Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) – program savjetovanja za mala i srednja društva

Europska banka za obnovu i razvoj EBRD program savjetovanja za mala i srednja drustva 1 - Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) - program savjetovanja za mala i srednja društva

Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), uz podršku financijskih sredstava European Investment Advisory Hub-a i dalje sufinancira savjetodavne projekte s lokalnim konzultantskim društvima koje koriste mala i srednje velika društva u Hrvatskoj.

Posebno se sufinanciraju društva ukoliko su u vlasništvu ili upravama društava žene poduzetnice. Kroz Program za žene poduzetnice želi se promovirati veće sudjelovanje žena u poduzetništvu koje igraju ključnu ulogu u stvaranju radnih mjesta i poticanju ekonomskog rasta. Program za žene u poduzetništvu odvija se uz podršku Small Business Impact fonda Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) te se i dalje provodi uz sufinanciranje savjetodavnih projekata.

Prihvatljivi prijavitelji

Mala i srednja društva

Područja koja mogu biti predmetom savjetovanja

  • poslovno planiranje
  • strategija
  • marketing
  • web poslovanje
  • organizacija poslovanja
  • ljudski resursi
  • poslovni procesi
  • upravljanje lancem opskrbe
  • uvođenje IKT rješenja u poslovanje
  • inženjerska rješenja
  • upravljanje kvalitetom te usklađivanje s direktivama
  • financijsko upravljanje
  • energetska učinkovitost
  • zaštita okoliša

 

Intentzitet potpore

Subvencija iznosi 70% neto cijene projekta.

 

Rokovi

Projekti mogu trajati do šest mjeseci, a sredstva su ograničena i dodjeljuju se prema redoslijedu zaprimanja, te ne postoji mogućnost ulaska u projekte koji su već započeli ili su završeni.

 

Za više informacija, slobodno se obratite povratno.

 

Novosti kod obračuna plaća u 2020. godini

Novosti place 2020 01 28 - Novosti kod obračuna plaća u 2020. godini

U nastavku šaljemo novosti kod obračuna plaća koje vrijede od 2020. godine:

1) Za isplate plaća od siječnja povećanje osobnog dobitka sa 3.800 kn na 4.000 kn (vrijedi također i za isplate plaća za prosinac 2019. u siječnju 2020. godine)
2) Od siječnja 2020. godine mogućnost korištenja osobnog dobitka na zadnjoj plaći
3) Minimalna bruto plaća iznosi bruto 4.062,51 kn (neto 3.250 kn) što je povećanje od 312,51 kn bruto u odnosu na 2019. godinu. Za direktore društava, minimalna osnovica ne može biti niža od 5.682,30 kn mjesečno u bruto iznosu, što je povećanje za 191,10 kn bruto u odnosu na 2019. godinu.
Nove osnovice za doprinose primjenjuju se pri isplati plaće u veljači za obračun plaće za siječanj.
4) Od siječnja je uvedeno da poslodavci mogu plaćati dopunsko zdravstveno za djelatnike. Napomena: za III. mirovinski stup je dozvoljeno također do 5.000 godišnje
5) Od siječnja je uvedeno da poslodavci mogu plaćati zaposlenicima ortopedska pomagala, zahvate, operacije
6) Božićnica/uskrsnica/regres se povećava sa 2.500 na 3.000 kn
7) Ukinut je SOR – Stručno osposobljavanje, ali je povećan raspon za dobivanje pripravništva koje omogućuje 50% sufinanciranje plaće 1 godine, bez limita u plaći (prije je bio limit u iznosu plaće) uz posebne uvjete koje možete naći na HZZ stranicama
8) Mladi do 25 god ne plaćaju porez na plaći, a mladi od 25 do 30 god plaćaju 50% – no navedeno poslodavci neće umanjivati kod obračuna plaće, već će porezna po posebnom godišnjem obračunu direktno vraćati radnicima, odnosno poslodavcima se ništa ne mijenja
Napomena: za mlade do 30 god poslodavci i dalje ne plaćaju doprinose na plaću 5 godina ako imaju ugovor na neodređeno.

