Kroz dostupne izvore financiranja u Republici Hrvatskoj, društva pokušavaju pribaviti kapital putem kojeg financiraju poduzetnički pothvat i osiguravaju budući rast. Na domaćem tržištu poslovni subjekti, s dokazanom povijesti poslovanja, većinski kapital pribavljaju putem kredita komercijalnih banaka. No u zadnje vrijeme sve je veći broj brzorastućih društava čije je tržište globalno i koji svoje poslovanje žele financirati putem inicijalne javne ponude (u daljnjem tekstu „IPO“) gdje u zamjeni za vlasničke udjele, društva prikupljaju kapital na uređenim tržištima burzi od zainteresiranih kupaca.
I dok je nekada takav proces bio izrazito kompliciran, danas je IPO postao nezaobilazan korak za većinu društava koja jako brzo rastu i koja mogu skalirati svoje poslovne modele. U nastavku teksta pročitajte globalne trendove vezane za IPO proces.
Pregled IPO tržišta za 2021. godinu
Iako je globalna pandemija Covid virusa nakratko zaustavila cjelokupno gospodarstvo, uzrokujući i oštar pad burzovnih indeksa, kvantitativno popuštanje (povećanje mase novca u opticaju na tržištu) koje je poduzeto od strane centralnih banaka, dovelo je do nastavka globalnog rasta IPO aktivnosti.
Zbog jakog rasta cijena dionica koja su nastupila u drugoj polovici 2020. godine te koje su svoj vrhunac imala u 2021. godini, brojna poduzeća nisu htjela propustiti priliku za uvrštavanjem vlastitih dionica na nekoj od svjetskih burzi. Tako je u 2021. godini zabilježen rekordan broj IPO procesa, njih čak 3022, te je ukupno prikupljen kapital između društava koja su izašla na burzu iznosio 601,2 milijarde dolara. U odnosu na prethodnu godinu to je rast od 88% u broju poduzetih IPO procesa te 87% u odnosu na prikupljeni kapital, a uzimajući u obzir kako niti jedna prethodna godina nije uspjela dosegnuti razinu od 2000 IPO procesa, jasno je o kakvoj se rekordnoj godini radi.
Tržište Sjedinjenih Američkih Država se i dalje izdvaja po ukupno pribavljenim sredstvima putem IPO procesa te je u 2021. godini ukupno 1094 društava izašlo na neku od američkih burzi i prikupilo 293,8 milijardi dolara. Azija-Pacifik regija je za isto razdoblje imala više IPO procesa (1338), ali je njihova ukupna vrijednost bila manja te je iznosila 188,6 milijardi dolara. Regije Europe, Bliskog istoka, i Afrike generirale su ukupno 119 milijardi dolara kapitala kroz 590 IPO procesa.
I pojedinačno se najveći IPO proces odnosi na američko tržište, izlazak na burzu društva Rivian, gdje je električni proizvođač automobila uspio pribaviti ukupno 13,7 milijardi dolara. Daleko iza njega, po vrijednosti prikupljenog kapitala, dolazi streaming i društvo za online marketing „Kuaishou“, koje je izašlo na burzu u Hong-Kongu i putem IPO-a prikupilo 6,2 milijarde dolara.
Što se tiče tržišta Europe, pomalo iznenađujuće na vrh je izbilo društvo iz Poljske „InPost“, čiji se djelatnost odnosi na e-commerce usluge i koje je putem IPO-a na frankfurtskoj burzi prikupilo ukupno 4 milijarde dolara.
Trendovi
Prethodno nabrojana, tri najveća IPO procesa u prošloj godini, zabilježena su na različitim burzama i na različitim dijelovima svijeta, ali njihovi poslovni modeli se snažno baziraju na novim disruptivnim tehnologijama koje izravno adresiraju neke od izazova s kojima se svijet i potrošači susreću u 21. stoljeću.
