Današnji utjecaj klimatskih promjena vidljiv je u svim gospodarskim djelatnostima. Gospodarski gubici zbog učestalih ekstremnih pojava povezanih sa klimom su sve veći te je iz tog razloga Europska unija uvela zakonodavni okvir u kojem su raspisani jedinstveni tehnički kriteriji koje projekti financirani sredstvima iz EU fondova moraju zadovoljiti.
Kamen temeljac novog okvira Europske Unije za održivo financiranje i pomoć nazvan je EU taksonomija i njime se klasificiraju gospodarske djelatnosti koje se mogu smatrati okolišno održivim. Više o tome možete pročitati na EU taksonomija.
EU taksonomija je jedinstveni alat investitorima za donošenje odluke o ulaganju u okolišno prihvatljive gospodarske aktivnosti, odnosno riječ je o popisu okolišno održivih gospodarskih aktivnosti koje daju značajan doprinos barem jednom od klimatskih i ekoloških ciljeva EU-a, a istodobno ne štete niti jednom od tih ciljeva.
Šest okolišnih ciljeva koji su obuhvaćeni Uredbom 2020/852 o EU taksonomiji jesu:
- Ublažavanje klimatskih promjena
- Prilagodba klimatskim promjenama
- Održiva uporaba i zaštita vodnih i morskih resursa
- Prijelaz na kružno gospodarstvo
- Sprečavanje i kontrola onečišćenja
- Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava
Naime, Europska Unija u cilju adresiranja globalnih okolišnih izazova te što većem doprinosu okolišnoj održivosti, uvodi ovaj zakonodavni okvir. Tim okvirom raspisuje jedinstvene tehničke kriterije provjere na razini Unije kako bi se uklonile prepreke funkcioniranju unutarnjeg tržišta u pogledu prikupljanja sredstava za financiranje održivih projekata te olakšalo gospodarskim subjektima da zadovolje kriterije okolišno održivih ulaganja.
Cilj okvira je unificirati kriterije i spriječiti da svaka država članica raspisuje svoje kriterije kojima se nude rješenja za negativne okolišne trendove, a što bi potencijalno rezultiralo poteškoćama za gospodarske subjekte pri uspoređivanju različitih kriterija prema vrstama ulaganja.
Banke, investitori, provedbena i nadzorna tijela prilikom ocjenjivanja projektnih prijava apliciranih na EU fondove lakše će odabrati projektni prijedlog koji se svojom provedbom promovira i sadrži elemente smanjivanja negativnog utjecaja na okolinu.
Načelo ”Ne nanosi bitnu štetu” (”do no significant harm” – DNSH) podrazumijeva kako gospodarska djelatnost koja se financira iz sredstva EU fondova ne nanosi bitnu štetu okolišnim ciljevima, odnosno da minimalizira negativne utjecaje na okolinu.
Svi projekti moraju biti u skladu s jednim ili više okolišnih ciljeva obuhvaćenih EU taksonomijom. U tom smislu potrebno je dokazati, ne samo kako će projekt u najvećoj mogućoj mjeri ublažiti bilo kakve negativne ekološke učinke, već i na koji način će doprinijeti pozitivnim učincima tijekom provedbe projekta.
Za poduzetnike to znači da će prilikom izrade prijedloga projekta morati izvršiti procjenu projekta i očekivanih učinaka te da će morati navesti dokaze i informacije o usklađenosti s načelom DNSH.
Kako pripremiti EU projekt i dokument samoprocjene o usklađenosti projekta s načelom „Ne nanosi bitnu štetu“ (DNSH)
Prijedlog projekta mora jasno utvrditi da se provedbom neće provoditi aktivnosti koje bi značajno štetile bilo kojem od šest okolišnih ciljeva, da se njegove aktivnosti ne odnose na aktivnosti s popisa isključenja te da su usklađene s EU i nacionalnom okolišnom legislativom.
Međutim, u praksi određivanje načina primjene ovog načela može biti složeno za prijavitelje posebice ukoliko poduzeće dolazi iz industrijskih djelatnosti koje proizvode veliku količinu stakleničkih plinova ili na primjer djelatnosti istraživanja i razvoja gdje laboratorijske nabave zahtijevaju korištenje neobnovljivih prirodnih resursa, a stvaraju i opasan otpad.