NEOPOREZIVI PRIMICI

Sumirano, poslodavac smije isplaćivati slijedeće neoporezive primitke u 2020. godini:

  1. Božićnica, regres, uskrsnica…  – 3.000 kn godišnje (od 2020. povećan iznos sa 2.500 kn)
  2. Nagrada – 5.000 kn godišnje
  3. Dar za dijete, godišnja isplata – 600 kn po djetetu
  4. Dar u naravi ili poklon bon djelatniku – 600 kn godišnje
  5. Prehrana = bez ikakvih dokaza (kao nagrada) – 5.000 kn godišnje
  6. Prehrana (račun isključivo na firmu od restorana, plaćanje transakcijski i mora se moći vezati za radnika) – 12.000 kn godišnje
  7. Mjesečni trošak vrtića djelatniku za dijete (po ugovoru i uplatnici se isplaćuje djelatniku) – smije koristiti samo jedan roditelj
  8. Mjesečni najam za djelatnika temeljem ugovora o najmu stana
  9. Plaćanje III. stupa za mirovinsko – do 5.000 godišnje
  10. Dopunsko osiguranje (novost od 2020. godine)
  11. Medicinske usluge – operativni zahvati i ortopedska pomagala (novost od 2020. godine)

Osim navedenih neoporezivih primitaka, postoje primici za rođenje djeteta (10.000 kn), pomoć za smrt djelatnika / užih članova obitelji (3.000 do 10.000 kn) te ostali specifični primici.

Novost: porezna i radna inspekcija su potvrdile da se neoporezivi primici ne trebaju isplaćivati svim zaposlenicima i dozvoljena je isplata u različitim iznosima i u različitim periodima, osim za tvrtke koje imaju kolektivne ugovore i ugovorene neoporezive primitke.

Napomena: Za sve primitke poslodavci moraju slati JOPPD obrazac u poreznu u roku 24h / ili mjesečno, ovisno o vrsti primitka, stoga nas morate pravovremeno obavijestiti o isplatama.

Elementi koji utječu na procjenu vrijednosti kod pregovora između kupca i prodavatelja

Procjena vrijednosti 2020 01 04 - Elementi koji utječu na procjenu vrijednosti kod pregovora između kupca i prodavatelja

U procesu ste kupnje ili prodaje društva. Jedan od koraka prije zatvaranja transakcije je i procjena vrijednosti. Različite perspektive kupca i prodavatelja na transakciju mogu rezultirati značajnim odstupanjem od tržišne vrijednosti.

U nastavku govorimo koji sve elementi mogu utjecati na procjenu vrijednosti.

  1. Ekonomska vrijednost vs Emotivna vrijednost

Biznis vrijedi onoliko koliko može generirati novčanog toka. To što je netko emotivno vezan za svoj biznis ne znači da će ga treća neovisna strana biti voljna toliko platiti. Uloženi trud osnivača, ako ispravno kanaliziran, treba rezultirati biznisom koji svoju vrijednost opravdava mogućnošću generiranja novčanog toka.

  1. Usporedive transakcije i multiplikatori usporednih društava

Da li se mogu pronaći usporedna društva izlistana na burzi? Ako da, jesu li ona usporediva po pitanju geografske lociranosti, faze razvoja, poslovnog modela i razine profitabilnosti.

Ima li u geografskom okruženju usporednih transakcija? Da li su multiplikatori normalizirani za rizik države, veličinu društva i likvidnost ?

Kolika odstupa vrijednost derivirana iz DCF metode u odnosu na vrijednost izračunata putem multiplikatora?

  1. Pretpostavka neograničenosti poslovanja

Ako je društvo u poteškoćama tada nema smisla projicirati novčane tokove i terminalnu vrijednosti. U tom slučaju je primjenjiva likvidacijska vrijednost koja je znatno niža od bilo koje druge metode.

  1. Oslanjanje na povijesni rezultat i izgrađen brend

Brend i svi nemjerljivi elementi bi trebali biti sadržani u marži i u novčanim tokovima. Značajno oslanjanje na snagu brenda nije mudro jer on ne garantira budućnost. Neke od najvrijednijih kompanija danas nisu postojale u budućnosti, a neka društva koja su bila najsnažnija u 2007. godini danas ne postoje.

