Dug često ima negativnu konotaciju. Dug predstavlja povećanje rizika, nedostatak novčanog toka i nemogućnosti podmirenja obveza. S druge strane, većina trgovačkih društava ima neku razinu duga. Dug generira rast i pokreće ekonomiju. Dokle god se dugom ispravno upravlja on može biti od koristi za trgovačka društva.

1.) Dug podržava rast poslovanja

Jedan od glavnih načina da povećate obim poslovanja je financiranje kroz dug. U trenutku kada imate mogućnost povećati obujam poslovanja a nemate dostatnih sredstava da samostalno financirate rast dug Vam može biti od značajne koristi.

U slučaju kada je trošak propuštene prilike veći od troška duga tada je poželjno da posegnete za dugom i stvorite vrijednost svojom aktivnošću.

2.) Dug je jeftiniji od kapitala

Dug je jeftiniji oblik financiranja od kapitala (glavnice). Dug je manje rizičan jer se isplaćuje prije dividende. Društvo nema zakonsku obvezu da isplati dividende dok ima obvezu isplatiti glavnicu i kamatu.

Najčešće je dug osiguran drugom vrstom imovine dok kapital nije osiguran i isplaćuje se nakon svih ostalih interesnih strana (dobavljači, zaposlenici, kreditor, država). U slučaju stečaja vlasnici su zadnji koji se naplaćuju.

Investitor (vlasnik) želi biti kompenziran za rizik koji snosi. Iz toga razloga je zahtjevan povrat na kapital veći od troška duga.

3.) Dug gradi kredibilitet i održava disciplinu

Dug vam pomaže izgraditi odnose s financijskim institucijama. Puno će Vam lakše pozajmiti novac kada vide da Vam je već netko prije posudio u prošlosti i kada ste dokazali disciplinu podmirivanja obveze.

Menadžeri se obzirnije ponašaju i manje su skloni poduzimati rizične pothvate kada su pod teretom duga. Svjesni da je njihovo poslovanje pod povećalom kreditora ili kreditne agencije menadžeri su više skloni korporativnom planiranju, redovitom podmirivanju obveza, izvještavanju i upravljanju rizicima.

4.) Dug stvara porezni štit

Trošak duga je zapravo niži kada se uzme u obzir porezni efekt, npr. ako je kamatna stopa 5%, a stopa poreza na dobit je 20% onda je cijena duga zapravo samo 4%.

Trošak kamata je porezno priznati rashod koji umanjuje osnovicu poreza na dobit. Dakle, društva imaju porezni štit kada se financiraju iz duga jer su u mogućnosti smanjiti poreznu osnovicu i samim time trošak poreza. Navedeno predstavlja prednost u odnosu na društva koja su 100% financirana iz kapitala jer dividende nisu rashod a niti umanjuju poreznu osnovicu.

5.) Dug služi kao financijska poluga

Dug je također povoljan za postojeće vlasnike zbog utjecaja financijske poluge. Kada društvo koristi dug za financiranje poslovanja, vlasnici kapitala zadržavaju sav ekstra profit koji je generiran iz duga nakon što je podmiren trošak kamata.

Na ovaj način investitori ostvaruju veći povrat na uloženi kapital (eng. ROE = Return on Equity).
Tako dugo dok dug ne ugrožava financijsku solventnost društva u kriznim vremenima dug povećava povrat na uloženi kapital investitora.

Cilj trgovačkog društva je povećati ekonomsku vrijednost (eng.EVA = Economic Value Added) tako da maksimizira stopu povrata na uloženi kapital (eng.ROCE = Return on Capital Employed) i minimizira trošak financiranja (eng. WACC= Weighted Average Cost of Capital). Navedene pretpostavke impliciraju da bi društvo u svojoj bilanci trebalo imati dug do razine kada je trošak financiranja (WACC) na najnižoj razini.

Dug je do određene razine poželjan. Definirati optimalnu razinu duga nije egzaktna znanost već zahtjeva zdrav razum i prosudbu koja uzima u obzir prirodu poslovanja društva.

Kod odluke o razini duga, bez obzira na količinu matematičkih kalkulacija, uvijek uključite zdrav razum. Umjesto da razmišljate kako da izbjegnete dug razmišljajte kako da dug radi za Vas.