Iako postoje vlasnici ili uprave društava koje žele samo zadržati status quo jer su zadovoljni sadašnjim poslovanjem i nemaju daljnje motivacije za širenje istog, većina društava na tržištu želi nastavak rasta svojeg poslovanja, a jedan od načina kako se to postiže svakako je putem procesa spajanja i preuzimanja (u daljnjem tekstu „M&A proces“).
Specifični razlozi zašto se društva odlučuju za preuzimanje ciljanog društva može biti u ekonomiji obujma, povećanju tržišnog udjela, vertikalnoj integraciji, preuzimanju novih tehnologija i slično, a u slučaju kod ekspanzivnog preuzimanja razlog je sinergija.
U poslovnom smislu, sinergija je po definiciji obostrano korisna podudarnost ili kompatibilnost različitih poslovnih sudionika ili elemenata ( kao što su resursi ili usluge), a primjenjujući je na korporativne financije i na M&A proces, sinergija se može definirati kao pozitivni inkrementalni novčani tokovi ostvareni kroz dva društva putem M&A procesa. Zato je sinergija pozitivna razlika između kombinirane vrijednosti društva koje radi akviziciju i društva koje je predmet akvizicije, a u odnosu na zasebnu vrijednost svakog društva.
Bez obzira na to provodite li M&A proces kao društvo koje preuzima ili na kao društvo koje se prodaje, sinergije su neizmjerno važne. Oni su pokretačka snaga većine M&A procesa, a u nastavku teksta donosimo Vam pregled glavnih karakteristika sinergija u M&A transakcijama.
Sinergija i kontrolna premija
Kao što smo prethodno naznačili, sinergija u M&A procesu predstavlja financijski koncept u kojem je vrijednost dvaju društva nakon spajanja ili preuzimanja veća u odnosu na pojedinačni zbroj tih istih društava. To je ujedno i glavno objašnjenje zašto neko društvo želi preuzeti drugo jer sa strateške točke gledišta predstavlja priliku za rast, a taj se rast ne bi mogao dogoditi bez zajedničkog sinergijskog učinka i kad bi društva nastavila pojedinačno poslovati na tržištu.
No još jedna značajka koja nastupa kao pozitivna posljedica takvih preuzimanja je kontrolna premija.
Kontrolna premija predstavlja dodatni iznos koji je kupac spreman platiti kako bi u konačnici mogao kontrolirati sve poslovne odluke koje se donose i koja je ukalkulirana u cijenu preuzimanja, a računa se na način da se od dogovorene cijene preuzimanja oduzme tržišna kapitalizacija društva.
Očekivanja su novog vlasnika kako će kroz kontrolnu premiju dobiti veću vrijednost u odnosu na bivše dioničare društva, odnosno dodatni iznos koji će biti plaćen se opravdava budućim sinergijskim efektom kojeg se novi vlasnik nada postići i koji će nadoknaditi plaćeni iznos.
Iz tog razloga se kontrolna premija može smatrati i kao ulaganje koje će za cilj imati generirati buduće dodatne novčane tokove, a takvo ulaganje je jedino profitabilno i opravdano u situaciji kada je kontrolna premija manja od neto sadašnje vrijednosti sinergijskog efekta.
Akvizicijska premija < neto sadašnja vrijednost sinergije
No jednako tako kontrolna premija može uzrokovati određene probleme tijekom M&A procesa. Naime u situaciji većeg broja zainteresiranih kupaca podiže se i cijena pa finalni iznos kontrolne premije umanjuje potencijalne sinergijske efekte preuzimanja. Tada se s financijske i strateške točke gledišta stavlja pritisak na uprave društava jer se želi izbjeći situacija u kojoj su sinergijski dobici neizvjesni novčani tokovi u smislu vremenskog horizonta potrebnog za ostvariti iste, a podrazumijevaju troškove implementacije koji mogu rezultirati negativnim novčanim tokovima potrebnim kako bi se postigli sinergijski efekti preuzimanja.
Sumirano možemo reći kako sve navedeno uzrokuje manje sinergijskih efekata koji se ostvaruju nakon preuzimanja, a to je scenarij koji se želi izbjeći.
Matematički pristup
Sinergijski efekti koji se ostvaruju preuzimanjem ciljanog društva, kao pozitivni inkrementalni novčani tokovi, generalno vode prema situaciji koja se naziva neto akvizicijska vrijednost sinergija (eng. „NAV of synergies“). Ona se računa na način da se buduća zajednička vrijednost društava (društva koje preuzima i društva koje se preuzima) oduzme od zbroja pojedinačnih vrijednosti te zatim umanji za cjelokupni iznos preuzimanja kao i iznos ostalih troškova uključenih u M&A proces.
NAV= [Vab – (Va+Vb)]- [P+E]
- Vab – vrijednost novog društva nakon procesa preuzimanja
- Va – pojedinačna vrijednost društva A
- Vb – pojedinačna vrijednost društva B
- P – iznos akvizicije
- E – ostali troškovi
Prvi dio formule neto akvizicijske vrijednosti sinergija predstavlja ujedno i neto sadašnju vrijednost sinergija (eng. „NPV of synergies“), a putem iste se mogu derivirati potencijalni izvori sinergija ako se dobiju inkrementalni novčani tokovi koji nastaju zbog procesa preuzimanja. Inkrementalni novčani tokovi se računaju na način da se od iznosa projiciranih kombiniranih novčanih tokova društava (društva koje preuzima i društva koje se preuzima) oduzmu pojedinačni novčani tokovi.
Sinergija prihoda nakon M&A procesa tradicionalno se događa zbog pozitivnih efekata unakrsne prodaje (eng. „cross selling“), zatim smanjenja konkurencije te pristupa novim tržištima dok se troškovna efikasnost ostvaruje zbog dobivanja pristupa novim informacijama, boljih distribucijskih kanala prodaje i marketinga, bolje logistike kao i preuzimanja odjela za istraživanja i razvoj, ali i nepopularne mjere smanjenja broja zaposlenih jer novo društvo ne treba za isto radno mjesto dva djelatnika.
Pozitivna financijska sinergija rezultira povećanjem beneficija u smislu poreza ako se preuzme društvo s neto gubitkom, a jednako je i ako se preuzme društvo koje ima veće troškove amortizacije čime se smanjuje porezna osnovica dok se mogućnost generiranja duga povećava jer novčani tokovi i prihodi nakon M&A procesa mogu postati stabilniji i predvidljiviji te je takav poslovni subjekt prihvatljiviji kreditnim institucijama u smislu većeg iznosa kreditiranja.
Ukoliko razmišljate o preuzimanju određenog društva kako bi ostvarili neke od navedenih sinergijskih učinaka, utoliko nam se slobodno obratite za dodatne informacije.
