Izgubljena dobit jest ekonomska šteta uzrokovana određenom vrstom „poremećaja“ u poslovanju. Štete mogu biti posljedica različitih čimbenika, od kojih neki uključuju povredu patenta, kršenje ugovora, odgovornost uzrokovanu nesrećom, radnje iz nemara ili fizičko oštećenje poslovne imovine ili opreme.

Izgubljena dobit, dakle, nastaje kada dođe do prekida u normalnom poslovanju ili postoji spor oko ugovora ili povrede intelektualnog vlasništva. Da bi se tražila nadoknada, potrebno je kvantificirati izgubljenu štetu.

U nastavku teksta donosimo koje okolnosti i metode se uzimaju u obzir prilikom utvrđivanja iznosa nastale štete po poslovanje kako bi napravljena procjena bila prihvaćena od strane suda.

1. Izgubljeni prihodi

Općenito, izgubljena dobit se određuje tako da se prvo procjeni izgubljeni bruto prihod (ili izgubljena prodaja) zbog događaja. Izgubljeni prihod se tada smanjuje izbjegnutim (ili ušteđenim) troškovima, što podrazumijeva procjenu svih izravnih i drugih troškova vezanih uz prodaju robe ili pružanje usluga. To rezultira izgubljenom dobiti koja bi se ostvarila da nije došlo do gubitka prodaje.

Prilikom procjene često se koristiti izračun „izgubljene“ bruto marže ili dobiti kao mjere štete, no to obično nije ispravan način za procjenu štete. Bruto marža obuhvaća samo prihode umanjene za trošak prodane robe. Takav izračun ne uzima u obzir druge troškove poslovanja koji mogu biti izravno ili neizravno povezani s pružanjem robe ili usluge i izbjegavaju se.

Drugi važan aspekt izračuna štete je ispravna procjena razdoblja gubitka. Razdoblje gubitka obično počinje od datuma kada se događaj dogodio, što bi trebalo biti lako odrediti. Datum završetka razdoblja gubitka može biti teže za procijeniti. Vjerojatno će se temeljiti na datumu nastavka poslovanja na uobičajene operativne razine ili na kraju trajanja ugovora. Zahtjev za ublažavanje može također doći u obzir pri određivanju razdoblja gubitka.

Kao što je spomenuto, prvi i vjerojatno primarni element izračuna izgubljene dobiti je određivanje gubitka prihoda zbog događaja ili akcije. Metoda koja se koristi za izračunavanje izgubljenog prihoda ovisit će o industriji, dostupnim podacima za izračun i vrsti gubitka. Postoji nekoliko tipičnih metoda za izračunavanje izgubljenog prihoda. Kratak opis svakog od njih slijedi:

• Metoda “prije i poslije”: Prema ovom pristupu, stručnjak uspoređuje prihod poslovanja prije i nakon događaja. Temeljna teorija “što bi bilo kad bi bilo” se bazira na očekivanjima razvoja poslovanja (realizacije prihoda i dobiti) u slučjaju da se predmetni događaj  nije dogodio. Potrebno je uzeti u obzir i druge čimbenike koji su mogli utjecati na razinu prihoda, kao što je potencijalni budući utjecaj trendova prihoda koji su se dogodili prije događaja.
• Yardstick metoda: U skladu s ovim pristupom, stručnjak koristi “mjerilo” za procjenu prihoda i dobiti pogođenog poslovanja. Primjeri potencijalnih mjera koje se mogu koristiti uključuju; uspoređivanje trendova prihoda i rezultata poslovanja sa sličnim poslovima; u usporedbi s drugim neozlijeđenim mjestima poslovanja; korištenjem stvarnog iskustva u odnosu na proračunske rezultate ili prosjeke u industriji.
• Uvjeti ugovora: U nekim slučajevima, stručnjak se može pozvati na određeni ugovor koji može odrediti uvjete koji određuju predviđene razine prihoda. Može se razviti model koji izračunava prihode i dobit predviđene uvjetima ugovora.
• Dobit okrivljenika: U slučajevima koji uključuju nelojalnu konkurenciju ili kršenje prava intelektualnog vlasništva kao mjeru naknade štete može se koristiti računovodstvo ostvarene dobiti od strane tuženika. Tužitelj ima pravo dobiti vrijednost nepravednog obogaćivanja okrivljenika iskrcavanjem.

