Kako se porezno zakonodavstvo u Hrvatskoj stalno mijenja, potrebno je kontinuirano pratiti izmjene i dopune zakona, kao i tumačenje istih od strane zakonodavstva i prakse.

U nastavku Vam donosimo jedan primjer poreznog tretmana prijenosa vlasništva, odnosno poreznog mišljenja o istom.

Primjer poreznog tretmana prijenosa vlasništva

Fizička osoba koja obavlja samostalnu djelatnost putem obrta kupila je zemljište kao fizička osoba te isto zemljište nije evidentirala u evidenciju dugotrajne imovine obrta. U ugovoru o kupnji zemljišta nije naznačen obrt kao kupac već isključivo podaci fizičke osobe. Nekoliko godina kasnije na predmetnom zemljištu izgrađena je nekretnina (zgrada) koja je evidentirana u evidenciju dugotrajne imovine obrta. Pri izgradnji se koristio pretporez te su računi glasili na obrt. Kasnije je putem obrta nabavljeno još jedno zemljište na kojem je također izgrađena nekretnina (zgrada). U ugovoru o kupnji zemljišta je naznačen obrt kao kupac, a pri izgradnji nekretnine se koristio pretporez te su računi glasili na obrt.

Protekom određenog vremena vlasnik obrta je prenio obrt na sinove te su sinovi postali nositelji obrta. Međutim, u zemljišnim knjigama je otac i dalje evidentiran kao vlasnik.

Budući da je otac u zemljišnim knjigama evidentiran kao vlasnik, dok obrt čiji su nositelji sinovi fakturira najmoprimce. Postavlja se pitanje postoji li obveza plaćanja određenog poreza ako bi se na zemljište upisao obrt (čiji su nositelji sinovi) ili sinovi ako obrt nije moguće upisati kao vlasnika? Krše li se zakoni budući da obrt iznajmljuje imovinu koja nije njegova? 

Zakonski okvir

Predmetno pitanje je uređeno:

• Općim poreznim zakonom (NN 115/16),
• Zakonom o porezu na dohodak (NN 115/16),
• Pravilnikom o porezu na dohodak (NN 10/17 – 128/17),
• Zakon o porezu na promet nekretnina (NN115/16),
• Zakon o lokalnim porezima (NN 115/16 – NN 101/17),
• Mišljenjima Porezne uprave,
• Sudskom praskom.

Zaključak

Čini nam se da upis obrta kao vlasnika zemljišta u zemljišne knjige neće biti moguć (navedeno potvrditi s pravnim stručnjacima), međutim, s poreznog aspekta u opciji Ugovara o darovanju zemljišta između oca i sinova ne bi smjelo doći do plaćanja bilo kakvog poreza.

Isto tako, ako sinovi naknadno unesu zemljište u Popis dugotrajne imovine navedeno neće podlijegati oporezivanju porezom na promet nekretnina.

Vezano za najam zemljišta u vlasništvu oca, a koji iznajmljuju sinovi ne možemo potvrditi da u slučaju agresivnog pristupa od strane Porezne uprave ne bi bilo dodatnih poreznih obveza.

U vidu umanjenja predmetnog rizika i dostavljanja valjanih argumenata najmodavcima se predlaže razmotriti prijenos predmetnog zemljište na sinove čim prije.

Nakon što bi se zemljište prebacilo na sinove, najmoprimcima se mogu iznijeti sljedeći argumenti:

• Imovina iz obrta je prenesena na sinove (uključujući i zemljište). Prijenos obrta u cjelini na sljednike nije oporeziv porezom na dohodak kao ni porezom na promet nekretnina ili porezom na nasljedstva i darove budući da se darovanje odvija u liniji otac – sinovi.
• Sama činjenica da upis zemljišta na sinove u zemljišnim knjigama nije proveden neposredno nakon prijenosa ne utječe na drugačiji porezni tretman ili potencijalne porezne kazne (odredbe općeg poreznog zakona definiraju da se porezne činjenice utvrđuju prema gospodarskoj biti).
• Obrt nije ni pravna ni fizička osoba, već predstavlja “samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti”. Radi navedenog, isti ne može biti sudionik obveznog odnosa niti nositelj prava i obveza iz takvog odnosa.
• Iz presude Županijskog suda u Varaždinu, Gž. 330/03-2 proizlazi da se nekretnine ne mogu u zemljišnim knjigama upisati na obrt već samo na fizičku osobu budući da obrt nije pravna osoba. Radi navedenog su nekretnine upisane na sinove koji su nositelji obrta.

Dodatne preporuke za razmotriti kod poreznog tretmana prijenosa vlasništva

Nismo svjesni odredbi ili da je u praksi Porezna uprava pokušala zaračunati kaznu u slučaju da se iznajmljuje nekretnina koja je u vlasništvu obrtnika, a koja nije evidentirana u Popisu dugotrajne imovine. Međutim, svakako preporučujemo razmotriti unos nekretnine u Popis dugotrajne imovine iz više razloga, prijenos obrtničke cjeline u d.o.o. (niža stopa poreza na dobit 12% ili 18% prema 24% ili 36% za dohodak, korištenje izdatka zemljišta kod prodaje dijela ili cijele nekretnine), eliminiranje rizika kod kasnijeg otuđenja zemljišta itd.

Napomena: Nadležno tijelo Porezna uprava, Ministarstvo financija nije donijelo odluke, mišljenja ili smjernica koja bi bila u potpunosti relevantna za navedeno specifično pitanje. Stoga se naši odgovori temelje na našem tumačenju relevantnih zakonskih odredbi, ali ne možemo isključiti mogućnost da hrvatska Porezna uprava ima drugačiji pristup ili tumačenje pravnog okvira na drugačiji način.

Ako Vam je potrebna pomoć za lakše snalaženje u brojnim poreznim propisima kao i njihovo tumačenje te poreznu optimizaciju , obratite nam se s povjerenjem.

Autori: ALPHA CAPITALIS tim 

Ovlašteni revizori | Ovlašteni interni revizori | Ovlašteni procjenitelji | Ovlašteni računovođe | Ovlašteni investicijski savjetnici | ACCA (Association of Certified Chartered Accountants)