Dokument samoprocjene projekta treba dati odgovore na pitanja poput:
- Kako koristimo resurse i dovode li oni do energetskih ušteda?
- Koristimo li se obnovljivim izvorima energije (OIE)? Kojim?
- Imamo li u planu uskoro preći na kružno gospodarstvo i što bi to značilo za naše poslovanje/provedbu projekta?
- Kako smanjujemo onečišćenje okoliša te na koji način smanjujemo utjecaj na prirodu?
- Djelujemo li u skladu sa propisima zaštite okoliša i prirode, uključujući i dobrovoljno certificiranje okolišne i energetske izvrsnosti?
- Provodimo li zelenu javnu nabavu?
U tablici je prikaz šest okolišnih ciljeva prema DNSH načelu koje treba implementirati u prijedlog projekta, a kako bi rezultirao boljom ocjenom kod evaluacije projekta.
Potrebno je dokazati da će projektni prijedlog dati značajan doprinos barem jednom od navedenih ciljeva te da istodobno neće štetiti niti jednom.
| Okolišni cilj | Usklađenost s DNSH načelom |
| 1. Ublažavanje klimatskih promjena | Projekt ne dovodi do značajnih emisija stakleničkih plinova te se ne provodi u svrhu eksploatacije, prijevoza ili korištenja fosilnih goriva.
Očekivane vrijednosti emisija stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu tehnologije, proizvoda ili drugog rješenja koje se istražuje ne narušavaju ciljeve smanjenja emisija stakleničkih plinova niti otežavaju primjenu rješenja za ublažavanje klimatskih promjena. |
| 2. Prilagođavanje klimatskim promjenama | Projekt ne dovodi do povećanog štetnog učinka sadašnje klime i očekivane buduće klime na samu djelatnost ili na ljude, prirodu ili imovinu.
Bitna šteta za cilj može se prouzročiti ukoliko projekt, uključujući tehnologiju, proizvod ili drugo rješenje koje se istražuje, nisu prilagođeni štetnim učincima klimatskih promjena, kada su djelatnost ili proizvod izloženi riziku od takvih učinaka, ili su loše prilagođeni na način da se rješenjem za prilagodbu štiti jedno područje (ljudi, priroda ili imovina), a istodobno povećava rizik na drugom području. |
| 3. Održiva uporaba i zaštita voda i morskih resursa | Projekt ne šteti dobrom stanju ili dobrom ekološkom potencijalu vodnih tijela, uključujući površinske i podzemne vode ili dobrom stanju okoliša morskih voda.
Tehnologija, proizvod ili drugo rješenje koje se istražuje ne uključuje značajne rizike za okolišni cilj. |
| 4. Kružno gospodarstvo, uključujući prevenciju otpada i recikliranje | Projekt ne dovodi do značajne neučinkovitosti u uporabi materijala ili u izravnoj ili neizravnoj uporabi prirodnih resursa, do značajnog povećanja stvaranja, spaljivanja ili odlaganja otpada ili dugoročnog odlaganja otpada koje može uzrokovati bitnu i dugoročnu štetu za okoliš.
Tehnologija, proizvod ili drugo rješenje koje se istražuje ne uključuje značajne rizike za ciljeve kružnog gospodarstva. |
| 5. Prevencija onečišćenja i kontrola zraka, vode ili tla | Projekt ne dovodi do značajnog povećanja emisija onečišćujućih tvari u zrak, vodu ili tlo.
Tehnologija, proizvod ili drugo rješenje koje se istražuje ne uključuje značajne rizike za okolišni cilj. |
| 6. Zaštita i obnova biološke raznolikosti i ekosustava | Projekt nije štetan za dobro stanje i otpornost ekosustava ili za stanje očuvanosti staništa i vrsta, među ostalim onih od interesa za Uniju.
Tehnologija, proizvod ili drugo rješenje koje se istražuje ne uključuje značajne rizike za okolišni cilj. |
Usklađenost EU projekta treba procijeniti s okolišnim ciljevima kako za aktivnosti koje se provode tijekom projekta apliciranog na bespovratna sredstva, tako i za očekivani utjecaj projekta na te ciljeve i njegovu samoodrživost.
Autor: Odjel EU fondova