2. Direktni i ostali troškovi

Da bi došao do točnog iznosa izgubljene dobiti moraju se odrediti izravni troškovi i drugi troškovi povezani s ostvarivanjem prihoda. Na primjer, mnoga društva snose izravne materijalne troškove, troškove rada, komunalne usluge, zalihe i druge troškove i izdatke za izradu i implementaciju svojih proizvoda i usluga. U onoj mjeri u kojoj su društva ostala bez prihoda od prodaje, društvo također nije snosilo troškove povezane s prodajom. Ti izbjegnuti (ili ušteđeni) troškovi moraju se izračunati i uračunati u izgubljenu dobit.

Važno je shvatiti i strukturu troškova, ali stupanj detaljnosti potreban za procjenu troškova varira od društva do društva. Potrebno je razumjeti koji se troškovi odnose na prodaju i koji faktori utječu na troškove. Računovodstveni koncepti uključeni u razumijevanje i odvajanje strukture troškova su brojni i zahtijevaju temeljitost prilikom analize.

Kao i kod izračuna izgubljenih prihoda, uvijek je važno da stručnjak ispita smislenost izračunatih troškova. Moraju se uvjeriti da brojevi imaju smisla s obzirom na informacije dostupne u predmetu.

3. Ostali faktori

Ako društvo ne ostvari planiranu razinu prodaje,  treba uzeti u obzir sve moguće razloge za smanjenje prodaje. Iako se gubitak prodaje može povezati s događajem, moguće je da su određeni tržišni ili industrijski uvjeti utjecali na prodaju. Važno je ispitati kako su stvari poput ekonomskih uvjeta, konkurencije, isteka ili gubitka ključnog ugovora, vladinih propisa, vremenskih obrazaca, ugleda tvrtke i želja tržišta utjecale na gubitak prodaje. Svako smanjenje prodaje povezano s ovim vrstama čimbenika trebalo bi procijeniti, a u većini slučajeva isključiti iz izračuna izgubljene dobiti.

Također, mora se razmotriti potencijal za „nadoknadu“ prodaje na drugim mjestima, ili nakon razdoblja gubitka, kao i druge načine za ublažavanje šteta u dotičnom predmetu. Ako društvo može pronaći alternativne načine za proizvodnju proizvoda ili locirati novog dobavljača sirovina, ove vrste stvari mogu smanjiti štetu. Budući da je tužitelj dužan ublažiti, vještak također mora procijeniti je li ublažavanje bilo moguće, čak i ako je tužitelj učinio malo ili ništa za ublažavanje štete.

Izgubljenu dobit za društva teško je procijeniti zbog nedostatka povijesti poslovanja. U tim se slučajevima moraju tražiti drugi izvori podataka kako bi se izračunala šteta. Ponekad se koriste poslovni planovi ili proračuni, iako se oni mogu smatrati pomalo spekulativnima.

Ako se za izračunavanje štete koriste statistički podaci ili drugi podaci, oni bi trebali biti izvedeni iz relevantnih i pouzdanih izvora. Stručnjaci često traže informacije izvana kako bi poduprli pretpostavke napravljene u izračunu izgubljene dobiti. Te bi informacije trebale doći samo iz izvora za koje se zna da pružaju opće prihvaćene, pouzdane i točne podatke.

Ukoliko Vam je potrebna forenzička revizija utoliko nam se slobodno javite povratno.

Autori: ALPHA CAPITALIS tim 

Ovlašteni revizori | Ovlašteni interni revizori | Ovlašteni procjenitelji | Ovlašteni računovođe | Ovlašteni investicijski savjetnici | ACCA (Association of Certified Chartered Accountants) | CFA (Chartered Financial Analyst)