Članovi uprave i izvršni direktori trgovačkih društava, likvidatori i upravitelji zadruga obvezni su osiguranici u svrhu korištenja prava za svoje osobno mirovinsko i zdravstveno osiguranje ako nisu obvezno osigurani po nekoj drugoj osnovi obveznih osiguranja kao što je zaposlenje, samostalno obavljanje djelatnosti i sl. Kao obvezni samostalni osiguranici plaćaju doprinose sami na svoj teret na propisanu osnovicu, a to je prosječna plaća ostvarena u prethodnoj godini u razdoblju siječanj – kolovoz koju objavljuje Državni zavod za statistiku (Nar. nov., br. 124./24.), a ona iznosi 1.798,00 €. Prema toj osnovici navedeni će osiguranici početi plaćati doprinose za siječanj 2025. godine, a koji dospijevaju na naplatu 15. veljače 2025. godine. Najniža osnovica na koju poslodavci obračunavaju doprinose je 0,65 od prosječne plaće koja će se primjenjivati od 1. siječnja 2025. godine pa najniža osnovica za plaćanje doprinosa za navedene osiguranike za 2025. godinu iznosi 1.168,70 €. Imajući u vidu da je osnovica za plaćanje doprinosa za navedene osiguranike njihova plaća, to znači da njihova plaća kao osnovica za plaćanje doprinosa ne bi mogla biti manja od 1.168,70 €. Naravno da plaća utvrđena prema propisima iz radnog prava može biti viša. Ako je plaća koja je ujedno i osnovica za doprinose niža od propisane osnovice, u tom slučaju će Porezna uprava utvrditi razliku osnovice i na tu razliku obračunati doprinose te izdati rješenje za plaćanje doprinosa na vlastiti teret. Međutim, druga osnova osiguranja članova uprave i izvršnih direktora, likvidatora i upravitelja zadruga može biti osim zaposlenja i neka druga osnova osiguranja fizička osoba koja ima uređen status osiguranika prema nekoj od osnova obveznih osiguranja, a osim toga:
- obavlja samostalnu djelatnost obrta i s obrtom izjednačenu djelatnost
- ostvaruje primitke od kojih se, prema propisima o porezu na dohodak, utvrđuje drugi dohodak, ili ostvaruje primitke od kojih se, prema propisima o porezu na dohodak, utvrđuje drugi dohodak ili dohodak od imovine i imovinskih prava, ali prema tim primitcima utvrđuje dohodak na način propisan za utvrđivanje dohotka od samostalne djelatnosti ili prema tim primicima utvrđuje dobitak
Članovi uprave i izvršni direktori bez uređenoga obveznog osiguranja, obvezni su prema čl. 90 st. 1. Zakona o doprinosima obračunati i plaćati doprinosa na propisanu osnovicu, stoga sami za sebe podnose prijavu na obvezna osiguranja. Ako bi društvo podmirilo doprinose umjesto navedenih samostalnih obveznika, plaćeni bi doprinosi predstavljali oporezivi neto-primitak. Na taj bi se način ostvareni primitak člana uprave oporezivao onako kako je propisano za drugi dohodak. Za osobe koje se prvi put zapošljavaju ili za osobe koje su prema Zakonu o doprinosima utvrđene kao mlade osobe, pod određenim uvjetima ne obračunavaju se doprinosi za obvezna osiguranja koje je potrebno obračunati na plaću. Dakle, doprinosi za zdravstveno osiguranje po stopi od 16,5 % se ne obračunavaju. Članovi uprave jednako tako mogu biti mlade osobe i osobe koje se prvi put zapošljavaju te se na njih mogu primjeniti olakšice.
Odredbom čl. 99. Zakona o mirovinskom osiguranju umirovljenicima je omogućeno osiguranje po drugoj osnovi, a to je zaposlenje u svojem društvu u kojem je vlasnik i član uprave kao i kod drugih pravnih i fizičkih osoba. Uvjet je zaposlenje najviše do polovine punoga radnog vremena. Napominjemo da je to jedina druga osnova osiguranja u skladu s čl. 12. Zakona o mirovinskom osiguranju. To znači da kada bi umirovljenik član uprave, primjerice, uz mirovinu obavljao djelatnost obrta ili neke druge samostalne djelatnosti, tada bi se trebao osigurati s osnove te djelatnosti. U tom slučaju obustavila bi mu se isplata mirovine.
