Value Based Management – VBM

Glavni cilj poslovanja društva je ostvarivanje određenog poslovnog uspjeha. Kako bi se moglo utvrditi posluje li društvo uspješno potrebno je odrediti mjerilo uspješnosti.

Glavni izvori informacija o uspješnosti poslovanja su financijski izvještaji koji se zasnivaju na povijesnim računovodstvenim i financijskim podacima i pokazateljima, a ne govore ništa o budućim poslovnim planovima društva i rizičnosti njegovog budućeg poslovanja. Zbog toga se za procjenu uspješnosti poslovanja društva koriste metode koje sadrže informacije o budućem poslovanju društva.

Jedna od takvih metoda je i koncept upravljanja temeljen na vrijednosti. U nastavku Vam donosimo više informacija o tom konceptu.

Upravljanje temeljeno na vrijednosti

Upravljanje temeljeno na vrijednosti (Value Based Management – VBM) suvremeni je supstitut klasičnog internog računovodstva društva koji uglavnom obavljaju financijski menadžeri.

Upravljanje temeljeno na vrijednosti (VBM)  je filozofija i sustav upravljanja koji osigurava stvaranje maksimalne vrijednosti  u društvu, obično maksimiziranje vrijednosti za dioničare.

Menadžersko računovodstvo funkcionira s ciljem pribavljanja informacija menadžmentu radi ostvarivanja ciljeva organizacije. VBM kao oblik menadžerskog računovodstva postaje tako glavni izvor menadžerske informacije.

Društvo iako ima sustav menadžerskog računovodstva i dalje koristi klasično računovodstvo za izračunavanje poreza, te kontroliranje financijskog poslovanja s pravne perspektive. Aktivnosti unutar organizacije  i izvan nje koordiniraju se VBM-om kao fleksibilnim načinom ocjenjivanja i planiranja internog poslovanja.

Mjerila upravljanja temeljenog na vrijednosti

Stavke potrebne za izračun mjera VBM-a proizlaze iz klasičnih računovodstvenih iskaza. Mjere VBM-a koriste se kako bi se kvalitetnije odredila tržišna uspješnost društva, te postaju sve značajniji dijelovi izvještaja svjetskih revizorskih kuća.

Menadžment temeljen na vrijednosti uzima u obzir veći broj informacija iz poslovne okoline društva, te ih korištenjem informacijske tehnologije djelotvornije koristi. Zbog toga su suvremena računovodstvena teorija i praksa bila primorana stvoriti nova mjerila za mjerenje dodatne vrijednosti za društvo koju stvara menadžment. Takva mjerila se nisu mogla mjeriti na dobiti ili dobiti po dionici već po novčanom tijeku.

Društvo unatoč tome što ostvaruje dobit može biti u teškoćama jer ne ostvaruje dovoljnu likvidnost da podmiri sve obveze.

Orijentiranost na vrijednost za dioničare gura u prvi plan sadašnju vrijednost svih budućih neto primitaka dioničara. Uspješnost poslovanja time se ograničava samo na mjerenje financijskih veličina.

Mjerilo performanse

Mjerilo performanse koje se orijentira na vrijednosti za dioničare trebalo bi samo po sebi biti indikator snage zarađivanja društva, tj. sposobnost društva da u budućnosti privređuje novčane tokove za svoje dioničare. Kod upravljanja temeljenog na vrijednosti traže se mjerila koja su reprezentativna za očekivano buduće poslovanje društva.

Temeljna suvremena poslovna logika je rast društva i dugoročno stvaranje vrijednosti. Društvo počinje stvarati vrijednost kada stvori više nego što je investiralo u resurse. Dioničarima je u interesu da društvo teži ostvarivanju toga cilja i da sustav mjerila reflektira sposobnost menadžmenta da ostvari taj cilj.

Orijentiranost na stvaranje vrijednosti je dugoročna strategija i ne uključuje kratkoročno podizanje profita koje može voditi sistemskom urušavanju dugoročne vrijednosti.

