Odluke koje su države i centralne banke donijele kao odgovor na izbijanje pandemije corona virusa, a koje su imale za cilj povećanje ponude novca na tržištu uz zadržavanje postojećih kamatnih stopa, potaknule su kreditiranja te ulaganja od strane poslovnih subjekata. No takve monetarne politike, osim rekordnih zarada poduzeća, dovele su i do visoke stope inflacije na globalnoj razini. Pretpostavke su analitičara kako će trenutno dizanje kamatnih stopa, koje se poduzima kao odgovor na visoku inflaciju od strane centralnih banaka, resetirati tržište na predpandemijsko razdoblje.
Kako bi se dobio detaljniji uvid u posljedice pandemije na gospodarstvo Republike Hrvatske, izrađena je analiza gospodarskih kretanja u RH za najznačajnije djelatnosti i na temelju predanih godišnjih financijskih izvještaja društava u promatranom periodu od 2016. do 2020. godine.
U nastavku teksta pogledajte analizu dinamike kretanja pojedinih financijskih pokazatelja poput produktivnosti, aktivnosti, likvidnosti, zaduženosti i profitabilnosti.
Analiza gospodarstva i djelatnosti s aspekta produktivnosti
U najznačajnije djelatnosti po broju registriranih subjekata za hrvatsko gospodarstvo ubrajaju se trgovina na veliko i malo, djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića, gradnja zgrada te specijalizirane građevinske djelatnosti.
Kod promatranja mjera produktivnosti mogu se koristiti različiti parametri, specifični za pojedinu industriju, a unutar predmetne analize korišteni su idući pokazatelji:
- Poslovni prihod po zaposlenom
- Ostvarena neto dobit po zaposlenom
Kada se promatra cjelokupno gospodarstvo RH, poslovni prihod po zaposlenom imao je rastući trend u razdoblju od 2016. do 2019. godine i to po stopi od 2,9 posto godišnje. U 2019. godini on je iznosio 241 tisuću kuna, dok je u 2020. godini došlo do pada od 12 posto te je on iznosio 220 tisuća kuna.
U kontekstu analiziranih djelatnosti, poslovni prihod po zaposlenom imao je relativno stabilno kretanje, a ističe se djelatnost trgovine na veliko kod koje je prisutan rast po prosječnoj stopi od 5,4 posto godišnje, te koji u 2019. godini iznosi više od 500 tisuća kuna.
U 2020. godini je kod svih promatranih djelatnosti vidljiv pad vrijednosti promatranog pokazatelja, a najveći je kod djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića od čak 20,5 posto.
Gledajući cjelokupno gospodarstvo s aspekta pokazatelja neto dobiti, on također bilježi rastući trend za period od 2016. do 2019. godine i to po stopi od 15 posto godišnje, dok je u 2020. godini zabilježen pad od 13,5 posto. Kod promatranih djelatnosti nisu zabilježena značajnija odstupanja, osim kod djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića kod koje je u 2020. godini zabilježila pad od čak 547 posto, te je taj pokazatelj prvi puta u promatranom razdoblju poprimio negativnu vrijednost.
Najpogođenije i najotpornije djelatnosti s apsekta produktivnosti
Analizirajući sve sektore i djelatnosti kod kojih su promjene u odnosu na 2019. godinu bile najizraženije, najpogođenija je u 2020. godini bila djelatnosti vodenog prijevoza, a istoj je prihod po zaposlenom pao za 66 posto. Djelatnost putničkih agencija i organizatora putovanja bilježi pad od 58,5 posto, a djelatnostima smještaja navedeni je pokazatelj pao za 41,5 posto.
Neto dobit po zaposlenom je u djelatnosti vodenog prijevoza pala za 900 posto, kod djelatnosti smještaja za 1.040 posto, dok je djelatnost putničkih agencija i organizatora putovanja zabilježila pad od 610 posto.
Analizom su također utvrđene djelatnosti koje su pokazale relativno veću otpornost na utjecaj koronavirusa i koje su uspjele ostvariti pozitivne rezultate po pitanju produktivnosti u 2020. u odnosu na 2019. godina. Među njima je očekivano najizraženija djelatnost računalnog programiranja kod koje je prihod po zaposlenom porastao za 5,9 posto dok je neto dobit po zaposlenom porasla za 36 posto.
