Namjera svakog društva je poslovanje u neograničenom razdoblju zbog čega se slobodni novčani tijek procjenjuje za nekoliko godina unaprijed, a za zadnju godinu se uzima terminalna vrijednost. Terminalna vrijednost u tom smislu predstavlja graničnu vrijednost koja odražava sav budući slobodni novčani tijek nakon projiciranog (ograničenog) razdoblja.

Kod sastavljanja financijskih izvještaja za bilo koji poslovni subjekt, jedna od osnovnih pretpostavki je upravo neograničenost vremenskog poslovanja, a Međunarodni Revizijski standardi ( u daljnjem tekstu „MRevS“) govore kako se u skladu s navedenim, svi financijski izvještaji opće namjene moraju tako pripremati. To suštinski znači kako se imovina i obveze iskazuju uz pretpostavku sposobnosti poslovnog subjekta da realizira imovinu i podmiri vlastite obveze u uobičajenom tijeku poslovanja.

U nastavku teksta pročitajte koje su odgovornosti društva, a koje revizora, kada se procjenjuje sposobnost društva za nastavak vremenski neograničenog poslovanja.

Interna odgovornost društva

Za financijske izvještaje društava odgovorna je uprava ili menadžment, a ta se odgovornost odnosi i na pretpostavke na temelju kojih su financijski izvještaji pripremljeni. Međunarodni računovodstveni standardi (u daljnjem tekstu „MRS“), govore u MRS 1 – Prezentiranje financijskih izvještaja, kako prilikom sastavljanja financijskih izvještaja, odgovorne osoba društva trebaju procijeniti sposobnost da isti nastavi neograničeno poslovati. To uključuje i objavu svake neizvjesnosti koja može utjecati na sposobnost neograničenog poslovanja, a koja se također temelji na procjenama.

Za procjenu su bitni idući faktori:

• Stupanj neizvjesnosti – Kada se procjena odnosi na neki daljnji budući događaj ili okolnosti, stupanj neizvjesnosti raste, a iz tog je razloga bitno obuhvatiti i razdoblje na koje se procjena odnosi.
• Veličina i složenost subjekta – Sadrži određivanje koje se odnosi na stupanj u kojem je društvo podložno vanjskim čimbenicima, kao i uvjete njegovog poslovanja te u kojoj mjeri isti mogu imati utjecaj za prosudbe budućeg poslovanja.
• Dostupnost informacija – Svaka prosudba o budućnosti temelji se samo na onim informacijama koje su dostupne društvu u trenutku pripremanja financijskih izvještaja i rađenja procjene.

Odgovorne osobe društva kod procjene vremenske neograničenosti poslovanja, uzimaju u obzir sve relevantne informacije najmanje 12 mjeseci od datuma bilance. Naravno, svaki poslovni subjekt je drugačiji te oni koji su poslovali profitabilno i imaju ostale financijske pokazatelje uredne, mogu i bez detaljnije analize zaključiti kako je vremenska neograničenost poslovanja primjerena.

Odgovornost revizora

Temeljno se odgovornost revizora odnosi na pribavljanje primjerenih i dostatnih dokaza iz kojih se može zaključiti kako je pretpostavka vremenske neograničenosti poslovanja ispravno utvrđena. To se odnosi i na neizvjesnosti u vezi okolnosti i nekih budućih događaja koje mogu utjecati na istu, a koje su objavljene u bilješkama uz financijske izvještaje.

Od revizora se očekuje i provođenje određenih postupaka tijekom cijelog razdoblja, a koji se odnose na procjene rizika, ocjenu donesenih procjena od strane društva, vremensko razdoblje nakon procjene društva, kao i reakciju na prepoznate okolnosti i događanja koja dovode do značajnih neizvjesnosti. Sve te radnje se poduzimaju s ciljem donošenja objektivnih zaključaka i izražavanja mišljenja u skladu s revizijskim standardima.