  1. Način plaćanja transakcije

Isplata u novcu, imovini ili dionicama ima različite implikacije na vrijednost. Novac je najlikvidnija imovina tako da se u tom slučaju može postići diskont. Ako se radi isplata u nekoj vrsti imovine dovodi se u pitanje likvidnost imovine koja je predmet transakcije. U slučaju da se radi razmjena dionica tada se postavlja pitanje vrijednosti druge dionice koja se dobiva u zamjenu.

U ovom slučaju je potrebno uzeti u obzir porezni aspekt i transakcijske troškove jer će oni utjecati na cijenu transakcije.

Ako se sumnja u mogućnost realizacije projiciranog prezentiranog poslovnog plana, tada će investitor isplatiti dio cijene, a ostatak po ispunjenju npr. obećane EBITDA.

  1. Broj vlasnika

Što je manji broj vlasnika, lakše će se i brže doći do dogovora. Kod više vlasnika treba razumjeti interese i očekivanja svih, pogotovo ako se ovisi o suglasnosti svakog vlasnika za zatvaranje transakcije. Ako je netko nemotiviran da proda svoje udjele/dionice, tada je potrebno ubaciti premiju koja uvećava cijenu transakcije.

  1. Neoperativna imovina

Vrijednost neoperativne imovine će najčešće biti izdvojena i neće biti predmet transakcije.

Npr. ako vlasnik ima zemljište ili vilu na moru koja ne služi generiranju novčanog toka iz operativnog biznisa, tada će se to izdvojiti iz društva koje je predmet transakcije i za to će se umanjiti cijena.

  1. Privatni troškovi

Svi troškovi koji se ne odnose na operativno poslovanje će se korigirati što će rezultirati normalizacijom EBITDA. Također, svi izvanredni prihodi (npr. od prodaje dugotrajne imovine) će se izbaciti i normalizirati EBITDA.

U slučaju da vlasnik nije sebi i članovima obitelji plaćao tržišne menadžerske plaće, trošak će se povećati, EBITDA normalizirati na niže i samim time smanjiti vrijednost društva.

Ovdje također postoje porezni rizici jer je društvo umanjivalo osnovicu poreza na dobit za troškove koji se smatraju porezno nepriznatim rashodom.

  1. Sustav vs. „one man show“

Ima li društvo samoodrživ sustav upravljanja koji je neovisan o vlasniku? Ako nema onda će sve buduće poslovanje, svi budući novčani tokovi, a samim time i cijela vrijednost ovisiti o jednoj osobi (osnivaču). U tom slučaju je vrijednost društva značajno niža od one koja bi se mogla postići da se kupuje samoodrživi uhodani biznis neovisan o vlasniku.

  1. Kupnja dijela biznisa ili cijelog biznisa

Ako se kupuje cijeli biznis ili većinski dio, tada je tu uključena kontrolna premija i vrijednost je veća. Znači 51% društva može puno više vrijediti od 49%.

Ako se izdvaja dio poslovanja, tada je predmet transakcije gospodarska cjelina koja se kupuje možda za manji dio vrijednosti, pogotovo ako je to neprofitabilni segment poslovanja.

  1. Nekretnine

Ako je nekretnina specijalne namjene npr. proizvodni pogon koji može služiti samo uskoj namjeni tada je vrlo vjerojatno da će ta nekretnina biti predmet transakcije.

Ako je nekretnina stan, apartman ili zemljište, tada ta vrsta nekretnine ima široku namjenu i vrlo je vjerojatno da neće biti predmet transakcije. Za taj iznos će se umanjiti vrijednost društva.

  1. Veliki udio vrijednosti u terminalnoj vrijednosti

Ako je negativan novčani tok u projiciranom razdoblju, tada će postojati sumnja dugoročne održivosti poslovanja i vjerojatno će se stavljati diskont na vrijednost ili veća diskontna stopa što će rezultirati manjom vrijednosti društva.

Veliki udio terminalne vrijednosti u vrijednosti biznisa može predstavljati rizik za investitora i to može negativno utjecati na cijenu.

  1. Dostupnost financijske poluge

Ako se transakcija može financirati dugom, tada je veća vjerojatnost da će investitor biti voljan platiti veću cijenu. Ako društvo nije zaduženo i pruža se mogućnost napraviti kupnju putem duga (eng. Leveraged Buy Out), tada je vrlo vjerojatno da će investitor biti voljan platiti premiju.

