Što je održivo financiranje?

Održivo financiranje obuhvaća bilo koji oblik financijske usluge koji uključuje pozitivne okolišne, socijalne i upravljačke čimbenike u poslovna razmatranja općenito, a posebno u odluke o financiranju.

Sve veći apetit investitora

Posljednjih godina apetit investitora za održivim investicijskim proizvodima eksponencijalno je porastao, ne samo s obzirom na tržište zelenih obveznica.

Uzlazni interes za društveno odgovorno ulaganje (SRI- Socially Responsible Investment) ogleda se u sve većem broju proizvoda ponuđenih investitorima i sve većoj razini imovine pod upravljanjem.

Od ožujka 2020., više od 2.700 tržišnih sudionika potpisalo je Načela odgovornog ulaganja (PRI), što naglašava važnost ESG (Enviromental, Social, Governance factors) čimbenika u odlukama o ulaganju.

Kao odgovor na ta nova načela i sve veći fokus ESG-a investitora s fiksnim dohotkom, agencije za ocjenjivanje u 2019. godini u svojim su izvješćima počele razrađivati ​​kreditnu relevantnost ESG rizika i mogućnosti.

Prema izjavi Globalnog saveza za održiva ulaganja, održiva ulaganja početkom 2018. iznosila su 30,7 milijuna USD (što predstavlja porast od 34% u dvije godine). Od toga se gotovo polovica nalazi u Europi, a otprilike trećina u Sjedinjenim Državama .

 

Održivo financiranje treba pravila i smjernice na međunarodnoj razini:

1. Tržišni standardi

Principi zelenih obveznica i principi socijalnih obveznica definiraju dobrovoljne smjernice procesa razvijene u tajništvu međunarodnog udruženja tržišta kapitala. Oni promiču integritet tržišta potičući transparentnost, objavljivanje i izvještavanje izdavanjem obveznica.

2. UN-ovi ciljevi održivog razvoja

U 2015. godini finalizirani su različiti međunarodni sporazumi, ponajprije pariški sporazum o klimatskim promjenama (Pariški sporazum) i plan ujedinjenih nacija za održivi razvoj 2030. Njegova važna komponenta su 17 ambicioznih ciljeva održivog razvoja (SDG- Sustainable Development Goals). Oni predstavljaju univerzalni poziv na akciju za zaustavljanje siromaštva, zaštitu planeta i poboljšanje života svih i svugdje.

3. Akcijski plan EU

Akcijski plan EU-a temelji se na dva prioriteta:

1. EU taksonomija o održivim financijama (EU Taxonomy).
   Koja će predstavljati sustav klasifikacije za investitore i izdavatelje, te identificirati održive aktivnosti koje značajno doprinose ublažavanju ili prilagodbi na klimatske promjene.
2. Standard zelenih obveznica EU.
   Koji će biti prilagođen EU taksonomiji i stvoriti oznake za zelene obveznice.

Regulatorni poticaji, kako su definirani u akcijskom planu EU-a, potiču zeleno, socijalno i održivo financiranje u Europi. Do danas nedostatak jasnoće u definiciji zelenih financija prepreka je klasifikaciji zelene imovine i utvrđivanju mogućnosti zelenih ulaganja. U tom smislu, EU taksonomija bit će presudna za učinkovitu raspodjelu financijskih sredstava.

S obzirom na njihove velike potrebe za financiranjem, aktivnosti održivog razvoja zahtijevaju različite izvore financiranja. Ti izvori će sve više morati dolaziti iz privatnog sektora. Prijedlog Europske komisije učinit će jednostavnijim i isplativijim za investitore prepoznavanje održivih ulaganja.

Interesi dioničara

Tijekom posljednjeg desetljeća, poduzeća su počela primjenjivati ​​koncept održivosti kao dio svoje odgovornosti prema relevantnim dionicima. To uključuje kupce, zaposlenike, investitore, dioničare, regulatore i zajednice. Prepoznaju svoj utjecaj na društvo i širu okolinu.

