Zanima vas kako utvrditi trošak financiranja ovisno o različitim oblicima financiranja? Neki od mnogih oblika financiranja uključuju trošak dioničke glavnice, trošak dugoročnog i kratkoročnog duga, trošak prioritetnih i običnih dionica i slično.

Financiranje, kao jedna od ključnih funkcija svakog društva, podrazumijeva dogovoreni oblik naknade vlasnicima kapitala što predstavlja trošak kapitala. Spomenuti trošak kapitala najjednostavnije može biti definiran kao potrebna stopa povrata na različite oblike financiranja.

U nastavku doznajte kako utvrditi trošak dioničke glavnice kao odabrani oblik financiranja društva.

Tri su temeljna pristupa utvrđivanju troška dioničkog kapitala:

1. Pristup trošku s aspekta dividendi

Vjerovanje da vlastiti kapital ako su dividende bile isplaćene nema troška, davno je pobijen. Investitor vlastitog kapitala uvijek će imati oportunitetni trošak izražen kroz zaradu koja bi bila ostvariva kroz investiranje u druge poslove sličnog rizika.

Prilikom kupovine dionica, investitori očekuju novčani tijek kroz dividende isplaćene za vrijeme držanja dionica, te od očekivane cijene prilikom prodaje dionica. Ovim pristupom trošak dioničke glavnice može se prikazati kao sadašnja vrijednost dividendi do beskonačnosti pošto je očekivana cijena prodaje dionice određena budućim dividendama.

Pristup trošku s aspekta dividendi iako jednostavan, primjenjiv je isključivo kod društava koja isplaćuju dividende.

Također, nerealno je očekivati da će stope kontinuirano rasti po jednakoj stopi. Mnoga društva rastu nejednakim i nepredvidivim stopama. Stoga, za računanje troška kapitala vrednovanjem dividendi koje nemaju konstanti rast, primjenjuje se model za diskontiranje više fazi rasta.

Također, postoje i slučajevi u kojima dividenda ne raste. U tom scenariju, očekivano je da će društvo svu svoju dobit isplatiti dioničarima. Trošak dionice nultog rasta (odnosno zahtijevana stopa povrata dioničara) koja daje neprekinutu konstantnu dividendu izračunava se dijeljenjem vječne dividende sa sadašnjom tržišnom cijenom dionice.

2. Pristup trošku s aspekta rizika

Rizik i očekivani povrat usko su povezani. Povezanost između rizika i očekivanog povrata se može izraziti kroz sljedeću formulu:

Zahtijevana stopa povrata = bezrizična stopa povrata + premija za rizik

Ako govorimo o bezrizičnoj stopi, ona je jednaka zbroju stvarne stope povrata i premije za inflaciju. Prilikom investiranja, odnosno preuzimanja potencijalnog rizika, premija za rizik predstavlja nagradu za poduzimanje rizičnih ulaganja.

Rizik ulaganja

Prilikom ulaganja u pojedine vrijednosnice prisutna su dva tipa rizika: (1) Nesistemski rizik ili diverzificirajući rizik i (2) Sistemski rizik ili neizbježiv rizik. Iz toga slijedi da je ukupni rizik zbroj sistemskog i nesistemskog rizika.

Nesistemski rizik

Nesustavni rizik uzrokovan je u trgovačkom društvu / izdavatelju vrijednosnih papira. Ovaj rizik je u potpunosti uklonjiv kroz diverzifikaciju tj. kroz ulaganje u više vrijednosnih papira. U skladu s time, investitori niti ne očekuju premiju za izloženost nesustavnom riziku pošto se on može u potpunosti ukloniti.

Imajte na umu važnost diverzifikacije. Naime, nesistemski rizik, odnosno rizik koji se može diverzifikacijom smanjiti, čini više od 50% ukupnog rizika određene vrijednosnice, što je itekako očit razlog za diverzifikacijom portfelja.

Sistemski rizik

Sistemski rizik je opći rizik tržišta koji proizlazi iz promjena u svjetskoj ili nacionalnoj ekonomiji, poreznoj reformi i političkoj situaciji.

Tržišni čimbenici koji su dio sistemskog tj. neizbježivog rizika ne mogu biti diverzificirani, te se zato očekuje određena premija na njih. Što je taj rizik veći, veća je i premija.

Beta

Mjerilo sistemskog rizika određene vrijednosnice izraženo je kroz betu. To je mjera koja prikazuje volatilnost vrijednosnice u odnosu na tržište. Ako se u našem portfelju nalaze skup različitih vrijednosnica, onda je ukupna beta portfelja ponderirana prosječna beta pojedinačnih vrijednosnica. Beta tržišnog portfelja iznosi 1. Ako je beta veća od 1, govorimo o agresivnoj investiciji, odnosno, da vrijednosnica ima veći rizik od sustavnog rizika. Ako je beta manja od 1, rizik vrijednosnice je manji od sustavnog rizika.

CAPM Model

Također, model određivanja cijene uloženog kapitala („CAPM“) model je po kojemu se analizira povezanost rizika portfelja i povrata na kapital. Korištenjem ovog modela dobivamo jaku analitičku osnovu za određivanje povezanosti rizika i povrata.

U odnosu na prethodno spomenuti model kontinuiranog rasta dividendi, CAPM model može se primijeniti na sva društva neovisno o (ne)stabilnosti njihova rasta, te neovisno o tome isplaćuju li dividende ili ne.

Nedostatak CAPM modela je u tome što su premija tržišnog rizika i beta, kao faktori pri izračunu, bazirani na povijesnim podacima. Također, podosta je kompliciranije izračunati cijenu uloženog kapitala koristeći CAPM model.

3. Pristup trošku s aspekta troška duga prije oporezivanja plus premija za rizik

Trošak dioničkog kapitala je zahtijevani povrat na bezrizično ulaganje uvećan za premiju rizika tržišnog portfelja pomnoženu s betom. Kao i pri gore spomenutim pristupom, diverzifikacija ne smanjuje tržišni rizik, a pod bezrizičnim ulaganjem smatra se ulaganje u državne obveznice.

U ovom pristupu trošak duga prije oporezivanja čini osnovu za procjenu troška glavnice društva, jer analitičari često procjenjuju trošak glavnice dodavanjem određene premije rizika na trošak duga društva prije oporezivanja. Sukladno tome, zahtijevana stopa povrata investitora veća je za društvo koje ima veći trošak zaduživanja.

Po ovoj metodi, svako društvo trebalo bi imati u interesu uspostaviti idealnu strukturu kapitala, tj. kombinaciju dionica, duga, i zadržane dobiti koja omogućuje maksimalnu cijenu dionice.

Trošak kapitala nužan je ekonomski i računovodstveni alat koji izračunava investicijske oportunitetne troškove i maksimizira isplativost potencijalnih ulaganja.

Izrazito je važno pravilno primijeniti određene metode izračuna troška kapitala pošto svaka pojedinačna komponenta kapitala sadrži svoj, pojedinačni trošak izražen kroz diskontnu stopu, pa je samim time i prostor za pogrešku povećan.

Ukoliko želite znati koji oblik financiranja je najprihvatljiviji za vaše društvo ili trebate potvrdu izračuna troška financiranja, utoliko nam se slobodno obratite.

Autori: ALPHA CAPITALIS tim 

Ovlašteni revizori | Ovlašteni interni revizori | Ovlašteni procjenitelji | Ovlašteni računovođe | Ovlašteni investicijski savjetnici | ACCA (Association of Certified Chartered Accountants)