  1. Postojanje sponzora transakcije

Kada postoji uprava (kupac) koja je zainteresirana provesti transakciju zbog ekonomskih razloga i poboljšanje svoje pozicije, vrijednost transakcije može biti veća.

U slučaju da se npr. promjeni uprava koja je promovirala transakciju, tada cijeli „deal“ može otpasti, a samim time i vrijednost transakcije može biti puno niža jer će prodavatelj biti voljan dati diskont.

  1. Sinergije

Ako kupac vidi sinergijske učinke, bit će voljan platiti veću cijenu. Sinergije mogu biti kroz povećanje prihoda ili smanjenje troškova.

Oprezno kod procjena sinergije. Najveći izazov je u tranzicijskom periodu nakon transakcije. Različite korporativne kulture mogu od dva super društva napraviti jedno veće i slabije društvo koje će vrijediti manje nego suma dva prijašnja društva.

  1. Diskontna stopa

Ako investitor ima veći zahtjevan prinos na ulaganje, tada će s većom diskontnom stopom diskontirati novčane tokove i samim time rušiti vrijednost.

  1. Strukturirani prodajni proces

Ako je kupac samoinicijativno pristupio prodavatelju, tada prodavatelj može impulzivno reagirati i prodati društvo po cijeni koja je ispod nominalne vrijednosti.

Ako se strukturirano vodi kompetitivni proces prodaje društva, tada je veća vjerojatnost postizanja veće cijene.

  1. Iznenađenja

Ako društvo nije normaliziralo EBITDA i pripremilo društvo za prodaju kroz provedbu svih knjiženja i „čišćenje poslovnih knjiga“, tada će kupac sumnjati u vjerodostojnost prezentiranih brojeva i može tražiti diskont te zadržati dio isplate za buduća razdoblja.

  1. Cijena vs. Intrinzična vrijednost vs. Transakcijski paket

Intrinzična vrijednost se može značajno razlikovati od cijene koju je kupac voljan platiti. Kada se uzmu u obzir svi elementi koju mogu utjecati na transakciju (struktura, period ekskluziviteta, troškovi transakcije, dinamika plaćanja, jamstva i garancije…), tada transakcijska cijena može značajno odstupati od ponuđene cijene i intrinzične vrijednosti.

Prodaji društva pristupite strukturirani kako biste izbjegli neželjene učinke i maksimizirali mogućnost zatvaranja transakcije po tržišnim uvjetima.

Ako ste u procesu zatvaranja transakcije i potrebna vam je podrška kod procjene vrijednosti slobodno se obratite povratno. 

Autori: ALPHA CAPITALIS tim 

Ovlašteni revizori | Ovlašteni interni revizori | Ovlašteni procjenitelji | Ovlašteni računovođe | Ovlašteni investicijski savjetnici | ACCA (Association of Certified Chartered Accountants)

Transakcijski iznos

Transakcijski iznos 2020 01 04 - Transakcijski iznos

Transakcijski iznos predstavlja cijenu po kojoj je zatvorena transakcija prilikom kupoprodaje trgovačkih društava (poslovnih udjela/dionica).

Očekivana cijena prodavatelja može značajno odstupati od ponude kupca, procijenjene vrijednost od strane savjetnika, vrijednosti sa sinergijama i transakcijskog iznosa.

Primjer odstupanja raspona cijena/očekivanih vrijednosti:

  • Očekivanja prodavatelja: 130 mn HRK
  • Intrinzična vrijednost (procjenitelj): 100 mn HRK
  • Vrijednost sa sinergijama (procjena kupca): 150 mn HRK
  • Ponuda kupca: 80 mn HRK
  • Transakcijski iznos: 120 mn HRK

Za uspješnu transakciju je potreban dogovor oko više faktora. Transakcijski iznos reflektira taj dogovor.

U nastavku teksta navodimo što sve može utjecati na transakcijski iznos.

  1. Struktura transakcije

Transakcija se može strukturirati tako da ide isplata u novcu, u imovini ili u dionicama (nekog drugog društva). Nekada se mogu samo napraviti zamjene dionica i razlika se isplaćuje u novcu, ako je ima.

  1. Period ekskluziviteta

Kupac može dati neobvezujuću ponudu ali može uvjetovati da ima period ekskluziviteta za provedbu dubinskog snimanja. Ako je kupac ponudio dobru cijenu tada će prodavatelj vrlo vjerojatno dati ekskluzivitet.

