Kako zakon definira obveznike poreza na dobit?

Zakon definira obveznike poreza na dobit kao:

• Trgovačko društvo i druga pravna i fizička osoba rezident Republike Hrvatske koja gospodarsku djelatnost obavlja samostalno i trajno i radi stjecanja dobiti, dohotka ili prihoda ili drugih gospodarskih procjenjivih koristi.
• Tuzemna poslovna jedinica inozemnog obveznika, tj. onoga koji u Hrvatskoj nema sjedište ili upravu (nerezident),
• Fizička osoba koja utvrđuje dohodak prema propisima o oporezivanju dohotka ili koja počinje obavljati takvu samostalnu djelatnost ako izjavi da će plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak,
• Fizička osoba obveznik je plaćanja poreza na dobit ako u prethodnom poreznom razdoblju ostvari ukupni primitak veći od 7.500.000,00 kuna.

Oporezivanje dobiti u Republici Hrvatskoj propisano je Zakonom o porezu na dobit (NN 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10, 22/12, 148/13, 143/14, 50/16, 115/16, 106/18, 121/19, 32/20 koji je na snazi od 01.01.2020.

Koje pravne osobe nisu obveznici poreza na dobit?

• Tijela državne, regionalne i lokalne uprave te Hrvatska narodna banka,
• Državne ustanove, ustanove jedinica područne (regionalne) samouprave, ustanove jedinica lokalne samouprave, državni zavodi, vjerske zajednice, političke strane, sindikati, komore, udruge, umjetničke udruge, dobrovoljna vatrogasna društva, zajednice tehničke kulture, turističke zajednice, sportski klubovi, sportska društva i savezi, zaklade i fundacije.
• Investicijski fondovi koji su osnovani i posluju u skladu sa zakonom po kojem su osnovani.

Što je porezna osnovica i kako se utvrđuje?

Porezna osnovica je dobit koja se utvrđuje prema računovodstvenim propisima kao razlika između prihoda i rashoda, uvećana i umanjenu prema odredbama zakona o porezu na dobit. Za rezidenta to je ukupna dobit ostvarena u Hrvatskoj i u inozemstvu, a za nerezidenta dobit ostvarena u Hrvatskoj.

U poreznu osnovicu ulazi i dobit ostvarena u postupku likvidacije ili drugog postupka  kojim porezi obveznik okončava poslovanje sukladno  posebnim propisima, prodaje, promjene pravnog oblika i podjele poreznog obveznika, a porezna osnovica utvrđuje se prema tržišnoj vrijednosti imovine, ako zakonom nije drukčije određeno.

Rashodima se smatraju i rashodi po osnovi uplaćenih premija dobrovoljnog mirovinskog osiguranja koje poslodavac uplaćuje u korist zaposlenika, uz njegov pristanak, tuzemnom dobrovoljnom mirovinskom fondu, a na koje se ne plaća porez na dohodak prema Zakonu o porezu na dohodak.

 Porez na dobit utvrđuje se za poslovnu godinu koja je po pravilu kalendarska godina, i to prema dobiti koju je poduzetnik ostvario u tom razdoblju.

Obveznici poreza na dobit plaćaju tijekom godine predujmove poreza na dobit na osnovi porezne prijave za prethodnu godinu. Konačni obračun poreza na dobit obavlja se na temelju porezne prijave koju porezni obveznici dostavljaju PU do 30. travnja za prethodnu poslovnu godinu u sklopu predaju obveznih financijskih izvještaja.

Što utječe na smanjenje i povećanje osnovice poreza na dobit ?

Zakon posebno definira stavke koje povećavaju odnosno smanjuju računovodstvenu dobit. Tek se na poreznu osnovicu koja je dobivena tako da je računovodstvena dobit smanjena ili povećana za određene stavke primjenjuje porezna stopa da bi se dobio iznos porezne obveze.

