreznog obveznika i na temelju procjene rizika, pri čemu prioritet imaju veliki porezni obveznici. Na odluke o pokretanju nadzora mogu utjecati indikacije o mogućim nepravilnostima, rizicima zlouporabe poreznog sustava radi ostvarenja određenih pogodnosti i sl. Nadzor može biti rezultat učestalih korekcija ili neurednih predaja poreznih prijava  poreznih obveznika koje privlače pažnju poreznog tijela. Isto tako, pokretanje nadzora može biti rezultat informacija dobivenih razmjenom između poreznih tijela drugih država članica EU. EU stalno radi na poboljšanju razmjene informacija kako bi se spriječile međunarodne porezne utaje. Pomoću automatske razmjene informacija, porezno tijelo ima bolji i brži uvid u transakcije poreznih obveznika na temelju kojih je lakše uočiti nepravilnosti u prijavama između različitih država članica.  

Porezni nadzor treba razlikovati od upita službenika Porezne uprave tijekom redovnog poslovanja. Primjerice, porezni referent može zatražiti porezne knjige obveznika kako bi provjerio jesu li njegovi izlazni računi evidentirani kao ulazni računi kod drugog poreznog obveznika, kupca. O poreznom nadzoru porezni obveznik obaviješten je pisanim putem najkasnije 8 dana prije početka poreznog nadzora. Sama obavijest će sadržati datum početka poreznog nadzora, razdoblje obuhvaćeno nadzorom, predmet nadzora kao i pravni temelj za nadzor.

O ishodu poreznog nadzora, porezni inspektori i druge osobe koje provode nadzor obavljaju zaključni razgovor s poreznim obveznikom kako bi raspravili činjenice, zaključke nadzora i učinke na porezne obveze. Nakon završnog razgovora, porezno tijelo izdaje zapisnik o obavljenom nadzoru te kasnije rješenje.

Kako se pripremiti za porezni nadzor?

Porezni obveznici dužni su izdavati račune, voditi poslovne knjige i evidencije radi oporezivanja prema propisima kojima se uređuje pojedina vrsta poreza.  S obzirom na to da porezni obveznici sami utvrđuju porezne obveze („self assessment“), podnose porezne prijave poreznom tijelu, trebaju sami i brinuti o primjeni relevantnih propisa. Dužnost poreznog tijela je poticati porezne obveznike za podnošenje poreznih prijava, te ih upozoriti na prava i obveze kada su sudionici porezno-pravnog postupka.

Kada odgovorna osoba poreznog obveznika želi biti sigurna da interno računovodstvo ili vanjski knjigovodstveni servis sve radi sukladno propisima, odnosno ispravno utvrđuje porezne obveze i izvještava Poreznu upravu u propisanom roku, preporuka je angažirati vanjske konzultante za porezni pregled. Poreznim pregledom („tax due diligence“) moguće je otkriti nepravilnosti kojih porezni obveznik nije bio svjestan i prevenirati potencijalne porezne obveze koje bi inače bile utvrđene tijekom poreznog nadzora.

Porezni obveznik može se pripremiti na porezni nadzor praćenjem najbitnijih propisa koji utječu na oporezivanje njegova poslovanja, kao i srodnih područja poput računovodstvenih propisa, standarda financijskog izvještavanja i sl. isto tako, internom računovodstvu treba omogućiti kontinuirane edukacije, posebice nakon izmjena računovodstvenih i poreznih propisa. Prilikom ugovaranja transakcija koje su nove za poreznog obveznika, preporuka je dodatnom pažnjom pristupiti istom te potvrditi računovodstveni i porezni tretman prije potpisivanja bilo kakvog ugovora. Na navedeni način minimizira se rizik dodatne porezne obveze ili eliminira prekršajna novčana kazne kada je propisana.

Potencijalne rizike moguće je eliminirati dobrim navikama – vođenjem uredne i vjerodostojne računovodstvene i porezne dokumentacije, osiguravanjem dokaza za primljene usluge i obavljene usluge. Isto tako, pažnju je potrebno posvetiti propisanim rokovima i oblicima za čuvanje poslovnih knjiga i drugih evidencija.

Kada porezni obveznik zaprimi obavijest o pokretanju poreznog nadzora, preporuka je angažirati stručnog pomagača ili poreznog savjetnika kako bi isti pomogao tijekom nadzora, zastupanjem i preuzimanjem komunikacije s poreznim tijelom i razumijevanjem prava poreznog obveznika tijekom nadzora poput rokova i mogućnosti podnošenja prigovora na zapisnik, žalbe na rješenje i dr. S poreznim inspektorima koji provode nadzor porezni obveznik treba biti transparentan i surađivati u dobroj vjeri.

Za sva pitanja u vezi poreznih nadzora i pomoć tijekom poreznog nadzora, slobodno nas kontaktirajte na: info@alphacapitalis.com