Iako je čisti tehnološki sektor predvodio broj novih IPO procesa u prošloj godini, jako puno kapitala prikupila su i društva iz drugih industrija i djelatnosti koja trenutno prolaze transformaciju poslovanja temeljenu također na novim tehnologijama i na digitalizaciji procesa. Primjerice u Brazilu je „Nu Holdings“ prikupio 2,6 milijardi dolara kao jedan od novih igrača u fintech industriji dok je u Južnoj Koreji „Coupang“ kao društvo unutar e-commerce segmenta prikupilo gotovo 4,6 milijardi dolara.
Jedan od razloga zašto je mnoštvo društava iz tehnološkog sektora odlučilo svoje dionice uvrstiti na burzi, dolazi zbog toga jer je tržište kapitala gledalo blagonaklono na takve vrste dionica i povrati su za društva bili iznimno veliki tijekom prethodne dvije godine. Monetarna politika centralnih banaka u zadnje dvije godine, koja je omogućila investitorima jeftin kapital, pružila je ujedno i priliku za dodatnim zaradama te je potražnja za većim brojem IPO procesa dolazila i s te strane tržišta.
Prošla godina dovela je i do većeg broja SPAC društava (eng. Special Purpose Aquisition Companies), čija je namjena osnivanja isključivo vezana za IPO proces i koji nemaju konvencionalni poslovni model. Inicijalno osnivači društva pokušavaju doći do privatnih investitora koji unose vlastiti kapital u SPAC društvo, a zatim putem IPO-a pokušavaju pribaviti veći iznos sredstava koji će iskoristiti za kasniju kupnju nekog perspektivnog target društva s već dokazanim poslovnim modelom. Ukupno je u 2021. godini bilo 681 IPO procesa SPAC društava putem kojih je pribavljeno 172 milijarde dolara.
Brojke po sektorima
Tehnološki sektor, financije i društva iz domene životnih znanosti činili su više od 50 posto svih poduzetih IPO procesa u 2021. godini. Gotovo svi veći sektori vidjeli su veći volumen odrađenih procesa osim sektora vezanog za građevinu koji je imao manje IPO procesa u odnosu na 2020. godinu.
Očekivano tehnološki sektor predvodi broj IPO procesa te je ukupno 631 društvo iz tehnološkog sektora sudjelovalo u IPO procesu prošle godine s prikupljenih 158 milijardi dolara. U odnosu na prošlu godinu to je povećanje od 80 posto po pitanju volumena i čak 106 posto po pitanju vrijednosti IPO-a, a od top 10 odrađenih IPO procesa po prikupljenih sredstvima, tehnološki sektor dao je 5 društava.
Sektor životnih znanosti dao je 366 društava koji su sudjelovali u IPO procesima što je povećanje od 67 posto u odnosu na 2020. godinu te je ukupno pribavljeno 60,5 milijardi dolara. Društva iz navedenog sektora prosječno prikupljaju manje sredstava pa u top 20 odrađenih IPO procesa nema nikoga iz sektora društvenih znanosti. Rješenja temeljan na biotehnologiji i digitalnom zdravlju ostaju poslovni modeli koji se mogu bolje skalirati na tržištu.
Na trećem mjestu je financijski sektor (ne uključuje „SPAC“ društva), koji je odgovoran za 176 IPO procesa na kojima je pribavljeno gotovo 26 milijardi dolara, a u odnosu na prošlu godinu napravljen je najveći skok te je volumen odrađenih IPO procesa povećan za 238 posto dok su pribavljena sredstva veća za 150 posto. Uz navedeni IPO „Nu Holdingsa“, značajni je bio i IPO „Kakao Bank“ čiji je poslovni model baziran isključivo na mobilnom bankarstvu i koji je prikupio 2,2 milijarde dolara. Trend u financijskom sektoru je snažna okrenutost tehnološkim rješenjima te se većina takvih društava svrstava u novi podsektor – fintech.
Pribavljanje sredstava putem IPO procesa ostaje odličan izbor i za društva s tržišta Republike Hrvatske pa ukoliko ste razmišljali o navedenom, utoliko nam se slobodno obratite za pomoć u pripremi i vođenju društva kroz IPO proces.
Autor: Jakov Fauković