Porezna osnovica povećava se:

1. za rashode od vrijednosnih usklađenja dionica i udjela (nerealizirani gubici), ako su bili iskazani u rashodima,
2. za svotu amortizacije iznad svota propisanih Zakonom,
3. za 50% troškova reprezentacije (ugošćenja, darova sa ili bez utisnutog znaka tvrtke ili proizvoda, troškova odmora, športa, rekreacije, zakupa automobila, plovila, zrakoplova, kuća za odmor), u visini troškova nastalih iz poslovnog odnosa s poslovnim partnerom,
4. za 50% troškova, osim troškova osiguranja i kamata, nastalih u svezi s vlastitim ili unajmljenim motornim vozilima i drugim sredstvima za osobni prijevoz (osobni automobil, plovilo, helikopter, zrakoplov i sl.) poslovodnih, rukovodnih i drugih zaposlenih osoba, ako se na osnovi korištenja sredstava za osobni prijevoz ne utvrđuje plaća za troškove koji se odnose na privatni život dioničara i članova društva te zaposlenika,
5. za manjkove na imovini iznad visine utvrđene odlukom Hrvatske gospodarske komore, odnosno Hrvatske obrtničke komore, u smislu propisa o porezu na dodanu vrijednost, po kojoj osnovi se ne plaća porez na dohodak,
6. za troškove prisilne naplate poreza ili drugih davanja,
7. za kazne koje izriče mjerodavno tijelo,
8. za zatezne kamate između povezanih osoba,
9. za povlastice i druge oblike imovinskih koristi danih fizičkim ili pravnim osobama da nastane, odnosno ne nastane određeni događaj, tj. da se određena radnja obavi, primjerice, bolje ili brže nego inače ili da se propusti obaviti,
10. za darovanja iznad propisane svote,
11. za kamate koje nisu porezno priznati rashod,
12. za rashode utvrđene u postupku nadzora s pripadajućim porezom na dodanu vrijednost, porezom na dohodak, prirezom porezu na dohodak, te obveznim doprinosima koji su nastali u svezi skrivenih isplata dobiti, te izuzimanja dioničara, članova društva i fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost od koje se plaća porez na dobit, te s njima povezanim osobama,
13. za sve druge rashode koji nisu izravno u svezi s ostvarivanjem dobiti i druge svote povećanja porezne osnovice, a koji nisu bili uključeni u poreznu osnovicu.

Računovodstvena se dobit može smanjiti za:

1. prihode od dividendi i udjela u dobiti,

• čiji je isplatitelj obveznik plaćanja poreza na dobit prema Zakonu istovjetne vrste poreza, i
• čiji je isplatitelj osnovan kao društvo čiji je pravni oblik usporediv s društvom kapitala, trgovačkim društvom odnosno društvom ili drugom osobom čiji je pravni oblik i način obračuna i plaćanja poreza usporediv s obveznicima poreza na dobit, i
• koji isplatitelju nisu porezno priznati rashod odnosno odbitak.

2. prihode od vrijednosnih usklađenja dionica i udjela (nerealizirani dobici) ako su bili uključeni u poreznu osnovicu,
3. prihode od naplaćenih otpisanih potraživanja koja su u prethodnim poreznim razdobljima bila uključena u poreznu osnovicu, a nisu isključena iz porezne osnovice kao porezno priznati rashod,
4. svotu amortizacije koja nije bila porezno priznata u ranijim razdobljima do propisane vrijednosti,
5. svotu poticaja u obliku poreznog oslobođenja ili olakšice sukladno posebnim propisima.

Važno! 

Porezna osnovica smanjuje se za iznos potpora primljenih radi ublažavanja negativnih posljedica u slučaju nastanka posebnih okolnosti u smislu općeg poreznog propisa (pojava korona virusa).

Što je porezni gubitak ?

Porezni gubitak nastaje kada su porezno priznati rashodi veći od porezno priznatih prihoda, tj. kad je osnovica za obračun poreza negativna. Tako nastali porezni gubitak može se prenijeti na razdoblje od pet godina, tako da da se svake godine smanjuje osnovica poreza na dobit, tj. smanjuje se iznos dobiti prije primjene porezne stope i izračuna porezne obveze.