Kako društava u Hrvatskoj stoje po pitanju pokazatelja aktivnosti?
Sposobnost društva da efikasno pretvori svoje resurse u prihode ili novac, odnosno vrijeme potrebno da društvo plati svoje obveze mjeri se pokazateljima aktivnosti. Iako postoji više pokazatelja aktivnosti poput onih koji mjere obrtaj ukupne imovine ili kratkotrajne imovine, za analizu su promatrani pokazatelji dana naplate potraživanja i dana plaćanja dobavljačima, za koje je poželjno da budu što niži.
Promatrajući cjelokupno gospodarstvo za period od 2016. do 2019. godine, oba pokazatelja imala su kontinuiran pad. Dani naplate potraživanja padali su po prosječnoj stopi od 4,2 posto godišnje, a dana plaćanja dobavljačima po prosječnoj stopi od 8,3 posto godišnje te su u 2019. godini iznosila nešto više od 40 dana, odnosno nešto više od 20 dana. U 2020. godini dolazi do porasta vrijednosti oba pokazatelja gdje dani naplate potraživanja rastu za 9,2 posto, a dani plaćanja dobavljačima za 10,3 posto.
Kada se navedeni pokazatelji promatraju za najznačajnije djelatnosti, možemo primijetiti blagi pad u periodu od 2016. do 2019. godine zabilježen u građevinskim djelatnostima i to po prosječnoj stopi od 8,3 posto godišnje. U 2020. je vidljiv blagi porast promatranog pokazatelja u odnosu na 2019. godinu, koji je očekivano radi lockdowna najveći u djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića po stopi od 26,6 posto ili 10 dana.
Dani plaćanja dobavljačima za isti promatrani period su kontinuirano padali, izuzev djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića gdje je njihova vrijednost u promatranom razdoblju relativno stabilna. Kod ovog pokazatelja je vidljiv direktan utjecaj pandemije koronavirusa na djelatnost pripreme i usluživanja hrane i pića budući da je njegova vrijednost u 2020. godini u odnosu na 2019. porasla za 30,7 posto, kada iznosi nešto manje od 30 dana. U djelatnosti trgovine na malo je navedeni porast bio 11,3 posto, a kod ostalih promatranih djelatnosti nije došlo do značajnijih promjena.
Značajnije povećanje dana plaćanja dobavljačima u praksi često rezultira pojavom problema u podmirivanju obveza, stoga se može očekivati povećana vjerojatnost da će u djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića ti problemi biti izraženiji.
Najpogođenije i najotpornije djelatnosti s aspekta pokazatelja aktivnosti
Ukoliko promatramo djelatnosti kod kojih su se vrijednosti pokazatelja dana naplate potraživanja i dana plaćanja dobavljača smanjile u 2020. u odnosu na 2019. godinu, ističu se četiri takve djelatnosti:
- biljna i stočarska proizvodnja, lovstvo i povezane uslužne djelatnosti,
- proizvodnja računala te elektroničkih i optičkih proizvoda,
- gradnja građevina niskogradnje i računalno programiranje,
- savjetovanje i djelatnosti povezane s njima
Kod biljne i stočarske proizvodnje, lovstva i povezanih uslužnih djelatnosti, dani naplate potraživanja su se u 2020. godini smanjili za 6,7 posto, odnosno na nešto manje od 50 dana. U djelatnosti proizvodnje računala te elektroničkih i optičkih proizvoda za 3,7 posto, zatim 5 posto kod djelatnosti gradnje građevina niskogradnje te za 2 posto u djelatnosti računalnog programirana.
Istodobno, dani plaćanja dobavljačima su kod djelatnosti računalnog programiranja pali za 16,5 posto, a dvoznamenkasti pad bilježi i djelatnosti biljne i stočarske proizvodnje, lovstva i povezanih uslužnih djelatnosti i to 10,2 posto, odnosno nešto više od 50 dana te djelatnosti proizvodnje računala, elektroničkih i optičkih proizvoda čiji je pad iznosio 10,5 posto.
Ukoliko planirate buduće kapitalne investicije i zanima Vas analiza budućih gospodarskih kretanja, slobodno nam se obratite za pomoć.
Autor: Krešimir Mikulandra
Izvor: FININFO
