Novi Zakon o radu od 1. siječnja 2023. godine

• Ograničava se sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme na najviše tri puta u tri godine.
• Produljuje se trajanje pauze između prestanka ugovora o radu na određeno vrijeme i sklapanja novog ugovora o radu na određeno s dva na šest mjeseci.
• Detaljnije se definira rad od kuće i vrijeme dostupnosti radnika nakon radnog vremena za pozive i e-mailove.
• U slučaju prekida rada uslijed izvanrednih okolnosti radnik će imati pravo na naknadu plaće u visini 70 posto prosječne plaće u prethodna tri mjeseca.
• Omogućava se sklapanje ugovora o radu za stalne sezonske poslove na određeno i na neodređeno vrijeme.
• Radnik će moći u dodatnom radu raditi 8, a iznimno i 16 sati tjedno.
• Poslodavac smije produljiti trajanje probnog rada u slučaju privremene odsutnosti radnika tijekom probnog rada.
• Radnik koji u trenutku otkazivanja ugovora o radu ima navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, neće ostvarivati pravo na otkazni rok ni otpremninu.
• Odredbe o uređenju rada putem digitalnih platformi stupaju na snagu 2024. godine.
• Novost je i obveza plaćanja povećanja satnice za rad nedjeljom za 50% od redovne satnice.
• Izmjenama će biti detaljnije uređen rad od kuće. U Europi se već počeo javljati trend vremenskog ograničenja rada od kuće kako bi se izbjeglo da radnik boravkom u drugoj državi ne postane porezni rezident te druge države.
• Ograničenja su nametnuta i kako bi se spriječila primjena radnog prava strane države iz koje radnik radi.

Isplata plaće i tekući račun

• Izmjenama Zakona o porezu na dohodak od 1. siječnja 2023. plaće se više neće morati isplaćivati isključivo na tekući račun. Na taj će se način rasteretiti građani i poduzetnici koji su do sada morali imati dva ili više računa.
• S obzirom da je izdano odobrenje o proširenju pružanja usluga Revolut Bank UAB u Republici Hrvatskoj, plaće će se moći isplaćivati na račune koje građani imaju otvorene u toj banci.

Obveza usklađivanja temeljnog kapitala

Dionička društva su do kraja 2023. godine dužna iskazati temeljni kapital u eurima, a društva s ograničenom odgovornošću (d.o.o. ili j.d.o.o) moraju to napraviti u roku od tri godine, u protivnom će biti obrisana iz sudskog registra.

Najniži iznos temeljnoga kapitala društva:

• umjesto sadašnjih 20.000 kuna iznositi 2.500 eura, za društva s ograničenom odgovornošću.
• umjesto sadašnjih 200.000 kuna iznosit će 25.000 eura za dionička društva.

 Najmanji nominalni iznos dionice, koji je sada 10 kuna, iznosit će jedan euro.

Povećana minimalna plaća za 2023. godinu

• Visina minimalne plaće za 2023. godinu je u bruto iznosu 700 eura, a u netu 560 eura. To je povećanje od 12 posto u odnosu na 2022. godinu, kad je minimalna plaća iznosila 622 eura.
• Novim kolektivnim ugovorom od kolovoza su povećana prava radnika u građevini. Ovo će utjecati na povećanje cijene radova i veću atraktivnost zanimanja među domaćim radnicima.
• Minimalna plaća za člana uprave u 2023. godini ne može biti niža od 888,67 eura ili 6.695,65 kn mjesečno u bruto iznosu

KU za djelatnost ugostiteljstva

• Proširena je primjena kolektivnog ugovora ugostiteljstva na sve poslodavce koji se bave ugostiteljstvom i turizmom u Hrvatskoj. Od 1. lipnja minimalna bruto plaća u ugostiteljstvu je sad 4.687,50 kuna. Za sobarice, pomoćnog konobara, pomoćnog kuhara i pomoćnog recepcionara minimalna plaća je 4.800 kuna.
• Za poslove konobara, kuhara, slastičara i recepcionara, minimalna plaća iznosi 5.400 kuna bruto. Dodatak na radni staž od 0,5 posto po godini staža je sad obvezan, a plaćaju se i naknade za otežane uvjete rada, noćni, smjenski i prekovremeni rad, jubilarna nagrada i naknada za odvojeni život.

