Zakon o dodatnom porezu na dobit stupio je na snagu 01. siječnja 2023. godine (NN 151/22). Dodatni porez na dobit utvrđuje se i plaća u uvjetima nepovoljnih gospodarskih okolnosti u Republici Hrvatskoj u skladu s odredbama ovoga Zakona na načelima pravednosti, jednakosti i razmjernosti prema kojima je svatko dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima.
Dodatni porez na dobit obračunava se i plaća usporedno i neovisno o obvezi poreza na dobit prema propisu o oporezivanju dobiti i poreza po tonaži broda prema propisu kojim se uređuje pomorski promet te drugih javnih davanja.
Iznos prikupljen od dodatnog poreza na dobit, sukladno ovom Zakonu, bit će u cijelosti usmjeren na mjere pomoći za socijalno ugrožene građane, uključujući umirovljenike i druge ranjive skupine u društvu.
Obveznici dodatnog poreza na dobit
Obveznik dodatnog poreza je obveznik poreza na dobitak koji ispuni dva uvjeta:
– ostvareni ukupni prihod u poreznom razdoblju (2022. godini) veći je od 300.000.000,00 kn, neovisno o djelatnosti koju obavlja i
– svota oporezivog dobitka za 2022. godinu veća je za 20 % (ili više) u odnosu na prosječni oporezivi dobitak posljednja četiri porezna razdoblja (2018., 2019., 2020. i 2021. godine).
Obveznici dodatnog poreza na dobitak jesu i pravne osobe obveznici poreza po tonaži broda-
Za porezne obveznike kojima je porezno razdoblje započelo tijekom 2022. godine a završava u 2023. godini, kriterij visine prihoda od 300.000.000,00 kn utvrđuje se primjenom fiksnog tečaja konverzije kune u euro: 1 euro = 7,53450 kn.
Prilikom utvrđivanja visine prihoda iz oporezive dobiti mogu se izuzeti sljedeći prihodi:
– prihodi koji su rezultat otpisa obveza od strane vjerovnika u predstečajnim i stečajnim postupcima,
– prihodi u stečajnom postupku koji su rezultat prodaje imovine radi namirenja vjerovnika,
– prihodi ili dobit od prodaje ili drugog načina otuđenja dugotrajne materijalne ili nematerijalne imovine koja je korištena u procesu proizvodnje i pružanja usluga nepovezanoj osobi,
– prihodi ili dobit od prodaje ili drugog načina otuđenja dugotrajne materijalne ili nematerijalne imovine koja je korištena u procesu proizvodnje i pružanja usluga povezanoj osobi pod uvjetom da je prodaja ili drugi način otuđenja proveden do 31. listopada 2022. i
– dobit ili gubitak od prodaje ili drugog načina otuđenja dionica i udjela trgovačkih društava u kojima imaju više od 20 % udjela u kapitalu, prodanih ili otuđenih nakon dvije godine od stjecanja, a u slučaju prodaje ili drugog načina otuđenja povezanim osobama.
Obveznik poreza na dobit nije obveznik dodatnog poreza na dobit ako:
– je na red. br. 36. ili 39. Obrasca PD za 2022. godinu iskazao negativnu svotu (porezni gubitak) ili je svota 0,00 kn.
– je novoosnovani samostalni poduzetnik koji podnosi Prijavu poreza na dobit za prvo porezno razdoblje,
– nije iskazivao oporezivu dobit u pozitivnom iznosu na red. br. 36. ili 39. Prijave poreza na dobit u sva četiri prethodna porezna razdoblja ili svim razdobljima obavljanja djelatnosti koja su kraća od prethodna 4 razdoblja,
– okončava svoje poslovanje bez prethodnog prijenosa djelatnosti na druge porezne obveznike i ako podnosi zadnju Prijavu poreza na dobit.
Osnovica i izračun dodatnog porez na dobitak
Dodatni porez plaća se na osnovicu koja predstavlja pozitivnu razliku između oporezivog dobitka 2022. godine i prosječnoga oporezivog dobitka u posljednja četiri porezna razdoblja (2018., 2019., 2020. i 2021. godine) uvećanog za 20 %, i to neovisno o tome ima li porezni obveznik u Obrascu PD za 2022. godinu ili za prethodna četiri porezna razdoblja iskazanu porezu obvezu, odnosno neovisno o tome koristi li prijenos poreznoga gubitka.