Menadžment društva kreira vrijednost samo ako vrijednost koja će se ostvariti u budućem poslovanju je veća od ukupnih troškova (operativnih i financijskih troškova).

Za razliku od tradicionalnih računovodstvenih mjerila koja mogu dovesti do menadžerskih odluka koje su u suprotnosti s interesima dioničara, VBM mjerila korporacijske performanse su utemeljena na konceptu slobodnog novčanog tijeka i kao takva udovoljavaju osnovnim determinantama kreiranja vrijednosti za dioničare:

  • odražavaju rizičnost poslovnih operacija društva,
  • utjelovljuju oportunitetni trošak vlasničkog ulaganja, te
  • uzimaju u obzir vremensku vrijednost novca.

Mjerila VBM-a u praksi

Među najpopularnijim i u praksi najviše primjenjivanim VBM mjerilima korporacijske performansi ubrajaju se:

  • Mjerila slobodnog novčanog tijeka (eng. Free cash flow)
  • Mjerila ekonomske dodane vrijednosti (eng. Economic Value Added – EVA)
  • Mjerila povrata novčanog tijeka od ulaganja (Cashflow Return on Investment – CFROI)
  • Mjerila novčane dodane vrijednosti (Cash Value Added – CVA)
  • Mjerila dodane vrijednosti za dioničare (Shareholder Value Added – SVA).

VBM mjerila korporacijske performanse u sebi integriraju mjerila planirane uspješnosti (rentabilnosti) poslovanja i model vrednovanja društva.

Kao modeli vrednovanja društva sva ta mjerila koriste model diskontiranog novčanog tijeka s obzirom na činjenicu da je vrijednost društva prvenstveno funkcija budućeg novčanog tijeka koji bi se trebao generirati za vlasnike diskontiranog za rizik povezan s njegovim ostvarenjem.

Prednosti upravljanja na temelju vrijednosti

Upravljanje na temelju vrijednosti može imati mnogo prednosti za društvo. Neke od njih su:

  • Maksimiziranje stvaranje vrijednosti
  • Povećanje korporativne transparentnosti
  • Usklađivanje interesa top menadžera s interesima dioničara
  • Olakšavanje komunikacije s investitorima, analitičarima i dioničarima
  • Poboljšanje interne komunikacije
  • Sprječavanje podcjenjivanja zaliha
  • Postavljanje jasnih prioriteta upravljanja
  • Olakšavanje procesa odlučivanja
  • Poticanje ulaganja u stvaranje vrijednosti
  • Poboljšanje raspodjele resursa
  • Pojednostavljenje planiranja i izrade proračuna
  • Postavljanje učinkovitih ciljeva
  • Pomaže boljem upravljanju rizikom

Sve ove prednosti VBM-a utječu na povećanje ekonomske vrijednosti društva.

Razlika između VBM i računovodstvenih mjerila

Dugoročni povrat vs. Kratkoročni interes

Računovodstvena  mjerila  se fokusiraju na računovodstvenu zaradu koja odražava kratkoročni interes i zanemaruje ulaganja u imovinu s dugoročnim povratom.

Neki računovodstveni pokazatelji poput povrata na vlasnički kapital (ROE) i povrata na investirani kapital (ROIC) uvode u mjerenje i  uloženi kapital, ali samo za određeno prošlo razdoblje, bez obračunatog rizika i troška kapitala. Za razliku od njih vrijednost prema VBM-u se oslanja na dugoročni ekonomski novčani tijek.

Buduća vrijednost vs. Sadašnja vrijednost

Kako bi mjerenje bilo uspješno potrebno je pronaći mjerila korporacijske performanse koja će menadžmentu društva moći odgovoriti na pitanje da li odnos između budućih ulaganja u imovinu društva i procijenjenog novčanog tijeka osigurava povećanje vrijednosti za dioničare.

Sve odluke vezane uz sadašnja i buduća ulaganja u imovinu društva moraju biti propitane s motrišta kako će se ta ulaganja odraziti na buduću vrijednost društva.