Ugovori o radu i drugi ugovori se ne mijenjaju zbog uvođenja eura

Postojeći ugovori o radu u kojima je plaća iskazana u kunama se ne mijenjaju niti aneksiraju.

Na sve se iznose primjenjuje fiksni tečaj 7,5345 dok su ugovori na snazi.

Ovo se odnosi i na sve druge ugovore.

Naplata poreza od hrvatskih državljana na radu u inozemstvu

Porezna uprava je objavila da pokreće 35.000 postupaka utvrđivanja porezne obveze za građane koji rade u inozemstvu.

Ovo je posebno problematično za slabo plaćene radnike koji u zemlji rada nisu bili obveznici plaćanja poreza na dohodak u značajnom iznosu, ali su njihova primanja dovoljno visoka za oporezivanje u Hrvatskoj.

Porez na naslijeđena novčana sredstva iz inozemstva

Zbog sve većeg broja slučajeva nasljeđivanja u obiteljima čiji članovi ne žive u Hrvatskoj, Porezna uprava je izdala mišljenje da se lokalni porez na nasljedstva i darove ne plaća na ona sredstva po računima u stranim bankama.

Ovo će za mnoge biti nepovoljno jer je stopa poreza na nasljedstva i darove u Hrvatskoj 4 posto, što je među najnižim poreznim stopama u Europi čiji je prosjek 10 posto.

Obveza elektroničke komunikacije

Trgovačka društva koja se još nisu prijavila u sustav e-komunikacije, to trebaju napraviti što prije.

Smanjuje se AML prag za prijavu transakcija

Od 1. siječnja 2023. godine smanjuje se prag za obavještavanje Ureda za sprječavanje pranja novca o gotovinskim transakcijama sa sadašnjih 200.000 kuna na 10.000 eura. Prag od 10.000 eura će vrijediti za provođenje dubinske analize povremenih transakcija koje se ne obavljaju u okviru uspostavljenog poslovnog odnosa.

Novi model obiteljske mirovine i povećanje iznosa drugih mirovina

Izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju uvedena je mogućnost korištenja dijela obiteljske mirovine uz zadržavanje osobne mirovine. Ovo predstavlja značajan iskorak u hrvatskom mirovinskom sustavu te smanjuje rizik izloženosti siromaštvu onih korisnika koji smrću bračnog/izvanbračnog druga ostaju bez značajnog dijela prihoda. Povećan je i mirovinski faktor za izračun obiteljskih mirovina čime će se povećati njihov iznos.

Očinski dopust – novo pravo za muškarce u radnom odnosu i poduzetnike

U kolovozu 2022. godine svi očevi su dobili pravo na 10 radnih dana novog, takozvanog očinskog dopusta. Za blizance je trajanje 15 radnih dana. Očinski dopust se mora iskoristiti najkasnije do navršenih 6 mjeseci, života djeteta, i ne utječe na rodiljni dopust koji u tom razdoblju koristi majka djeteta. Naknadu plaće isplaćuje HZZO, a poslodavac može odgoditi korištenje tog prava za 30 dana.

Otac svojem poslodavcu najavljuje korištenje očinskog dopusta pisanim putem, 15 dana prije planiranog rođenja djeteta ako ga koristi od rođenja djeteta, ili od nekog kasnijeg datuma ako tako želi. Poslodavac izdaje pisanu suglasnost ili svoje neslaganje u roku od 8 dana, nakon čega o svemu odlučuje HZZO. U praksi e pojavio problem s nejasnim postupkom za ostvarivanje ovog prava u slučaju samozaposlenih očeva.

Povećan je limit za naknadu plaće kod roditeljskog dopusta s 5.654 na 7.500 kuna. Limit za naknadu za rad na polovici radnog vremena povećan je s 2.328 kuna na 3.658 kuna.

Vaš ALPHA CAPITALIS tim!

Autori: Adrijana Kudrić i Šimun Zorić