Jedan od zanimljivih projekata koje u 2025. godini vodi Ministarstvo financija, između ostalih, je uspostava Središnjeg registra stanovništva.
17. travnja 2025. godine, stupio je na snagu i primjenjuje se Zakon o središnjem registru stanovništva (NN. br.67/25), osim pojedinih članaka koji stupaju na snagu u siječnju i lipnju 2026. godine.
Središnji registar osmišljen je kao službena evidencija podataka o broju stanovnika RH, prostornom rasporedu stanovnika na području RH prema socijalnim, ekonomskim, obrazovnim, migracijskim, stambenim i ostalim obilježjima. Središnji registar sadržat će podatke o srodstvu i podatke o kućanstvima.
Središnji registar će osim podataka o hrvatskim državljanima s prebivalištem ili boravištem u RH sadržati i podatke o strancima koji u RH imaju prijavljeno prebivalište ili boravište. Dodatno, Središnji registar sadržavat će i podatke o hrvatskim državljanima izvan RH. Preduvjet upisa u Središnji registar za je da prethodno spomenute osobe imaju dodijeljen OIB sukladno odredbama Zakona o OIB-u.
Podaci upisani u Središnji registar će biti podijeljeni u opći i posebni dio.
Tako će Opći dio Središnjeg registra sadržavati sljedeće podatke:
- osobni identifikacijski broj i osobno ime
- podaci o rođenju, smrti i državljanstvu osobe
- podaci o braku ili životnom partnerstvu
- podaci o roditeljima i djeci
- podaci o osobama kojima je imenovan skrbnik ili poseban skrbnik i skrbništvu
- podaci o prebivalištu i boravištu
U posebnom dijelu bit će sadržani:
- podaci o obrazovanju
- podaci o osnovi zdravstvenog osiguranja
- podaci o osnovi mirovinskog osiguranja i podaci o umirovljenicima
- podaci o stambenoj jedinici i kvaliteti stanovanja
Podatke iz posebnog dijela bit će moguće dodatno nadopuniti dobrovoljnim izjavama stanovnika s podacima o izvanbračnoj zajednici ili neformalnom životnom partnerstvu, podacima o vjeri i materinskom jeziku, podacima o nacionalnosti te podacima za kontakt.
Popis stanovništva provodi se svakih 10 godina kao najveće statističko istraživanje u RH. S obzirom na lako kretanje stanovništva, zbog migracija su ažurni podaci o stanovništvu postajali sve nedostupniji kroz desetljeća te su iziskivali velike troškove provedbe (23,5 milijuna EUR za popis stanovništva iz 2021. godine).
Osim ukidanja provedbe popisa stanovništva, svrha uspostavljanja Središnjeg registra je omogućiti realan izračun dohotka po članu kućanstva, administrativno rasteretiti građane u postupcima ostvarivanja raznih prava te im omogućiti uvid u vlastite podatke na jednom mjestu te onemogućiti zloupotrebu sustava socijalnih davanja, poreznih oslobođenja i olakšica kroz veću ažurnost i povezanost podataka.
Omogućen pristup Središnjem registru stanovništva građanima i državnim institucijama i jedinicama lokalne i područne samouprave planiran je od 1. lipnja 2026. godine.