Stvaranje vrijednosti vs. Prinos na imovinu

VBM mjerila performansi indikator su snage zarađivanja društva, odnosno rasta vrijednosti društva. U praksi se svaka odluka o ulaganju mora „izvagati“ kako bi se ostvarila ravnoteža između povrata i rizika na način na koji maksimizira bogatstvo dioničara.

Investitor procjenjuje veličinu budućeg novčanog tijeka, vrijeme njegovog pritjecanja i rizik tog tijeka, te ovisno o spremnosti prihvaćanja rizika utemeljuje diskontnu stopu kao zahtijevanu stopu profitabilnosti za taj stupanj rizika.

Svaki prinos na neku imovinu mora odgovarati nekom nerizičnom prinosu uvećanom za pravičnu nagradu za preuzimanje rizika. Diskontna stopa po kojoj se diskontira budući novčani tijek odražava međuovisnost rizika i nagrade zbog preuzetog ulaganja. Vrijednost vlastitog kapitala odnosno dionice kao njegovog reprezentanta kroz takva se mjerila reflektira kao višak vrijednosti budućih novčanih primitaka (dividendi i kapitalnih dobitaka) nad sadašnjom vrijednosti budućih novčanih izdataka.

Sadašnji oportunitetni trošak vs. Povijesni oportunitetni trošak

VBM mjerila korporacijske performanse polaze od vlasničkog portfelja koje sa svakim novim ulaganjem mijenja strukturu vlasničkog kapitala i prosječni trošak kapitala.

Knjigovodstvena vrijednost pojedinih komponenti kapitala koje su utvrđene na osnovi povijesnih oportunitetnih troškova ne mogu odgovarati sadašnjim oportunitetnim troškovima investitora.

Kreditori kao vanjski ulagači u društvo imaju fiksna financijska prava na resurse društva, njezini vlasnici, dakle, dioničari imaju samo rezidualna potraživanja na njegove resurse. Kao posljedica toga oni mogu povećati svoj rizik povećanim investiranjem kako bi ostvarili što veći povrat na uloženi kapital, odnosno što veću tržišnu vrijednost dionica društva. Tri glavna čimbenika koja determiniraju tržišnu vrijednost dionica društva:

  1. očekivani iznos novčanog tijeka
  2. vremenski raspored novčanog tijeka
  3. rizik novčanog tijeka

Nedostaci računovodstvenih mjerila kod procjene vrijednosti za dioničare

Tradicionalni računovodstveni postupci koji se temelje na opće prihvaćenim računovodstvenim načelima (GAAP), nisu dizajnirani da odražavaju kreiranje vrijednosti za dioničare jer:

  • Računovodstvena dobit nije jednaka novčanom tijeku, a samo novčani tijek je u funkciji kreiranja vrijednosti za dioničare
  • Računovodstvena dobit ne reflektira rizik ove dobiti jer računovodstveni sustav izvještava o prošlim, a ne budućim događajima, zbog čega računovodstvena dobit ne upućuje na buduće operacije društva
  • Tradicionalno računovodstvo zanemaruje oportunitetni trošak dioničke glavnice
  • Računovodstveni postupci zavise od promjena u računovodstvenim politikama što može bitno utjecati na veličinu iskazane računovodstvene dobiti
  • Tradicionalno računovodstvo ne uzima u obzir vremensku vrijednost novca
  • Performansa društva u tradicionalnom računovodstvenom pristupu rutinski se mjeri odnosom između zarada i nivoa ulaganja korištenjem ROA ili ROE. Glavi problem je što ROA često ne prikazuje stvarni povrat na imovini.

Društvo Alpha Capitalis bavi se procjenama i mjerenjima ekonomske vrijednosti. Ukoliko Vas zanima kolika je vrijednost imovine ili kapitala Vašeg društva utoliko se slobodno javite.

Autori: ALPHA CAPITALIS tim 

Ovlašteni revizori | Ovlašteni interni revizori | Ovlašteni procjenitelji | Ovlašteni računovođe | Ovlašteni investicijski savjetnici | ACCA (Association of Certified Chartered Accountants)

Share This