Prethodno smo pisali kako su sinergije glavni motiv za M&A proces, a iste smo razvrstali u operativne i financijske sinergije te smo pokazali kako se dobrim upravljanjem društva nakon M&A procesa, dolazi u poziciju generiranja boljeg novčanog toka nego je to bio slučaj prije M&A transakcije.
Pojednostavljeno, ukoliko je novčani tok društva prije transakcije iznosio 110 nečega, nakon transakcije zbog sinergijskog efekta on bi trebao iznositi 130.
No kako bi društvo koje radi akviziciju bilo sigurno da će doista i ostvariti bolji novčani tok, potrebno je na neki način procijeniti i kvantificirati prethodno spomenute sinergije.
U praksi se to najčešće radi korištenjem metode diskontiranja novčanog toka (eng. Discounted Cash Flow – DCF), a isti predstavlja buduću vrijednosti novčanih tokova društva koji se diskontiranjem svode na sadašnju vrijednost. Odnosno ova metoda procjene jednostavno izračunava sadašnju vrijednost novčanih tokova društva diskontiranu za njegov trošak kapitala.
DCF metoda je ujedno referentna metoda za procjenu intrinzične vrijednosti jer predstavlja stvarnu vrijednost društva i u obzir uzima njegovo cjelokupno poslovanje, uključujući materijalnu i nematerijalnu imovinu, poslovni model, poziciju na tržištu, očekivanja, rizike, trošak kapitala i slično.
U nastavku teksta Vam donosimo pregled korištenja DCF metode koja se može koristiti kako bi se procijenili sinergijski efekti u M&A procesu te koje su specifičnosti iste.
Načini izračuna
- Slobodni novčani tok: Kod izračuna slobodnih novčanih tokova (eng. FCF), potrebno je projicirati buduće slobodne novčane tokove koji se uzimaju u obzir kod procjene vrijednosti prema DCF metodi, ali s određenim pretpostavkama.
Formula za izračun je iduća:
FCF = EBIT − porez + amortizacija − CAPEX − ∆ zahtjev za obrtnim kapitalom
- Diskontna stopa: Diskontna stopa koja se koristi prilikom procjene vrijednosti društva korištenjem DCF metode je ponderirani prosječni trošak kapitala (eng. WACC).
Formula za izračun je sljedeća:
WACC = Udio duga x trošak duga x (1-porez) + udio kapitala x trošak kapitala
- Terminalna vrijednost: Predstavlja graničnu vrijednost koja odražava sav budući slobodni novčani tijek nakon projiciranog (ograničenog) razdoblja. Postoji više različitih metoda za izračun terminalnih vrijednosti koje daju različite rezultate, ali najčešće su metode multiplikatora i metoda konstatnog rasta.
Formula za izračun putem metode konstantnog rasta je iduća :
TV= [FCFn X (1+g)] / (WACC – g), a gdje je:
- FCF = slobodni novčani tok
- n = prva godina terminalnog perioda ili zadnja godina
- g = konstantna stopa rasta slobodnog novčanog toka
- WACC = prosječni ponderirani trošak kapitala
- DCF izračun: Može se razdvojiti u dva segmenta od kojih je prvi diskontirani slobodni novčani tok tijekom projiciranog perioda poslovanja, a drugi je diskontirana terminalna vrijednost za projicirani period.
Primjena kod procjena vrijednosti sinergija
DCF pristup savršeno odgovara za procjenu vrijednosti sinergija jer se iste mogu identificirati kao budući novčani tokovi društva nakon M&A procesa. Međutim, sinergijski novčani tokovi mogu imati neke specifičnosti koje se trebaju uzeti u obzir prilikom procjene vrijednosti.
- Identificiranje sinergija: Prvi korak kod procjene vrijednosti sinergija putem DCF metode jest identificiranje izvora sinergija iz transakcije. Ovaj korak je ključan jer dva različita izvora sinergija mogu imati i različiti utjecaj na slobodne novčane tokove. Dok sinergije prihoda dolaze u obliku dodatne prodaje koja će imati direktni utjecaj na DCF model, za izračun slobodnih novčanih tokova mora se izračunati utjecaj EBIT-a od sinergije prihoda.
- Usklađenost sinergija: Drugi korak uzima u obzir vrijeme potrebno za implementaciju sinergija. Društva koja se spajaju trebaju vremena kako bi uspostavila potrebne integracijske aktivnosti u periodu nakon M&A procesa, a sve kako bi se potencijalne sinergije identificirale. DCF metoda procjene zahtijeva usklađenost sinergija baš radi točnosti, a u većini slučajeva su sinergije u potpunosti usklađene tek tijekom treće godine nakon akvizicije.
- Implementacija sinergija: Treći korak uzima u obzir trošak implementacije sinergija, odnosno trošak restrukturiranja, a gdje se negativni novčani tokovi identificiraju kao kapitalni troškovi u formuli za slobodne novčane tokove DCF metode.
- DCF metoda: Sljedeći koraci vrednovanja sinergije ostaju u skladu s tradicionalnim DCF pristupom, kako za vrijeme projekcije poslovnog plana tako i za trajnu vrijednost.
Ostale specifičnosti procjene sinergija DCF metodom
Procjene vrijednosti sinergija mogu predstavljati neke specifičnosti jer sinergijski novčani tokovi, nastali kao posljedica M&A procesa, mogu se razlikovati od tradicionalnih novčanih tokova koji proizlaze iz intrinzičnih operativnih djelatnosti društva.
Prilikom izračunavanja sinergijskih novčanih tokova za tradicionalnu DCF metodu možemo uzeti u obzir dva vremenska okvira. Jedan koji odgovara poslovnom planu i drugi koji odgovara terminalnoj vrijednosti.
U slučaju kada vjerujemo da će društvo koje akvizira izvući trajne sinergije, odnosno da će se stvoriti preduvjeti za trajne benefite koji stvaraju prednost u odnosu na konkurente, M&A transakcija mora dovesti do transformacije tržišta i konstantnog jačanja pozicije društva na istome.
Inače se degradirani sinergijski novčani tok, a koji predstavlja trajne sinergije i to obično sinergije prihoda spojenih poslovnih subjekata, može oblikovati što se tiče terminalne vrijednosti. Alternativno, može se usvojiti gotov vremenski horizont (dakle nema krajnje vrijednosti) za vrednovanje sinergije.
I neke druge parametre je potrebno integrirati poput faza sinergija i troškova provedbe potrebnih kako bi se iskoristili pozitivni učinci operativnih sinergija. U pravilu, faza provedbe je takva da se jedna trećina punog učinka sinergija postiže nakon prve godine, a dvije trećine nakon druge godine dok se 100 posto sinergija postiže tek u trećoj godini nakon M&A transakcije.
Ukoliko Vas zanima kako točno izračunati i procijeniti sinergijske efekte u M&A procesu, utoliko nam se slobodno obratite za pomoć.