NEREZIDENTI U SVOJSTVU ČLANOVA UPRAVE
Članak 12. Zakona o mirovinskom osiguranju, prema kojem se obvezno osigurane osobe koje obavljaju dužnost članova uprave u društvu, izvršni, direktori, likvidatori ako nisu osigurani po drugoj osnovi, primjenjuje se i na nerezidente. To su također obvezni učiniti i na temelju čl. 7. st. 1. t. 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju prema kojemu su navedene osobe obvezno osiguravaju ako nisu obvezno zdravstveno osigurane po osnovi rada kod druge pravne ili fizičke osobe u RH ili drugoj državi članici. Osobom koja ima uređen status osiguranika smatra se fizička osoba koja je kod nositelja obveznih osiguranja prijavljena ili je trebala biti prijavljena kao osigurana osoba s osnove obveznog osiguranja za koju je propisana obveza obračunavanja i plaćanja doprinosa. No ako RH ima sklopljen ugovor o socijalnom osiguranju s državom iz koje dolazi stranac, treba uzeti u obzir činjenice koje proizlaze iz tog ugovora. Ugovori o socijalnom osiguranju imaju prednost pred tuzemnim zakonima. Ako RH ima sklopljen Ugovor o socijalnom osiguranju s državom iz koje dolazi stranac, tada se na temelju ugovora isključuje obvezno osiguranje u jednoj državi ugovornici za vrijeme trajanja socijalnog osiguranja u drugoj državi ugovornici, a jednaka pravila su važeća i za strance koji dolaze iz država članica EU-a. Imajući u vidu sve prethodno navedeno, član uprave koji je u svojoj državi prijavljen na obvezna osiguranja, na temelju potvrde inozemnog tijela o pripadnosti osiguranju države iz koje dolazi, nije obvezan prijaviti se (u određenom razdoblju navedenom u ugovoru) na obvezna osiguranja u RH. Republika Hrvatska, kao članica Europske unije, primjenjuje uredbe Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti s državama članicama Europske unije, državama Europskog gospodarskog prostora (Island, Lihtenštajn i Norveška) i Švicarskom Konfederacijom, a s Ujedinjenim Kraljevstvom, nakon Brexita, primjenjuje se Protokol o koordinaciji socijalne sigurnosti.
Osim toga, Republika Hrvatska primjenjuje i međunarodne ugovore o socijalnom osiguranju s Australijom, Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom, Kanadom, Kanadskom pokrajinom Quebec, Sjevernom Makedonijom, Srbijom (odnosno SR Jugoslavijom – ovaj ugovor primjenjuje se do sklapanja zasebnog ugovora o socijalnom osiguranju sa Srbijom), Turskom, Korejom i Albanijom.
Ako član uprave, stranac, ne pribavi potvrdu A1 stranog nositelja osiguranja ili dokaz o pripadnosti inozemnom osiguranju, upisom u sudski registar podliježe obvezi plaćanja doprinosa na propisanu mjesečnu osnovicu utvrđenu u svoti od 1.798,00 € za 2025. godinu. Kada RH s državom iz koje dolazi nerezident nema sklopljene bilateralne sporazume, tada je taj član uprave obvezni osiguranik i treba podmirivati doprinose na propisanu osnovicu. U slučaju primjene ugovora o socijalnom osiguranju s državom iz koje dolazi stranac i potvrde o pripadnosti sustavu obveznog osiguranja u toj drugoj državi, prilikom isplate nadoknade za rad u svojstvu člana uprave, društvo nije obavezno obračunati ni platiti doprinose. Kada je riječ o obvezi poreza na dohodak, treba voditi računa ima li RH sklopljen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s državom iz koje dolazi stranac. Prema ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nadoknade članovima uprave i druge slične nadoknade što ih ostvaruju rezidenti države ugovornice za rad u svojstvu člana uprave društva koje je rezident druge države ugovornice, mogu se oporezivati u toj drugoj državi. Prema tome, naknada stranaca, članova uprave, oporezuje se u državi izvora te naknade, tj. u RH. Prilikom obračunavanja poreza na dohodak stranaca koji u RH nemaju utvrđeno prebivalište ili uobičajeno boravište, nije potrebno obračunati porez na dohodak.
