Republika Hrvatska nedavno je proslavila 11 godina punopravnog članstva u Europskoj uniji tijekom kojih je iskoristila značajan iznos bespovratnih sredstava koja su joj bila na raspolaganju. Financijski pokazatelji statusa provedbe (operativnih) programa za razdoblje 2014. – 2020. pružaju uvid u iskorištenost sredstava, ali otkrivaju i potencijalne izazove. U tom kontekstu, ovaj osvrt analizira financijski položaj Republike Hrvatske u odnosu na proračun EU.
Ukupni pregled programa
| Vrijednost osiguranih sredstava iz proračuna EU | Vrijednost objavljenih poziva | Vrijednost ugovorenih sredstava | Vrijednost isplaćenih sredstava korisnicima | Vrijednost ovjerenih sredstava |
OP Konkurentnost i kohezija | 6,8 mlrd EUR | 9,3 mlrd EUR | 8,9 mlrd EUR | 6,6 mlrd EUR | 6,5 mlrd EUR |
OP Učinkoviti ljudski potencijali | 1,6 mlrd EUR | 2,0 mlrd EUR | 1,9 mlrd EUR | 1,7 mlrd EUR | 1,6 mlrd EUR |
Program ruralnog razvoja | 2,6 mlrd EUR | 2,8 mlrd EUR | 2,5 mlrd EUR | 2,3 mlrd EUR | 2,3 mlrd EUR |
OP Pomorstvo i ribarstvo | 252 mil EUR | 258 mil EUR | 280 mil EUR | 217 mil EUR | 208 mil EUR |
UKUPNO: | 11,3 mlrd EUR | 14,5 mlrd EUR | 13,7 mlrd EUR | 10,9 mlrd EUR | 10,7 mlrd EUR |
Najveći pojedinačni program je OP Konkurentnost i kohezija s gotovo 9 milijardi EUR ugovorenih sredstava i više od 6,5 milijardi EUR isplaćenih sredstava korisnicima. Isti je program imao najveće povećanje između vrijednosti osiguranih sredstava iz proračuna EU i vrijednosti objavljenih poziva. Najveći postotak isplaćenih sredstava korisnicima u odnosu na vrijednost ugovorenih sredstava ima Program ruralnog razvoja sa isplaćenih više od 90% ugovorenih sredstava. Ukupno, korisnicima je dosad isplaćeno 10.940.448.057,45 EUR, odnosno oko 96% ovjerenih sredstava.
Financijski tokovi između RH i EU i utjecaj na gospodarstvo
Uplaćeno u proračun EU: 5,65 milijardi EUR
Primljeno iz proračuna EU: 20,60 milijardi EUR
Razlika: 14,95 milijardi EUR s uključenim Nacionalnim planom oporavka i otpornosti
Razlika: 11,29 milijardi EUR bez uključenog Nacionalnog plana popravka i otpornosti
Iz navedenih vrijednosti svih uplata iz proračuna EU može se zaključiti kako je Republika Hrvatska primila znatno više sredstava iz EU nego što je uplatila, s razlikom od 14,95 milijardi EUR, a visina ugovorenih sredstava u odnosu na dodijeljena sredstva pokazuje efikasnost u ugovaranju projekata.
Navedeno ima nekoliko značajnih pozitivnih implikacija:
- Povećanje investicija jer primljena sredstva omogućavaju značajne investicije u infrastrukturu, obrazovanje, istraživanje i razvoj, što u konačnici potiče gospodarski rast
- Pad proračunskog deficita jer dodatna sredstva iz EU smanjuju potrebu za domaćim proračunskim izdacima što ublažava pritisak na potrošnju države
Potencijalni izazovi prilikom korištenja EU fondova
Administrativni procesi su složeni i dugotrajni, što često dovodi do kašnjenja u pripremi samih poziva i provedbi projekata. Nedostatak kvalificiranog osoblja i administrativnih kapaciteta, s kojima se susreće Republika Hrvatska, zna usporiti korištenje bespovratnih potpora. Povećana dostupnost EU potpora s druge strane potiče koruptivne radnje, što smanjuje učinkovitost korištenja EU fondova. Nepravilnosti u provedbi projekata znaju dovesti do financijskih korekcija i povrata sredstava. Raspodjela sredstava u pojedinim pozivima zna biti neravnomjerna, što dovodi do regionalne nejednakosti i potencijalno pogrešnih kriterija za odabir projekata.
Zaključak
Rezultati ukazuju na efikasnost u ugovaranju i provedbi projekata, unatoč prisutnim administrativnim izazovima. Iako još uvijek postoje određene poteškoće koje treba prevladati, Republika Hrvatska je pokazala sposobnost u korištenju EU fondova i značajan napredak tijekom 11 godina članstva u EU.
Za više informacija budite nas slobodni povratno kontaktirati!
Autor: Odjel EU fondova
