Možda ste već navikli da u projektima za EU fondove morate opisivati utjecaj planirane investicije na okoliš. No, odnedavno ćete morati i dokazati stvaran doprinos zelenim ciljevima poput ublažavanja klimatskih promjena, kontrole onečišćenja ili prijelaza na kružno gospodarstvo. Razlog tomu je što je na snagu stupio Europski zeleni plan. On doprinosi brojnim pozitivnim ekološkim i socijalnim ciljevima.
Ipak, moramo priznati da će poduzetnici morati uložiti dodatna sredstva i napore kako bi doprinijeli ekološkim i socijalnim ciljevima, a zahtjevi Europskog zelenog plana će prijave investicijskih projekata na natječaje EU fondova ipak učiniti malo kompliciranijima. U nastavku ćemo pojasniti što je Europski zeleni plan i kako mu se treba prilagoditi.
Što je Europski zeleni plan?
Europski zeleni plan (engl. EU Green Deal) je strategija kojim se želi osigurati zelena tranzicija i postići klimatska neutralnost svih članica Europske Unije (EU) do 2050. godine. Njime se podupire preobrazba EU-e u čisto, održivo, pravedno i prosperitetno društvo s modernim i konkurentnim gospodarstvom.
Europski zeleni plan posebno zagovara smanjenje emisija stakleničkih plinova i postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine, neovisnost gospodarskog rasta o uporabi resursa i uključivanje svih regija i osoba.
Ključne politike za provedbu Europskog zelenog plana uključuju klimatsku politiku, energetsku politiku, industrijsku politiku i kružno gospodarstvo, građevinarstvo, zaštitu okoliša i bioraznolikost, poljoprivredu i turizam, mobilnost, socijalnu politiku, istraživanje, razvoj i inovacije.
Sedam ključnih područja zelenog plana:
- Čista energija
- Održiva industrija
- Izgradnja i obnova
- Održiva mobilnost
- Biološka raznolikost
- Od polja do stola
- Uklanjanje nečistoća
Europski zeleni plan sadržava okvirni plan za unapređenje učinkovitog iskorištavanja resursa prelaskom na čisto kružno gospodarstvo te zaustavljanje klimatskih promjena, obnovu biološke raznolikosti i smanjenje onečišćenja. U njemu se navode potrebna ulaganja i dostupni financijski alati i objašnjava kako osigurati pravednu i uključivu tranziciju.
Planom se želi potaknuti društva da prakticiraju samoodržive gospodarske aktivnosti, odnosno aktivnosti koje direktno doprinose barem jednom cilju taksonomije EU-a.
Na putu do klimatske neutralnosti prvi zadatak članica je smanjenje emisije stakleničkih plinova do 2030. godine za najmanje 55% u odnosu na razine plinova iz 1990. godine.
No, EU je svjesna da se zelena tranzicija ne može dogoditi preko noći te je zato na EU projektima još uvijek dopušteno provoditi aktivnosti koje nisu u potpunosti usklađene sa zelenim planom. Primjerice, dopušteno je uključivanje aktivnosti koje nisu u skladu sa zelenim planom, dokle god se EU projektom provode neke druge održive aktivnosti te se tako doprinosi ciljevima taksonomije. Također, dopuštaju se i aktivnosti za koje još ne postoje tehnološki ili ekonomski prihvatljivije nisko-ugljične alternative.
Ulaganja u nove zelene tehnologije, održiva rješenja, nova društva i inovacije kritične su za postizanje Europskog zelenog plana.
Provedba zelenog plana u Hrvatskoj
I Hrvatska je osjetljiva na prijetnje koje donose klimatske promjene te se zbog toga priklonila postavkama Europskog zelenog plana i opredijelila za energetsku tranziciju i put prema klimatskoj neutralnosti.
U Hrvatskoj je Sabor 2020. godine donio Strategiju energetskog razvoja Republike Hrvatske (RH) do 2030. godine s pogledom na 2050. godinu, a 2021. godine Strategiju nisko ugljičnog razvoja RH do 2030. godine s pogledom na 2050. godinu gdje su utvrđene smjernice dugoročnoga gospodarskog i socijalnog razvoja prema društvu s niskim emisijama stakleničkih plinova.
Usvojen je i Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan koji je krovni strateški dokument u kojem su klimatske promjene i korištenje resursa definirane kao izazov na koji se mora prioritetno odgovoriti, zelenom tranzicijom i ulaganjima.
U Hrvatskoj se planira provedba sljedećih ciljeva:
- Smanjenje razina CO2 za 45% do 2030. godine u odnosu na razine iz 1990. godine
- Prestanak korištenja ugljena do 2033. godine
- Postizanje stope od 39% obnovljivih izvora energije u konačnoj potrošnji do 2030. godine
- Postizanje stope od 65% obnovljivih izvora energije te 100% nisko ugljičnih izvora u konačnoj proizvodnji
- Doprinos globalnoj zaštiti oceana
- Povećanje površina pod šumama u sklopu koje se predviđa sadnja tri milijarde novih stabala do 2030. godine.
Mjere će provoditi svi sektori gospodarstva, počevši od energetike, prometa, industrije, zgradarstva, gospodarenja otpadom, poljoprivrede, turizma i usluga.
Je li vaš projekt u skladu sa zelenim planom Europske unije?
Kako bi se poduzetnike uključilo u provođenje Europskog zelenog plana i postizanje predviđenih ciljeva, Europska komisija je donijela Uredbu o taksonomiji EU.
Drugim riječima, poduzeća će morati uskladiti svoje aktivnosti s kriterijima Taksonomije, bilo radi toga što se prijavljuju za projekte financirane sredstvima EU-e ili zato što jednostavno žele poslovati na području Unije, a prihvatljivima se smatraju aktivnosti koje doprinose barem jednom cilju održivosti koje definira Taksonomija.
Očekujemo da će sve više natječaja biti usmjereno na financiranje zelenih projekata. No, usklađenost sa zelenim planom zahtijevat će i natječaji koji nisu direktno usmjereni na održivost.
Možemo zaključiti da će Europski zeleni plan uskoro postati, a djelomično već i jest – kriterij za procjenu kvalitete projekata.
Za više informacija slobodno nas kontaktirajte na info@alphacapitalis.com
Autor: Odjel EU fondova
