Interna revizija i kontroling se razvijaju u pravcu produžene ruke menadžmenta kroz prikupljanje podataka i informacija za potrebe što kvalitetnijeg izvještavanja svih interesnih strana.
Interna revizija i kontroling nisu izjednačeni. Oni se nadopunjuju ali jedan odjel ne isključuje drugi jer imaju različite funkcije.
U nastavku navodimo ključne različitosti:
Osnovna svrha
Osnovna svrha interne revizije je upravljanje rizicima, poboljšanje djelotvornosti kontrole te korporativnog upravljanja.
Osnovna svrha kontrolinga je pomoći menadžmentu kod upravljanja i donošenja odluka a sve s ciljem povećanja učinkovitosti i profitabilnosti te stvaranja ekonomske vrijednosti.
Kontrola ili savjetovanje
Interni revizori često moraju nastupati kritički pri ocjenjivanju predmeta revizije, provode ispitivanja djelatnika, inspekciju, promatranje, dokazuju postojanje nepravilnosti, sprečavaju eventualne zloupotrebe, čime direktno pomažu i usko surađuju s eksternom revizijom.
Kontroling mjeri rezultate i za dobre rezultate nagrađuje odgovorne osobe. S druge strane, u slučaju loših rezultata ne opterećuje se dokazivanjem krivnje već mjeri učinke loših poslovnih poteza. Pored obrade kvantitativnih podataka značajno analizira kvalitativne podatke i pomaže menadžmentu kod donošenja poslovnih odluka.
Pozicija unutar organizacijske sheme
Odjel interne revizije je neovisan odjel koji nije povezan s niti jednom operativnom organizacijskom jedinicom društva. On nije sastavni dio odjela računovodstva ili financija niti kontrolinga. Revizijski odbor je u istoj razini kao i nadzorni odbor te on kao takav postavlja ispod sebe odjel interne revizije.
Odjel kontrolinga nema formalnu organizacijsku strukturu i nije podređeni odjel interne revizije kao niti jednog drugog odjela. Kontroling je produžena ruka menadžmenta te kao takav predstavlja sponu između menadžmenta i svih ostalih odjela unutar organizacije.
Odgovornost
Glavni interni revizor ima administrativnu odgovornost izvještavanja glavnog direktora društva te funkcionalnu odgovornost prema revizijskom odboru društva.
Kontroling je u naravi u potpunosti neovisno tijelo koje ima zadatak pratiti i mjeriti učinkovitost poslovanja društva. Odjel kontrolinga može biti odgovoran upravi i/ili nadzornom odboru društva. Nije sastavni dio računovodstva ili financija te kao takav ne odgovara direktoru financija i računovodstva.
Neovisnost
Interni revizori neovisni su u svom radu i odgovorni revizorskom odboru društva. Samostalno odlučuju o organizaciji, odabiru predmeta revizije, opsegu, procedurama, učestalosti provedbe revizije, vremenskom rasporedu te sadržaju izvješća. Također, imaju neograničeni pristup svoj dokumentaciji društva, izvješćima, fizičkoj imovini i osoblju koje je povezano s predmetom interne revizije, te upravi i revizorskom odboru.
Kontroling je u potpunosti neovisno tijelo koje ima zadatak pratiti kvalitativne i kvantitativne performanse društva.
Opseg posla
Svako društvo samostalno određuje ciljeve, a interna revizija u skladu s potrebama društva procjenjuje da li su otklonjeni ili minimizirani rizici koji mogu rezultirati lošijim rezultatom poslovanja. Interna revizija procjenjuje učinkovitost upravljanja rizicima, kontrolira i savjetuje.
Poslovi interne revizije uključuju sljedeće aktivnosti:
- Ocjena adekvatnosti i učinkovitosti korporativnog upravljanja,
- Procjena rizika,
- Ispitivanje učinkovitosti internih kontrola te
- Procjena kvalitete poslovanja društva.
Odjel kontrolinga surađuje sa svim odjelima unutar organizacije tako da definira strateške i operativne planove, prikuplja podatke, mjeri realizaciju, povratno izvještava o ispunjenju ciljeva te daje prijedloge korektivnih mjera.
Kroz primjenu raznih modela detektiranja stanja i kretanja poslovnih aktivnosti kontroling pravodobno otkriva smanjenje učinkovitosti. Ujedno, kroz razne simulacijske instrumente Kontroling projicira buduće moguće scenarije poboljšanja.
Planiranje rada
Jednom godišnje glavni revizor višem managementu i revizorskom odboru podnosi sažetak rasporeda aktivnosti interne revizije, plan rasporeda osoblja te financijski plan za sljedeću godinu. Raspored aktivnosti određuje se na temelju prioriteta s popisa potencijalnih revizija koji se utvrđuju prema metodologiji temeljenoj na procjeni rizika te uzimajući u obzir podatke revizorskog odbora i višeg managementa.
Kontroling aktivno sudjeluje tijekom cijele godine i uključen je u sve segmente poslovanja. Izrada godišnjih budžeta se najčešće definira jednom godišnje. Mjesečni izvještaji se izrađuju na kraju svakog mjeseca a prijedlozi korektivnih mjera se izrađuju konstantno tijekom godine.
Pravni okvir djelovanja
Glavni revizor i svi zaposlenici odjela interne revizije u svom radu moraju se pridržavati svih točaka Međunarodnog okvira profesionalnog djelovanja te Kodeksa profesionalne etike izdanog od strane Instituta internih revizora.
Prema Međunarodnom okviru poslovnog djelovanja, objavljenog od strane Instituta internih revizora, svrha, odgovornosti i ovlasti interne revizije moraju biti definirani poveljom o internoj reviziji koja predstavlja temelj dobrog i učinkovitog korporativnog upravljanja.
Kontroling nije reguliran zakonom i ne postoji tijelo koje nadzire rad kontrolera. Ne postoje kontrolerski standardi niti su kontrolerska izvješća na bilo koji način standardizirana.
Svako društvo definira svoje korporativne ciljeve, budžete i ključne pokazatelje uspjeha te definira način kako će mjeriti svoju učinkovitost.
Autor: mr.sc.Danijel Pevec dipl.oec., ovl.rač., ovl.int.revizor
Danijel je magistrirao na području korporativnih financija na internacionalnom sveučilištu SDA Bocconi u Milanu. Prije toga je završio stručni studij poslovne ekonomije, smjer korporativne financije, na Zagrebačkoj Školi Ekonomije i Menadžmenta u Zagrebu…više o autoru