  1. Raspon valuacije

Poželjno je da raspon tražene cijene i ponuđene cijene bude što manji. Ako su velika odstupanja tada su različiti stavovi oko pretpostavki budućeg poslovanja društva.

  1. Podjela transakcijskih troškova

Troškovi financijskog savjetnika za provedbu transakcije, poreznog savjetnika, revizora i odvjetnika mogu biti značajni troškovi transakcije. Navedeni troškovi mogu utjecati na konačnu cijenu i dogovor oko raspodjele tih troškova.

  1. Iznenađenja iz dubinskog snimanja

Postavlja se pitanje kako tretirati stavke koje su proizašle iz dubinskog snimanja. Jedan od načina je da se umanji neto imovina, nakon što se ispravno prikažu elementi financijskih izvještaja. Drugi način je da se radi normalizacija EBITDA što će utjecati na vrijednost biznisa kroz smanjenje novčanih tokova ili smanjenje osnovice (EBITDA) za izračun vrijednosti putem multiplikatora.

  1. Dinamika i način plaćanja

Prodavatelj će preferirati uplatu u cijelosti odmah. U slučaju da se provodi obročna uplata u dalekoj budućnosti vrlo je vjerojatno da će se uzeti u obzir vremenska vrijednost novca i očekivati veća vrijednost nego kod jednokratne uplate.

  1. Drag along i tag along prava

Drag along – Ako se pojavi kupac u budućnosti, većinski vlasnik želi biti siguran da mu manjinski vlasnik neće opstruirati transakciju (pretpostavka da kupac želi kupiti 100% udjela) te da će manjinski vlasnik prodati svoje udjele ako se to od njega bude tražilo.

Tag along – ako se pojavi kupac u budućnosti, i otkupi paket od većinskog vlasnika, manjinski dioničar ne želi ostati zaključan u svojoj poziciji već traži pravo da proda svoj dio pod istim uvjetima po kojima će to učiniti i većinski partner.

  1. Lock up period

Mogući način isplate je u dionicama umjesto u novcu. Kupac će postojećem vlasniku ponuditi svoje dionice u zamjenu za dionice target društva. Postoji mogućnost da će Kupac uvjetovati da se dionice ne smiju prodati određeni period.

  1. Financiranje biznisa u budućnosti

Ako je u poslovnom planu detektirani novčani jaz to znači da se očekuje nedostatak likvidnosti i bit će potrebno pribaviti novo financiranje za razvoj poslovanja. Kupac može na temelju toga umanjiti vrijednost biznisa za dug koji ne postoji ali će biti potreban u budućnosti.

  1. Izlazna strategija

Ako je kupac financijski investitor (Private Equity fond) potrebno je uzeti u obzir da će isti trebati izaći u periodu 3-5 godina i ostvariti adekvatan povrat na ulaganje. Vrlo je vjerojatno da fondovi rizičnog kapitala neće niti ulagati u neko društvo ako ne vide izlaz u skorijoj budućnosti.

Uzevši navedeno u obzir financijski investitor će biti agresivniji u pregovorima s ciljem kupnje društva za što nižu cijenu.

Strateški investitor će uzeti u obzir sinergijske učinke kod donošenja odluke i bit će više pristran platiti premiju u odnosu na financijskog investitora.

Ako ste u procesu zatvaranja transakcije i potrebna vam je podrška kod procjene vrijednosti slobodno se obratite povratno. 

Autori: ALPHA CAPITALIS tim 

Ovlašteni revizori | Ovlašteni interni revizori | Ovlašteni procjenitelji | Ovlašteni računovođe | Ovlašteni investicijski savjetnici | ACCA (Association of Certified Chartered Accountants)

Ocjena sustava internih kontrola i procjena kontrolnog rizika

Interne kontrole 2019 12 22 - Ocjena sustava internih kontrola i procjena kontrolnog rizika

Upoznavanje i ocjena internih kontrola jedan je od procesa revizije financijskih izvještaja.

Kakav će biti pristup revizora upoznavanju i ocjeni internih kontrola ovisit će o pristupu reviziji, tj. profesionalnoj prosudbi revizora. Što su interne kontrole pouzdanije, veća je vjerojatnost da će informacije o financijskom položaju, uspješnosti poslovanja društva te novčanim tijekovima biti realno i objektivno iskazane u financijskim izvještajima klijenta.