Društvena odgovornost (CSR- Corporate Social Responsibility) odnosi se na obvezu poduzeća da odgovorno upravljaju socijalnim, okolišnim i ekonomskim učincima svog poslovanja u skladu s očekivanjima javnosti. Postoji mnoštvo dokaza da predanost CSR-u može imati pozitivan učinak na financijske rezultate. Ulagači mogu procijeniti ukupnu ekonomsku dobrobit tvrtke prema njenoj predanosti CSR-u. Također mogu i donositi odluke na temelju dijeljenja sličnih vrijednosti.

Održivi financijski proizvodi

Općenito, takozvano zeleno financiranje definira se s obzirom na objekt financiranja. Europska komisija propisuje da zeleno financiranje samo po sebi ne može biti cilj. Ono mora biti alat za poboljšanje okolišnih uvjeta. Stoga potencijalni pozitivni učinak svrhe ulaganja mora biti daljnji fokus.

Zeleno, socijalno i održivo tržište obveznica i dalje raste

Ukupan iznos zelenih društvenih i održivih obveznica iznosio je 311 milijardi USD izdanih na kraju 2019. godine.

S obzirom na sve veću potražnju investitora, očekujemo još jednu godinu snažne ponude na tržištu zelenih, socijalnih i održivih obveznica, s zajedničkom prognozom izdavanja koja će doseći 320 milijardi USD u 2020. godini.

Također se očekuje snažan rast na tržištu obveznica povezanih s održivošću. Prihod od ovih obveznica ne mora se dodijeliti određenim projektima, ali zajmoprimci mogu sredstva primijeniti u opće korporativne svrhe. Kuponi su povezani s unaprijed definiranim ciljevima održivosti.

Zelene obveznice

Prema Načelima zelenih obveznica, zelene obveznice su bilo koja vrsta obvezničkog instrumenta gdje će se prihodi isključivo primjenjivati ​​za financiranje ili ponovno financiranje novih ili postojećih zelenih projekata koji ispunjavaju uvjete.

Da bi se obveznica smatrala zelenom, izdavatelj mora, između ostalih kriterija, potvrditi da će se njezin prihod koristiti za financiranje prihvatljivih zelenih projekata.

Od 2013. godine izdavanja zelenih obveznica brzo rastu na globalnoj osnovi. Prema podacima koje pruža UniCredit Research, tržište je poraslo s 11 milijardi USD u 2013. na 250 milijardi USD u 2019., što je obilježilo još jednu rekordnu godinu.

Za 2020. godinu, zbog krize Covid-19, vidimo prelazak sa zelenih na društvene obveznice, te je prognozirano da će ukupno zeleno izdavanje doseći 220 milijardi USD.

Obveznice povezane sa SDG-om

Za razliku od zelenih obveznica, obveznice povezane sa SDG-om ne ograničavaju upotrebu prihoda na prihvatljive zelene kategorije, ali omogućavaju zajmoprimcu da sredstva primijeni u opće korporativne svrhe. Kupon instrumenta povezan je sa sposobnošću izdavatelja da isporučuje unaprijed definirane ključne pokazatelje uspješnosti koji se zrcale u odnosu na odabrane UN-ove ciljeve razvoja.

Društvene obveznice i obveznice održivosti

Društvene obveznice, za koje je potrebno da se prihodi primijene na socijalne projekte, i obveznice za održivost, koje kombiniraju zelenu i društvenu upotrebu, privukle su pažnju investitora. Na kraju 2019. godine udio socijalnih obveznica i obveznica održivosti u ukupnim izdanjima održivih obveznica iznosio je gotovo 20%. Trenutna perspektiva tržišta sugerira da socijalne obveznice i održive obveznice postaju sve važnije za izdavatelje i investitore.

