Svrha provođenja poreznog nazora jest davanje određenog prava ili nametanje obveze poduzetniku, stoga su pitanja određivanja njegovih prava i obveza u poreznom nadzoru osobito važna. Ako obveznik u poreznom nadzoru, unatoč htijenju nije mogao sudjelovati u zaštiti vlastitih prava i pravnih interesa, počinjena je povreda pravila postupka, radi čega se porezno rješenje može osporavati redovnim i izvanrednim pravnim lijekovima, baš kao i tužbom u upravnom sporu.
U tekstu Vas upoznajemo s pravima i obvezama koje imate tijekom provedbe poreznog nadzora kako bi mogli pravovaljano djelovati.
Tko je porezni obveznik?
Opći porezni zakon kao procesni zakon propisuje da je obveznik svaka osoba koju kao takvu odredi zakon što uređuje pojedinu vrstu poreza (čl. 14. OPZ-a), odnosno obveznik je svaka fizička ili pravna osoba koja temeljem zakona mora platiti porez.
Obveznik je kao poduzetnik svaka fizička ili pravna osoba, udružene osobe ili imovinska masa bez pravne osobnosti koja gospodarsku djelatnost obavlja samostalno, trajno i radi stjecanja prihoda, dohotka, dobiti ili drugih gospodarski procjenjivih koristi (čl. 44. OPZ-a). Samostalnost, trajnost i namjera stjecanja prihoda, dohotka, dobiti mora postojati istodobno.
Što je porezni nadzor?
Porezni nadzor je dio porezno-pravnog odnosa u kojemu porezno tijelo provodi postupak radi provjere i utvrđivanja činjenica bitnih za oporezivanje obveznika i drugih osoba (čl. 115. OPZ-a).
Porezno tijelo i obveznik jesu u porezno-pravnom odnosu što obuhvaća njihova prava i obveze u poreznom nadzoru (čl. 13. st. 1. OPZ-a).
Tko su sudionici u poreznom nadzoru?
Sudionici poreznog nadzora su država odnosno jedinice područne (regionalne) ili lokalne samouprave koju zastupa porezno tijelo, na jednoj strani, a na drugoj obveznik te osobe koje jamče za plaćanje poreza. Može se reći da je to određena vrsta obveznog odnosa, jer je u pitanju pravni odnos u kojemu jedna strana ima ovlast zahtijevati od druge neku činidbu − ovdje je to sudjelovanje u poreznom nadzoru.
U porezno-pravni odnos obveznik (pravna ili fizička osoba) ulazi bez vlastite volje, odnosno temeljem zakona što uređuju pojedinu vrstu poreza. Tako npr. kada se registrira pravna osoba, ona je automatski obveznik poreza na dobit ili kad građanin kupi novi automobil, on postaje obveznik posebnog poreza na motorna vozila.
PRAVA POREZNOG OBVEZNIKA U POREZNOM NADZORU
Sudjelovati u poreznom nadzoru podrazumijeva primjenu različitih prava i obveza. Porezni obveznici često ne poznaju vlastita prava i obveze iz poreznog nadzora, radi čega u nastavku navodimo Vaša najznačajnija prava.
Pravo na obavijest o početku poreznog nadzora
Obveznik ima pravo biti obaviješten o početku poreznog nadzora. Porezno tijelo ga o početku poreznog nadzora izvješćuje tako što mu dostavlja obavijesti o početku poreznog nadzora, najkasnije osam dana prije početka nadzora. To se, iznimno, ne primjenjuje, ako bi se ugrozilo svrhu poreznog nadzora (čl. 120. st. 1. i 2. OPZ-a) (primjerice, nadzor izdavanja gotovinskih računa obveznika fiskalizacije).
Pravo na zastupanje u poreznom nadzoru
U postupku nadzora obveznik mora sudjelovati sam ili može imenovati osobu koja će u njegovo ime sudjelovati u utvrđivanju činjeničnog stanja bitnoga za oporezivanje, o čemu mora obavijestiti porezno tijelo najkasnije do početka poreznog nadzora utvrđenog u obavijesti (čl. 122. OPZ-a).
Obveznika u poreznom nadzoru mogu zastupati sljedeće osobe:
- opunomoćenik, pomagatelj i porezni savjetnik (čl. 17. OPZ-a),
- zakonski zastupnik i poslovodna osoba udruženih osoba; upravitelj imovine i osoba s pravom raspolaganja imovinom (čl. 18. OPZ-a),
- zastupnik prema službenoj dužnosti (čl. 19. OPZ-a).
Pravo na izuzeće inspektora
Ako obveznik smatra da inspektor ne provodi porezni nadzor sukladno predmetu i razdoblju nadzora navedenom u obavijesti, ima pravo zahtijevati izuzeće inspektora (čl. 24. st. 3. toč. 4. ZUP-a).
Pravo na sklapanje porezne nagodbe
Porezno tijelo i obveznik mogu za novoutvrđene obveze u postupku poreznog nadzora, do uručenja zapisnika o obavljenu nadzoru, sklopiti poreznu nagodbu. Predmet porezne nagodbe može biti: novoutvrđena porezna obveza u postupcima u kojima je porezna osnovica utvrđena procjenom; rok plaćanja novoutvrđenih obveza i smanjenje obveze po osnovi utvrđene zatezne kamate.
Uvjet je za sklapanje porezne nagodbe da obveznik prihvati novoutvrđene obveze u postupku nadzora i odrekne se prava na primjenu pravnih lijekova. Nagodbu se sklapa u pisanom obliku i smatra se sklopljenom nakon što je stranke potpišu.