Definiranje internih kontrola

Interne kontrole odnose se na mjere, metode i postupke kojima se provjerava djelovanje računovodstvenog sustava i poslovnog sustava kako bi se otkrile i ispravile pogreške prije postupka revizije, ali i zaštitila imovina društva te omogućila pravodobna priprema vjerodostojnih financijskih informacija. Dakle, preventivnog su karaktera.

Vrste internih kontrola su:

  • Računovodstvena kontrola – odnosi se na mjere, metode i postupke koje osiguravaju ispravnost, realnost i točnost utvrđivanja i iskazivanja informacija u financijskim izvještajima.
  • Administrativna ili upravljačka kontrola – odnosi se na kontrolu tehnološko-proizvodnog i tehnološko-uslužnog radnog procesa, kao i kontrolu službi nabave, proizvodnje i prodaje.
  • Interna revizija – svojevrsni nadzor nad sustavom računovodstvene i administrativne kontrole zbog njene korektivne uloge.

Komponente sustava internih kontrola

Međusobno povezane i uvjetovane komponente od kojih se sastoji sustav internih kontrola su:

  • okruženje ili uvjeti u kojima se provodi kontrola,
  • procjena rizika,
  • kontrolne aktivnosti,
  • informacije i komunikacija

Menadžment bi trebao prepoznati relevantne rizike i upravljati istima. Ako to nije slučaj, revizor mora provoditi više dokaznih postupaka.

Neke od kontrolnih aktivnosti su:

  • ovlast za iniciranje i provedbu transakcija,
  • razgraničenje dužnosti i odgovornosti,
  • oblikovanje prikladne dokumentacije i evidencija,
  • kontrola evidencije,
  • nadzor menadžmenta i sl.

Što se tiče informacija i komunikacije, misli se na računovodstveno-informacijski sustav. Interne kontrole ugrađene su u računovodstveni sustav koji nastoji osigurati točnost, valjanost i sveobuhvatnost računovodstvenih evidencija i fizičku zaštitu imovine društva.

Ono što je bitno je da menadžment i druge za to zadužene osobe nadziru učinkovitost internih kontrola, a ne samo da se uspostavi odgovarajući sustav internih kontrola.

Revizor se treba upoznati sa sustavom internih kontrola, kako su one osmišljene i jesu li interni kontrolni postupci implementirani u poslovne operacije klijenta. Tek nakon upoznavanja i razumijevanja internih kontrola, revizor kroz provođenje odgovarajućih testova ocjenjuje učinkovitost internih kontrola, obavlja konačnu procjenu kontrolnog rizika i odlučuje o razini rizika neotkrivanja i dokaznih testova kako bi smanjio ukupni rizik revizije na prihvatljivu razinu.

Ukoliko se revizor može osloniti na interne kontrole klijenta, utoliko će se u reviziji moći provoditi manje dokaznih postupaka. Navedeno znači da će revizor trebati utrošiti manje vremena kako bi se uvjerio i dokazao da su pojedine pozicije u financijskim izvještajima (npr. prihodi) realno iskazane.

Svakako je pogrešno zaključiti da nepostojanje internih kontrola ili nezadovoljavajuće interne kontrole znači da su financijski izvještaji klijenta nerealni i neobjektivni. Navedeno može biti znak upozorenja da financijski izvještaji možda sadrže materijalno značajne pogreške, ali to je zadatak revizora da to dokaže tijekom svoje revizije.

Postupak kontrole

Postupcima kontrole osigurava se pouzdanost računovodstvene i druge evidencije.

Postupci kontrole obično obuhvaćaju sljedeće:

  1. ovlaštenje/odobravanje (za sve transakcije/aktivnosti trebaju postajati ovlaštene osobe koje odobravaju transakcije),
  2. evidentiranje transakcija (svaka transakcija treba biti evidentirana),
  3. dokumenti i evidencija (mora postojati uredna dokumentacija koja evidentira transakciju),
  4. ograničen pristup (ograničiti pristup nekim radnim mjestima ili pogonima),
  5. periodična provjera (povremeno provjeravati sukladnosti sredstava i njihove dokumentacije),
  6. razgraničenja dužnosti i nadležnosti,
  7. ispravna kadrovska politika.