Oporezivi dobitak poreznog razdoblja (2022. godina) za potrebe izračuna dodatnog poreza jest računovodstveni dobitak (razlika prihoda i rashoda iskazana na red. br. 3. Obr. PD) uvećan i umanjen prema odredbama Zakona i Pravilnika o porezu na dobit, a prije iskorištenja prenesenih poreznih gubitaka. Oporezivi dobitak u pozitivnoj svoti iskazan je na red. br. 36. ili 39. Prijave poreza na dobitak (Obrazac PD).
Na jednak se način utvrđuje i oporezivi dobitak prethodnih poreznih razdoblja i to za svaku godinu zasebno.
Prosječni oporezivi dobitak prethodnih poreznih razdoblja izračunava se kao se zbroj svota oporezivog dobitka prethodnih razdoblja podijeljen s brojem poreznih razdoblja u kojima je porezni obveznik poslovao. Zbrajaju se samo pozitivne svote oporezivog dobitka iz svakoga prethodnog poreznog razdoblja i dijele se s brojem poreznih razdoblja u kojem porezni obveznik poslovao. Prema tome, NE zbrajaju se pozitivne i negativne svote oporezivog dobitka prethodnih poreznih razdoblja pa time ne dolazi do dodatnog povećanja razlike između prosječnog oporezivog dobitka prethodnog razdoblja i oporezivog dobitka 2022. godine. Primjerice, ako je poduzetnik u dva od četiri prethodna porezna razdoblja iskazao negativnu svotu na red. br. 36. ili 39. Obrasca PD, prosjek se računa uzimajući u obzir samo dva porezna razdoblja tj. dijeljenjem s brojem dva.
Porezna stopa
Dodatni porez na dobit plaća se na utvrđenu poreznu osnovicu po stopi od 33 %.
Rokovi, način plaćanja i izvješćivanje
Porezno razdoblje za 2022. godinu u kojemu se plaća dodatni porez izjednačeno je s poreznim razdobljem poreza na dobitak prema Zakonu o porezu na dobit.
Obračun dodatnog poreza na dobitak sastavlja se na posebnom obrascu – Prijavi dodatnog poreza na dobit, i to u kunama. Ovaj obrazac dostavlja se Poreznoj upravi zajedno s Obrascem PD u rokovima koji su istovjetni rokovima predaje Obrasca PD. Sadržaj obrasca prijave dodatnog poreza na dobitak propisan je Pravilnikom (https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2023_02_17_294.html).
Rok za plaćanje dodatnog poreza na dobitak je dan podnošenja porezne prijave. Plaćanje dodatnog poreza u 2023. godini je u eurima primjenom fiksnog tečaja konverzije 7,53450.
Posebne i prekršajne odredbe
U slučaju kada porezni obveznik ne podnese Prijavu dodatnog poreza na dobitak, a ne dokaže da nije obveznik plaćanja tog poreza, Porezna uprava je ovlaštena obvezu dodatnog poreza na dobitak utvrditi procjenom.
Za dospjele porezne obveze dodatnog poreza na dobitak porezni obveznik i Porezna uprava mogu sklopiti Upravni ugovor radi namirenja poreznog duga po osnovi dodatnog poreza na dobitak. Ovaj ugovor može se sklopiti i u slučaju kada porezni obveznik na snazi već ima predstečajnu nagodbu, predstečajni sporazum, stečajni plan ili upravni ugovor za obveze dospjele prije stupanja na snagu ovoga Zakona, uz uvjet da su do dana podnošenja zahtjeva za sklapanje Upravnog ugovora podmirene sve dospjele obveze sukladno anuitetnom planu za otplatu predstečajne nagodbe, predstečajnog sporazuma ili anuitetnog plana koji je sastavni dio ranijeg Upravnog ugovora.
Novčanom kaznom u svoti od 260,00 do 26.540,00 eura kaznit će se pravna osoba i fizička osoba – obveznik dodatnog poreza na dobitak ako nakon isteka razdoblja utvrđivanja poreza ne podnese poreznu prijavu i ne uplati poreznu obvezu u utvrđenoj svoti i u propisanom roku u skladu s odredbama Zakona. Odgovorna osoba u pravnojosobi za ovaj prekršaj kaznit će se novčanom kaznom u svoti od 260,00 do 2.650,00 eura.
Ministarstvo financija će u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona provesti naknadnu procjenu učinaka ovoga Zakona.
Autor: Adrijana Kudrić