DUŽNOSTI OBVEZNIKA U POREZNOM NADZORU
Nakon što smo Vas upoznali s najznačajnijim pravima u poreznom nadzoru, navest ćemo i Vaše dužnosti kao poreznog obveznika koja su od najvećeg značenja.
Obveza podnošenja porezne prijave u propisanom roku
Obveznik mora podnijeti poreznu prijavu poreznom tijelu, i to u roku dva mjeseca nakon isteka zakonom određenog razdoblja oporezivanja, osim ako poseban propis ne uređuje drugačije (čl. 73. OPZ-a).
Obveza obračuna i uplate poreza na propisane račune
Poreze i kamate obveznik mora uplaćivati isključivo na propisane uplatne račune u banci (čl. 127. st. 1. OPZ-a). Na temelju čl. 23. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. (NN 124/17), ministar financija donio je Naredbu o načinu uplaćivanja prihoda proračunu, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2018. (NN 11/18).
Obveza prijave činjenica bitnih za oporezivanje u zakonskom roku
Obveznik u zakonskom roku mora prijaviti sve činjenice bitne za utvrđivanje porezne obveze, osobito osnivanje, premještaj i prestanak trgovačkog društva, radionice ili poslovne jedinice ili početak obavljanja gospodarske djelatnosti, odnosno promjenu prebivališta ili uobičajena boravišta i druge činjenice, prijavljivanje kakvih propisuje poseban zakon (OPZ).
Ako su izravno ili neizravno stekli više od 50% udjela u tuzemnom ili inozemnom trgovačkom društvu, ili su u sastavu povezanih društava iz čl. 49. st. 2. OPZ-a, obveznici to moraju prijaviti nadležnom poreznom tijelu prema svome sjedištu (čl. 68. st. 2. OPZ-a). Prijave treba podnijeti u roku 30 dana nakon nastanka činjenice kakvu se mora prijaviti (čl. 68. st. 4. OPZ-a).
Obveza predočenja poslovnih knjiga, evidencija, poslovne dokumentacije i drugih isprava trećih osoba
Porezno tijelo, oporezivanja radi, može zahtijevati predočenje poslovnih knjiga, evidencija, poslovne dokumentacije i drugih isprava od trećih osoba (čl. 81. OPZ-a).
Treće su osobe one kod kojih se ne obavlja porezni nadzor, ali su dio poreznog postupka i kod njih se provjeravaju činjenice bitne za oporezivanje o poslovanju obveznika u kojega se obavlja porezni nadzor.
Treće osobe, dakle, mogu biti građani, fizičke i pravne osobe odnosno pojedinac ali i više osoba. Najčešće se koriste isprave trećih osoba u poreznom nadzoru pri potvrđivanju salda imovine i obveza na kraju poslovne godine, procjeni porezne osnovice, te kod vezanih nadzora, poreznih prijevara i slično.
ZAKLJUČAK
U postupku poreznog nadzora Vi kao obveznik dužni ste izjasniti se o odlučujućim činjenicama i pravnim pitanjima te sudjelovati u dokaznom postupku na druge propisane načine. S druge strane, obveza inspektora koji obavlja porezni nadzor je da obvezniku omogući propisanu razinu sudjelovanja u nadzoru, neovisno o tome hoćete li Vi to iskoristiti.
Obvezniku se mora omogućiti cjelovito izjašnjavanje prije donošenja odluke, što će obuhvatiti ukupne važne činjenice i pravna pitanja/okolnosti.
U nadzoru obveznika djelotvornost značajno ovisi o suradnji. Porezni nadzor obavlja se na osnovi utvrđenih rizika ili indicija o nekim nepravilnostima, pa treba stvoriti takav odnos inspektora i obveznika u kakvom će zajednički utvrđivati materijalnu istinu. Inspektor mora prići poslu posve otvoreno i upoznati obveznika sa zadaćama i ovlastima. Suradnju, naravno, ne treba shvatiti kao zapreku slobodi djelovanja u postupku nadzora. U obavljanju nadzora inspektor treba zadržati inicijativu, iako mora nastojati što manje ometati redovno poslovanje obveznika.
Kada god odredbe OPZ-a i ZUP-a određuju pravo obveznika sudjelovati u nadzoru, inspektor mu to mora omogućiti, ali na obvezniku je hoće li tu mogućnost iskoristiti. Ako je ne iskoristi, nema mjesta prigovoru o povredi prava na sudjelovanje u poreznom nadzoru.
Kako Vam ALPHA CAPITALIS može pomoći?
Kao alternativu teoretskom poreznom postupku možemo Vam ponuditi uslugu „Simulacije poreznog nadzora“ u kojemu se ponašamo kao da smo došli obaviti puni porezni nadzor društva (PDV, porez na dobit, porez na dohodak i ostala područja iz nadležnosti Porezne uprave).
Alternativno ukoliko ste već u fazi da Vam je pokrenut postupak poreznog nadzora, možemo Vam pomoći kod izrade Prigovora na porezni zapisnik ili sastavljanja Žalbe na porezno rješenje te isto tako ispratiti i savjetovati Vas u vezi svih ostalih postupanja tijekom Poreznog nadzora.
Autori: ALPHA CAPITALIS tim
Ovlašteni revizori | Ovlašteni interni revizori | Ovlašteni procjenitelji | Ovlašteni računovođe | Ovlašteni investicijski savjetnici | ACCA (Association of Certified Chartered Accountants) | CFA (Chartered Financial Analyst)
