Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) predstavila je, u suradnji s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova Europske unije, novi program kreditiranja iz sredstava Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) i vlastitih sredstava HBOR-a: Urbani razvojni fond, vrijedan 172 milijuna eura.
Radi se o novom financijskom instrumentu, koji je namijenjen poticanju održivog razvoja i regionalne revitalizacije iz kojeg će se financirati razvojni projekti – nove dugoročne investicije korisnika kredita:
- jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (JLP(R)S)- županija, gradova i općina
- društava, ustanova, agencija i drugih pravnih osoba u vlasništvu ili većinskom vlasništvu JLP(R)S ili RH.
Namjena kredita i prihvatljivost ulaganja
Namjena kredita mogu biti ulaganja subjekata javnog sektora u osnovna sredstva (materijalnu i nematerijalnu imovinu) za mješovitu komercijalno-javnu infrastrukturu, tj. investicije koje imaju javni element, ali podrazumijevaju i ostvarenje prihoda od naplate usluga korištenja, poput:
- projekata zaštite okoliša, energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije
- izgradnje višenamjenske infrastrukture – sportske, turističke, društveno-kulturne, poslovne i sl.
Da bi bila prihvatljiva, ulaganja moraju biti:
- financijski održiva
- na teritoriju Republike Hrvatske
- u skladu sa strateškim ciljevima teritorijalne strategije ili drugog jednakovrijednog strateškog dokumenta
- u skladu s načelom nenanošenja bitne štete (DNSH)
Način kreditiranja i iznosi kredita
Kreditiranje korisnika kredita se provodi izravno – korisnik podnosi Zahtjev za kredit i popratnu dokumentaciju HBOR-u, a sredstva se odobravaju iz sredstava EFRR-a i HBOR-a u omjeru 50:50, uz mogućnost otpisa dijela glavnice kredita (do najviše 50% iznosa kredita, koji se odnosi na sredstva EFRR-a) kao potpore u obliku bespovratnih sredstava, po ispunjenju unaprijed definiranih kriterija.
Korisnik može podnijeti više od jednog Zahtjeva za kredit, ako je prethodni projekt koji je bio financiran u okviru ovog instrumenta završen i stavljen u funkciju, što dokazuje npr. uporabnom dozvolom, a krediti se mogu isplaćivati korisnicima do 31. 12. 2029. godine.
Uvjeti kredita
- najniži iznos kredita: 100.000 EUR
- najviši iznos kredita: 10 milijuna EUR
- kamatna stopa:
- na dio glavnice kredita iz sredstava EFRR-a: 0,00 % godišnje
- na dio glavnice iz sredstava HBOR-a: utvrđuje se tromjesečno
- rok korištenja: 24 mjeseci, moguće je odobriti i dulji rok, ovisno o namjeni i dinamici ulaganja
- rok otplate: do 15 godina, uz poček do 12 mjeseci
- način otplate: u jednakim mjesečnim, tromjesečnim ili polugodišnjim ratama
- sredstva se isplaćuju na račun dobavljača ili izvođača radova temeljem dokumentacije kojom se dokazuje namjensko korištenje kredita.Financijski instrumenti s komponentom EU bespovratnih sredstava predstavljaju novi način korištenja sredstava fondova Europske unije u novom programskom razdoblju 2021.-2027., pa tako provedba Urbanog razvojnog fonda predstavlja ključni korak strategije HBOR-a za poticanje održivog regionalnog razvoja i revitalizacije, u skladu s EU smjernicama i nacionalnim prioritetima, s fokusom na ravnomjerni razvoj gradova u svim krajevima Hrvatske.
Glavno obilježje Urbanog razvojnog fonda je da po prvi puta kombinira kredit i EU bespovratna sredstva u okviru istog financijskog instrumenta te donosi mogućnost otpisa dijela glavnice kredita, kao bespovratnih sredstava, a namijenjen je kreditiranju investicijskih ulaganja u javnu i poslovnu infrastrukturu te prvi put omogućuje da se sredstvima EU fondova projekti javne infrastrukture obogaćuju komercijalnim sadržajima, koji će ostvarenjem prihoda od naplate usluga korištenja generirati prihode neophodne za povrat investicije. Naime, bespovratnim EU sredstvima se uglavnom financiraju projekti koji imaju nisku komercijalnu, a veliku društvenu vrijednost, dok ovaj mehanizam daje mogućnost financiranja i komercijalnijih investicija, poput koncertnih dvorana i garaža.Uzevši u obzir njegove karakteristike, Urbani razvojni fond predstavlja resursno učinkovit način korištenja EU sredstava za koji se vjeruje da će imati značajnu ulogu u budućnosti te postati trajna mjera financiranja razvoja gradova.
Autor: Odjel EU fondova