Porezne olakšice, oslobođenja i poticaji

Kao i u oporezivanju dohotka, i za porez na dobit postoje mnoge porezne olakšice.

• Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na područjima posebne državne skrbi i zapošljavaju više od pet zaposlenika, pri čemu više od 50% ima prebivalište i boravište na tom području, plaćaju porez na dobit po stopi koja može biti 0, 25 i 75% od propisane stope poreza na dobit ovisno o području posebne državne skrbi.
• Porezni obveznici na području grada Vukovara, koji zapošljavaju više od pet zaposlenika od kojih više od 50% ima prebivalište i boravište na području Grada Vukovara ili brdsko-planinskom području ili području posebne državne skrbi posve  su oslobođeni plaćanja poreza na dobit tijekom deset godina od početka primjene Zakona tj. od 1. siječnja 2005. godine.
• Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na brdsko-planinskom području i zapošljavaju više od pet zaposlenika na neodređeno vrijeme, pri čemu više od 50% zaposlenika ima prebivalište i boravište na brdsko-planinskom području ili području posebne državne skrbi, plaćaju porez na dobit u visini 75% od propisane porezne stope.
• Korisnici slobodne zone plaćaju porez na dobit u visini 50% propisane Korisnik zone koji uloži više od 1.000.000 kuna u slobodnu zonu sljedećih pet godina ne plaća porez na dobit. Ako se slobodna zona nalazi na području Vukovarsko- srijemske županije ne plaća se porez deset godina od početka primjene Zakona tj. od 01. siječnja 2005. godine.
• Predviđeni  su i posebni poticaji za ulaganja. Povlaštene stope poreza na dobit ovise o visini ulaganja i broju osoba koje poslodavac zapošljava.
• Trgovačka društva koja su registrirana i obavljaju brodarsku djelatnost, ne plaćaju porez na dobit koju ostvare od iskorištavanja brodova u međunarodnoj plovidbi.
• Postoje i poticaji poreznim obveznicima s ciljem profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom. Takvi porezni obveznici plaćaju porez na dobit u visini 25% propisane stope.
• Porezni obveznici koji su registrirani i obavljaju isključivo istraživačko-razvojnu djelatnost ne plaćaju porez na dobit.

Porezni obveznik ima pravo na korištenje više olakšica istodobno, tj. ima pravo kumulirati olakšice.

Porez na dobit po odbitku

Porez po odbitku jest porez kojim se oporezuje dobit koju ostvari nerezident u Republici Hrvatskoj.

Porez po odbitku plaća se po stopi od 15% na kamate te na autorska prava i druga prava intelektualnog vlasništva, za usluge istraživanja tržišta, porezne i revizorske usluge, i na usluge svakoga poslovnog savjetovanja, plaćene inozemnim osobama.

Ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja

Dvostruko oporezivanje pojavljuje se u međunarodnoj razmjeni dobara i usluga. Kad fizička ili pravna osoba stekne dohodak u državi u kojoj nije rezident, taj je dohodak oporeziv i u državi u kojoj je ostvaren i u državi čiji je rezident primatelj dohotka. Kako bi se izbjeglo neopravdano oporezivanje istog dohotka ili imovine i u državi u kojoj nastaje i u onoj gdje je primatelj rezident, primjenjuju se ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koje potpisuju dvije i više zemalja. Hrvatska je što sklopila, što preuzela od bivše Jugoslavije ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s 35 zemalja.

Autor: Matej Čima, Računovođa

Za pitanja i upite u vezi poreza na dobit ili savjetovanja o porezima općenito, slobodno nas kontaktirajte.

Tim ALPHA CAPITALIS:

Ovlašteni revizori | Ovlašteni interni revizori | Ovlašteni procjenitelji | Ovlašteni računovođe | Ovlašteni investicijski savjetnici | ACCA (Association of Certified Chartered Accountants) | Certified Management Consultants