Naravno, čak i provođenje svih postupaka predviđenih revizijskim standardima ne znači kako revizori mogu točno predvidjeti razvoj događaja u budućnosti i točno naznačiti sve okolnosti koje mogu utjecati na poslovanje društva što bi dovelo isti do prekida vremenski neograničenog poslovanja. Bit je što točnije detektirati okolnosti koje mogu utjecati na nastavak vremenski neograničenog poslovanja i koji se postupci moraju provesti do strane društva kako bi se navedeno adresiralo.

Procjena rizika

Procjena rizika odvija se u skladu s MrevS-om 315 – „Prepoznavanje i procjenjivanje rizika značajnih pogrešnih prikazivanja kroz stjecanje razumijevanja subjekta i njegovog okruženja“ , kada revizori već u postupcima predrevizije procjenjuju pretpostavke vodstva društva, a sve u cilju uočavanja nedostataka i mogućih rješenja koje društvo ima za one probleme koji mogu utjecati na prekid vremenske neograničenosti poslovanja.

Suštinski revizori ništa ne uzimaju kao zadano i prema svemu iskazuju skepsu kako bi mogli prepoznati jesu li nastali određeni događaji ili okolnosti koje stvaraju sumnju u sposobnost društva da pravovremeno i ispravno adresira iste i tako nastavi vremenski neograničeno poslovati. U ovom smislu okolnosti i čimbenici su idući:

• financijski – postojanje neto obveza, pretjerana izloženost kratkoročnim posudbama, negativni ključni financijski pokazatelji, mogućnost otkazivanja suradnje od strane financijskih institucija itd.
• poslovni – gubitak ključnih poslova, tržišta, rukovodećih ljudi, pretjerana fluktuacija zaposlenika, rast konkurencije itd.
• ostali – sudski i zakonski postupci, promjena zakonodavnog okvira itd.

Sve navedeno nije također zadano neko su neke od okolnosti i čimbenika koje revizori uzimaju u obzir, a bit je uzimati one čimbenike koji su specifične za industriju i djelatnost društva. Jednako tako revizori moraju napraviti preliminarnu procjenu sposobnosti društva da nastavi vremenski neograničeno poslovati. U slučaju kada je ista napravljena, revizori je testiraju kako bi vidjeli je li ispravna, a ako to nije napravljeno od strane društva, revizor s vodstvo društva sudjeluju u izradi pretpostavki za njihovo donošenje.

Postoje slučajevi kada revizori mogu zaključiti kako je vodstvo društvo donijelo primjerenu procjenu, čak i kada nije napravljena detaljna analiza, a to je povijesti poslovanja društva koja upućuje na daljnju vremensku neograničenost. Naravno ako i prethodno poduzete revizorske radnje i postupci govore u prilog toj činjenici.

Dodatni revizijski postupci

U slučaju prepoznavanja okolnosti koje izazivaju sumnju kako društvo može nastaviti s vremenskim neograničenim poslovanjem, obavljaju se dodatne revizorske radnje i postupci s ciljem prikupljanja dostatnih dokaza koji finalno mogu reći postoji li značajna neizvjesnost za nastavak vremenski neograničenog poslovanja.

Oni mogu uključivati neke od idućih aktivnosti:

• Zahtjev menadžmentu za aktivnost procjene nastavka poslovanja društva (u slučaju kada ista nije napravljena)
• Usporedba i ocjena budućih planova društva koje mogu utjecati na vremensku neograničenost poslovanja
• Ocjenjivanje pouzdanosti polaznih podataka ako su analize prognoza značajan faktor
• Utvrđivanje jesu li neke informacije dostupne vodstvu društva nakon što je obavljena inicijalna procjena
• Pisana izjava društva o budućim planovima poslovanja i mogućnosti realizacije

Nakon što se napravi dodatna provjera, revizori procjenu primjernost i dostatnost prikupljenih dokaza i zaključuje je li vodstvo društva na odgovarajući način procijenilo mogućnosti istoga za nastavak vremenski neograničenog poslovanja. Sukladno zaključku donosi se finalno i revizorsko mišljenje.

Ukoliko ste obveznici revizije financijskih izvještaja ili imate interne potrebe za revidiranjem poslovanja Vašeg društva, utoliko nam se slobodno obratite za pomoć.

Autor: Antonija Kolarić