Primjer internih kontrola kod zaliha može biti fizičko brojanje zaliha (inventura na kraju poslovne godine) i utvrđivanje zastarjelosti zaliha. Ako se takve kontrole ne provode, zalihe u financijskim izvještajima mogu biti precijenjene ili podcijenjene.

Ukoliko takve interne kontrole postoje, ali su slabe i postoji značajna sumnja na prijevaru kod brojanja zaliha, utoliko revizor treba prisustvovati na inventurama. Revizor se treba provjeriti brojanje zaliha klijenta i uvjeriti se da te zalihe stvarno postoje u toj količini, a i da nisu zastarjele. U praksi su zalihe pozicija kod kojih postoji najviše prijevara i krađa.

Kod prodaje recimo postoji mogućnost da se nekome fakturira više puta. Neki računovodstveni sustavi imaju mogućnost javiti odnosno obavijestiti da je nešto već fakturirano, dok neki sustavi nemaju tu mogućnost pa je takav scenarij moguć. Međutim, može se recimo ovlastiti računovodstvo da kontrolira jednom tjedno što je sve fakturirano. Rizik fakturiranja više puta može biti pogrešno prikazivanje prihoda, odnosno njihovo precjenjivanje, a samim time onda i bolji poslovni rezultat.

Procjena kontrolnog rizika i testovi kontrole

U slučaju da revizor procijeni niži kontrolni rizik trebaju se obaviti opsežniji testovi kontrole jer revizor mora prikupiti više revizijskih dokaza kako bi opravdao procjenu kontrolnog rizika na nižu razinu.

Opseg testova kontrole ovisi o oslanjanju revizora na rezultate testova kontrole prošlih revizija kod istog klijenta. Prije oslanjanja na rezultate prošlih revizija, revizor mora utvrditi jesu li se dogodile kakve značajne promjene u internim kontrolama i njihovoj učinkovitosti od prošlih testova kontrole. Ako jesu, revizor mora ažurirati informacije u radnoj dokumentaciji.

Testovi kontrole se provode tijekom godine, odnosno na datum periodičnih izvještaja jer u tom slučaju postoji dovoljno vremena da se isprave planirane razine kontrolnog rizika i da se promijeni plan revizije. Tako i klijent ima dovoljno vremena da postupi prema preporukama i savjetima revizora kako bi se uklonile uočene slabosti internih kontrola prije završetka cjelokupne revizije.

Dakle, testovima kontrola revizor želi utvrditi postoji li odgovarajući sustav internih kontrola i ocijeniti učinkovitost funkcioniranja tog sustava u sprječavanju ili otkrivanju značajnih pogrešnih prikazivanja.

Obratite nam se s povjerenjem ako vam je potrebna revizija financijskih izvještaja koji će realno i objektivno prikazati informacije o financijskom položaju, uspješnosti poslovanja te novčanim tijekovima vašeg društva.

Autori: ALPHA CAPITALIS tim 

Ovlašteni revizori | Ovlašteni interni revizori | Ovlašteni procjenitelji | Ovlašteni računovođe | Ovlašteni investicijski savjetnici | ACCA (Association of Certified Chartered Accountants)

Porezne i Računovodstvene novosti u 2020.

Porezne novosti 2020 01 04 - Porezne i Računovodstvene novosti u 2020.

NOVOSTI KOD OBRAČUNA PLAĆA U 2020. godini

  1. Za isplate plaća od siječnja povećanje osobnog dobitka sa 3.800 kn na 4.000 kn (vrijedi i za isplate plaća za prosinac 2019.)
  2. Od siječnja 2020 godine mogućnost korištenja osobnog dobitka na zadnjoj plaći
  3. Nove osnovice za obračun doprinosa u 2020. godini. Između ostalog, za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2020. godine utvrđena je minimalna bruto plaća u svoti od 4.062,51 kn, sto je povećanje od 312,51 kn u odnosu na 2019. godinu. Za direktore društava minimalna osnovica ne može biti niža od 5.682,30 kn mjesečno u bruto iznosu, sto je povećanje za 191,10 kn u odnosu na 2019. godinu.

Nove osnovice za doprinose primjenjuju se pri isplati plaće u veljači za obračun plaće za siječanj.