Društvene obveznice COVID-19

Tržište održivih financija dokazuje sposobnost brzog rješavanja specifičnih i akutnih socijalnih pitanja. U travnju 2020. godine, izvršni odbor Zelenih i socijalnih obveznica, podržan od Međunarodnog udruženja tržišta kapitala, potvrdio je da se postojeće smjernice za obveznice socijalne i održive primjene odmah primjenjuju na napore za rješavanje krize COVID-19.

Globalna pandemija COVID-19 prepoznata je kao globalno pitanje koje prijeti dobrobiti svjetske populacije, posebno starijih osoba i onih s osnovnim zdravstvenim problemima. Uz to, milijuni ljudi širom svijeta pate ili će patiti od posljedica ekonomskog pada.

Ilustrativni primjeri prihvatljivih socijalnih projekata mogu uključivati ​​zdravstvenu zaštitu povezanu s COVID-19, medicinska istraživanja i razvoj cjepiva, ulaganje u dodatnu medicinsku opremu, ulaganje u proizvodne pogone za proizvodnju više zdravstvene i sigurnosne opreme i higijenskih potrepština i posebne projekte osmišljene za ublažavanje nezaposlenosti generirane krizom.

Društvene obveznice povezane s COVID-19 u međuvremenu su izdale brojne multilateralne razvojne banke, a veće izdanje očekuju i drugi sudionici na tržištu.

Prijelazne obveznice

Prijelazne obveznice najmodernija su vrsta primanja obveznica koje novoj skupini izdavatelja daju priliku da uđe na održivo tržište obveznica i financira prihvatljive projekte koji financiraju prijelaz na održivije aktivnosti.

Zeleno kreditiranje napreduje: zeleni i zajmovi povezani s održivošću

Globalno tržište zelenih zajmova u osnovi obuhvaća zelene zajmove i zajmove vezane za održivost i doseglo je ukupan obujam od oko 138 milijardi USD u 2019. Konkretno, tržište zajmova povezanih s održivošću zabilježilo je snažan rast i do kraja 2019. iznosilo je 133 milijarde USD

Zeleni zajmovi

Zeleni zajmovi su bilo koja vrsta instrumenta zajma koji je dostupan za financiranje zelenih projekata i ugrožava iste indikativne prihvatljive zelene kategorije kao zelene obveznice. Zeleni zajmovi upotreba su financijskih instrumenata zarade.

Zajmovi povezani s održivošću

Prema načelima zajma povezanih s održivošću, zajmovi povezani s održivošću su bilo koja vrsta kreditnog instrumenta i / ili potencijalni instrument (kao što su obveznice, garancijske linije ili akreditivi) koji zajmoprimcima potiču postizanje ambicioznih, unaprijed određenih ciljeva održivosti.

Za razliku od zelenih zajmova, zajmovi vezani uz održivost mogu se koristiti u opće korporativne svrhe.
U praksi se strukture zajma razlikuju između povezivanja maržnog poticaja s osnovnom ESG ocjenom tvrtke ili s pojedinačno definiranim ambicioznim, značajnim i mjerljivim KPI-ima.

Ovaj instrument kredita dalje proširuje alternative dostupne na uspješnom tržištu zelenih zajmova.

Tržišta zelenih zajmova i zajmova povezanih s održivošću brzo su porasla, a očekujemo da će se kontinuirani snažni rast nastaviti 2021. godine. Ukupan opseg zelenih zajmova i zajmova povezanih s održivošću izdanih u 2019. godini iznosio je 138 milijardi USD.

Ako ste zainteresirani za više oblika održivog financiranja, slobodno nam se obratite. 

Vaš,
Alpha Capitalis

Autori: ALPHA CAPITALIS tim 

Ovlašteni revizori | Ovlašteni interni revizori | Ovlašteni procjenitelji | Ovlašteni računovođe | Ovlašteni brokeri | ACCA (Association of Certified Chartered Accountants) | CFA (Chartered Financial Analyst)

…više o autorima