Kako računovodstveno zaključiti godinu i povećati šansu za uspjeh na natječajima financiranim iz EU fondova
Potencijalni prijavitelji na natječaje financirane iz EU fondova često počnu razmišljati o prijavljivanju tek kad je prikladan natječaj već otvoren te kada ih konzultati počnu kontaktirati i nuditi im svoje usluge. U toj situaciji nerijetko se događa da je ulaganje koje se moglo uključiti u projekt već provedeno ili započelo, da društvo nije spremno za prijavu jer nisu odrađene pripremne radnje ili da temeljem godišnjih financijskih izvješća ne zadovoljava kriterije natječaja. Ovom prilikom će se pojasniti kako izbjeći ovaj zadnji problem, odnosno izbjeći greške prilikom računovodstvenog zaključenja godine koje mogu negativno utjecati na vjerojatnost uspjeha pri prijavi na natječaje financirane iz EU fondova.
Za one koji bi htjeli aplicirati na EU natječaje i za to se unaprijed pripremiti i tako povećati vjerojatnost uspješne prijave, potrebno je učiniti slijedeće:
- Planirati ulaganja koja već imate namjeru provesti imajući u vidu natječaje iz kojih možete djelomično financirati svoje ulaganje. U ovome može pomoći ALPHA CAPITALIS time što potencijalnim prijaviteljima nudi besplatno savjetovanje i usklađivanje investicijskih i razvojnih prioriteta s prikladnim natječajima iz kojih se željeni projekti ulaganja mogu financirati bespovratnim sredstvima. Prvi korak za izradu ovog plana je ispunjavanje upitnika na našoj web stranici: Upitnik za EU fondove .
- Zaključiti prethodnu godinu (a i sva naredna računovodstvena razdoblja) imajući na umu financijske pokazatelje koji se boduju na natječajima tako što se izbjegavaju česte pogreške koje poduzetnici i njihovo računovodstvo čine i koji smanjuju vjerojatnost uspjeha na natječaju ili mogu čak isključiti društvo kao potencijalnog prijavitelja
Godišnji financijski izvještaji prethodnih razdoblja su važan kriterij kod odabira projekata koji će biti financirani iz EU fondova. Na većini natječaja boduju se pokazatelji poslovanja iz bilance i računa dobiti u gubitka koji čine indikatore financijskog kapaciteta prijavitelja da uspješno provede projekt. Na ove pokazatelje može se utjecati pri zaključivanju godine kada se donose odluke kako knjižiti i gdje prikazati određene stavke što se može učiniti u zakonskom okviru i prema pravilima struke.
Ključni pokazatelji i mjere za poboljšanje pokazatelja
Koeficijent tekuće likvidnosti (kratkotrajna imovina / kratkoročne obveze; računa se kao prosjek za 3 posljednje fiskalne godine)
Idealno je da bude 1,2 i više, odnosno da je kratkotrajna imovina barem 20% veća od kratkoročnih obveza. Poželjno je da je a barem 1, odnosno da je kratkotrajna imovina nešto viša od kratkoročnih obveza. Ako je ispod 1, to najčešće rezultira sa 0 bodova. Mjere za poboljšanje:
- Vlasničke pozajmice koje se nalaze u kratkoročnim obvezama, a čija se isplata u navedenom roku ne planira provesti mogu se prebaciti u dugoročne obveze
- Obveze za isplatu dobiti vlasnicima koje se nalaze u kratkoročnim obvezama, a ne planira se isplata u navedenom roku se mogu prebaciti u zadržanu dobit
Koeficijent zaduženosti (kapital / ukupna imovina računa se kao prosjek za 3 posljednje fiskalne godine)
Poželjno je da odnos kapitala i ukupne imovine što veći. Pragovi za ostvarenje dodatnih bodova različiti su od natječaja do natječaja, a najčešće se kreću od 0,25 do 0,6 kapitala u odnosu na ukupnu imovinu društva. Mjere za poboljšanje:
- Vlasničke pozajmice mogu se prebaciti u kapitalne rezerve ako se ne planiraju vratiti uskoro
Neto profitna marža (dobit nakon oporezivanja / prihod od prodaje *100 računa se kao prosjek za 3 posljednje fiskalne godine)
Mjere za poboljšanje ove stavke su ograničene; jedna od opcija je kapitaliziranje izdataka za razvoj novih proizvoda u usluga (ako društvo ima ulaganja koja spadaju u tu kategoriju).