Vise o promjenama za sve osnovice doprinosa možete pronaći na sljedećem linku: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_12_125_2504.html

 

ZAKONSKE OBVEZE PAUŠALISTA

Obrtnici paušalisti koji porez na dohodak plaćaju u paušalnom iznosu imaju zakonski rok za predaju izvješća PO-SD o paušalnom dohotku od samostalnih djelatnosti i uplaćenom paušalnom porezu i prirezu poreza na dohodak do 15. siječnja 2020. godine.

Obrazac PO-SD se podnosi nadležnoj ispostavi Porezne uprave, odnosno elektroničkim putem, ako su paušalisti korisnici sustava ePorezna. Godišnje izvješće o paušalnom dohotku na obrascu PO-SD za 2019. godinu sastavlja se na temelju podataka iz knjige prometa (obrazac KPR) te plaćenih predujmova paušalnog poreza i to kvartalno tijekom poreznog razdoblja.

U poslovne primitke potrebno je uključiti sve primitke ostvarene obavljanjem djelatnosti uključujući i sve poticaje i potpore dobivene u vezi s obavljanjem djelatnosti osim primljene potpore za samozapošljavanje od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ).

Navedena potpora se izuzima iz primitaka, a potrebno je priložiti uz obrazac izvadak o primljenoj uplati i kopiju ugovora s HZZ. Na navedeni način se dokazuju i ostali priljevi koji se izuzimaju od oporezivanja (uplate pozajmica, krive uplate, uplate koje su vraćene i slično).

 

OD 01.01.2020. GODINE VIŠI IZNOSI POTICAJA ZA SAMOZAPOŠLJAVANJE – OD 75.000,00 – 100.000,00 KUNA ZA JEDNOG KORISNIKA

Visina potpore određena je prema području u kojem osoba ima prebivalište i otvara poslovni subjekt uz uvjet da je najmanje 12 mjeseci prije podnošenja zahtjeva imala prebivalište na tom području, osim za indeks VII i VIII gdje se ne primjenjuje navedeni uvjet.

Prema Odluci o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a prema stupnju razvijenosti, potpore za samozapošljavanje dijele se u tri skupine i to:

  1. ­skupina za općine i gradove od I do IV  – potpora iznosi 100.000 kn
  2. skupina V do VI – potpora iznosi do 85.000 kn
  3. skupina VII do VIII – potpora iznosi do 75.000 kn

U koju skupinu pripadate pronađite na linku: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_12_132_3022.html

 

IZLAZAK IZ SUSTAVA PDV-A ZA 2020. GODINU PODNOSI SE NAJKASNIJE DO 15. SIJEČNJA 2020. GODINE

Porezni obveznik može poslati zahtjev za brisanjem iz registra obveznika PDV-a do 15. siječnja 2020. godine, uz pisani zahtjev nadležnoj poreznoj ispostavi u kojoj se nalazi sjedište poreznog obveznika.

Uvjeti za izlazak iz sustava PDV-a:

  • oporezive isporuke u prethodnoj poslovnoj godini su bile manje od 300.000,00 kuna
  • istek roka obveze ostanka u sustavu: obveznici koji su 2018. godini ušli u sustav PDV-a po sili zakona mogu nakon godine dana, uz ispunjene navedene uvjete, zahtijevati izlazak iz sustava. Obveznici koji su dobrovoljno ušli u sustav PDV-a moraju ostati upisani u registar najmanje 3 godine.

 

START JE INFORMACIJSKI SUSTAV KOJI OMOGUĆAVA POKRETANJE POSLOVANJA ZA TRGOVAČKO DRUŠTVO I OBRT NA DALJINU I BEZ PUNOMOĆNIKA, UNUTAR 3-5 DANA TE PUTEM SAMO 1 ELEKTRONIČKOG POSTUPKA.

Vise pročitajte na poveznici: https://start.gov.hr/st/index.html

Za više informacija o poreznim i računovodstvenim promjenama slobodno se obratite povratno.

Autori: ALPHA CAPITALIS tim 

Ovlašteni revizori | Ovlašteni interni revizori | Ovlašteni procjenitelji | Ovlašteni računovođe | Ovlašteni investicijski savjetnici | ACCA (Association of Certified Chartered Accountants)