Izdaci za razvoj
Kao što je navedeno kod neto profitne marže, ovo je jedan način za povećanje neto profitne marže. Ovo je također ključno ako planirate aplicirati na natječaje iz EU fondova kojima se financira razvoj inovativnih proizvoda i usluga te njihova komercijalizacija. Jedan od čestih uvjeta je da je društvo koje prijavljuje na takve natječaj u prethodnim godinama imalo izdatke za razvoj te da su ti izdaci predstavljali najmanje 10% ukupnih troškova poslovanja. Ove izdatke je potrebno kapitalizirati na kontu 0 kao „izdaci za razvoj“, a ne knjižiti kao troškove.
Kapitaliziranje ovih troškova će privremeno povećati neto profitnu maržu (što je također dobrodošlo za prethodni pokazatelj), ali i povećati porezni teret za promatranu godinu. Potrebno je imati na umu da se ti kapitalizirani troškovi mogu kasnije amortizirati što će umanjiti porezni terez u narednom razdoblju. Svako društvo koje razvija nove proizvode i usluge te planira aplicirati na natječaje financirane iz EU fondova trebalo bi posvetiti vremena ovoj stavci i tako si povećati vjerojatnost uspjeha na natječajima. Provjerite sa svojim računovodstvom točne uvjete pod kojim se kapitaliziraju ovi izdaci.
Izračun prosječnog broja zaposlenika prema broju radnih sati
Jedan od ciljeva financiranja poduzetničkih pothvata bespovratnim sredstvima od strane EU fondova je povećanje zaposlenosti. Ovo povećanje mjeri se usporedbom referentnog broja zaposlenika prema satima rada u godini prije prijave na natječaj i ciljnog broja zaposlenika (također prema satima rada) u razdoblju nakon provođenja projekta (najčešće dvije godine nakon završetka projekta). Ciljni broj zaposlenika se proizvoljno određuje odlukom prijavitelja i čini dio ugovorne obveze ako je projekt odobren.
Kako bi ostvarili što više bodova temeljem otvaranja novih radnih mjesta, potrebno je precizno utvrditi početni broj zaposlenih (u prethodnoj godini) kako ne bi nehotice precijenili početni broj i otežali si ostvarenje ciljeva u budućnosti. Ovo je posebno važno ako je došlo do novog zapošljavanja krajem godine; 4 nova djelatnika koji su zaposleni na puno radno vrijeme tek 3 zadnja mjeseca u godini ne bi trebalo brojati kao 4 zaposlena u toj godini budući da je broj odrađenih sati u ta 3 mjeseca zapravo ekvivalent jednog zaposlenog na razini cijele godine.
Broj zaposlenika je također ključan kod izračuna veličine poduzetnika jer su na većinu natječaja mogu prijaviti samo mala (do 50 zaposlenih) i srednja (do 250 zaposlenih) društva, a stopa sufinanciranja najčešće ovisi o veličini društva, tj mala društva dobivaju veću stopu sufinanciranja od srednjih.
Primjenom odgovarajuće metodologije za izračun broja zaposlenih od strane računovodstva izbjegava se postavljanje nerealnih i nepovoljnih uvjeta prilikom apliciranja na natječaje.
Prihodi iz inozemstva
Prihodi iz inozemstva važni su u većini natječaja te je povećanje izvoza kao i povećanje broja zaposlenih jedan od pokazatelja na koje se prijavitelji obvezuju prilikom izrade projektne prijave. Referentna vrijednost za prihode od izvoza se temelji na GFI iz dodatnih podataka. Ako računovodstvo društva ne unosi prihode iz inozemstva, u ovoj stavci je često iskazana nula čak i ako društvo većinom izvozi. Valja napomenuti da se izvozom ne smatra samo prodaja fizičkih proizvoda inozemnim kupcima, već i prodaja usluga i nematerijalne imovine poput softvera, licenci, pretplata i slično. Izvoz je u prethodnim izvješćima poželjno prikazati, ali ga ne bi trebalo precjenjivati jer će prethodno računovodstveno razdoblje služiti kao referentna vrijednost u odnosu na ciljno razdoblje (kao i kod broja zaposlenih).
Budući da je rok za dostavu GFI ove godine produljen zbog COVID pandemije, ovo je izvrsna prilika da se posvetite ovoj temi i zajedno s Vašim računovodstvom odredite dugoročnu metodologiju za prikaz stavki koje se boduju na natječajima kako ne bi nehotice odabrali nepovoljniju metodologiju i time si bespotrebno ugrozili vjerojatnost uspjeha prilikom prijave.
