Intrinzična vrijednost predstavlja stvarnu vrijednost društva i u obzir uzima njegovo cjelokupno poslovanje, uključujući materijalnu i nematerijalnu imovinu, poslovni model, poziciju na tržištu, očekivanja, rizike, trošak kapitala i slično. Ona se razlikuje od računovodstvene i trenutne tržišne vrijednosti društva. S obzirom na cijeli niz subjektivno procijenjenih parametara izračun intrinzične vrijednosti razlikovat će se ovisno o procjenitelju i modelu koji se koristi.
Koncept intrinzične vrijednosti određuje vrijednost društva na temelju sljedećih osnova:
- Sposobnošću generiranja slobodnog novčanog toka društva
- Budućim potencijalom rasta slobodnog novčanog toka društva
- Rizicima povezanim s poslovanjem
Intrinzična vrijednost je budući novčani tok diskontiran na sadašnju vrijednost. Ona izražava koliko zapravo vrijedi društvo ako bi prodali cijelo poslovanje i svu imovinu društva.
Odnos intrinzičnih faktora i tržišne vrijednosti
Na tržišnu vrijednost osim tržišnih i faktora buduće vrijednosti utječu i faktori intrinzične vrijednosti. Koji su to faktori donosimo u nastavku:
Tržišni faktori
- Tehnički
- Manipulativni
- Psihološki
Faktori buduće vrijednosti
- Menadžment
- Reputacija
- Konkurentnost
- Promjene cijene, količine i troškova
Faktori intrinzične vrijednosti
- Zarade
- Dividende
- Imovina
- Struktura kapitala
- Ostalo
Razlika između intrinzične vrijednosti i tržišne vrijednosti
Tržišna cijena predstavlja cijenu po kojoj se trguje na tržištu. Primjerice, tržišna cijena dionica nekog društva na tržištu. Cijena po kojoj se trguje dionicama na tržištu može biti precijenjena ili podcijenjena dok intrinzična vrijednost predstavlja stvarnu vrijednost dionica nekog društva na tržištu.
Razlika između intrinzične vrijednosti i knjigovodstvene vrijednosti
Knjigovodstvena vrijednost bi mogla biti intrinzična vrijednost ako vjerujete da su računovođine procjene imovine i obveza prikazane po fer vrijednosti, te ne postoje nematerijalne vrijednosti koje se trebaju uzeti u obzir, ali u praksi se javlja slučaj da knjigovodstvena vrijednost nije jednaka intrinzičnoj vrijednosti zbog prikrivanja ili pogrešnog prikazivanja računovodstvenih evidencija. To se osobito odnosi na nematerijalnu imovinu.
Svrha intrinzične vrijednosti
Jedna od svrha izračuna intrinzične vrijednosti je utvrđivanje stvarne vrijednosti imovine. Ako je tržišna vrijednost imovine iznad intrinzične vrijednosti tada bi investitor trebao prodati navedenu imovinu. Ako je tržišna vrijednost ispod intrinzične vrijednosti investitor bi trebao zadržati tu imovinu.
Intrinzična vrijednost se računa kada:
- Postoji potencijalni investitor koji želi ulagati u društvo
- Društvo prolazi kroz proces spajanja, pripajanja ili restrukturiranja
- Vlasnici žele prodati društvo
Izračun intrinzične vrijednosti
Intrinzičnu vrijednost nije uvijek jednostavno izračunati. Stupanj izračuna intrinzične vrijednosti varira između različitih vrsta imovine. Primjerice intrinzičnu vrijednost obveznice lakše je izračunati od intrinzične vrijednosti dionica budući da je novčani tok i trajanje obveznice poznato. S druge strane dionice imaju puno više varijabli koje mogu utjecati na budući novčani tok, rast i rizik.
Neto knjigovodstvena vrijednost materijalne imovine prikazana u financijskim izvještajima trebala bi odgovarati intrinzičnoj vrijednosti budući da je svrha financijskih izvještaja da istinito i fer prikazuju vrijednost imovine na određene dan.
Najčešći načini izračuna intrinzične vrijednosti je DCF metoda koja se temelji na diskontiranju budućeg novčanog toka. DCF metoda ili metoda diskontiranog novčanog toka koristi slobodan novčani tok za određivanje trenutne ili intrinzične vrijednosti imovine. Investitori koriste ovu metodu kako bi odredili hoće li im ulaganje koje učine danas ostvariti očekivati povrat u budućnosti.
Nedostaci koncepta intrinzične vrijednosti
Glavne zapreke prilikom primjene koncepta intrinzične vrijednosti predstavljaju:
- Neadekvatni i netočni podaci
- Neizvjesna budućnost
- Iracionalno ponašanje tržišta
Neadekvatni i netočni podaci
Namjerno krivotvorenje podataka je rijetko. Većina lažno prikazanih podataka proizlazi iz uporabe računovodstvenih vještina kojima se pokušava prikriti stvarno stanje ili zbog nenamjernog pogrešnog evidentiranja imovine i obveze uslijed neznanja računovođe. Prikrivanje se češće javlja od pogrešnog prikazivanja.
Neizvjesna budućnost
Razvoj događaja u budućnosti ima puno veći utjecaj na procijenjenu vrijednost. Procijenjena vrijednost ozbiljno može biti narušena u budućnosti razvojem nekog događaja. Primjerice, procjena vrijednosti društva prije godinu dana može se drastično razlikovati od njene procijenjene vrijednosti danas budući da su se mnoga društva suočila s padom prihoda i smanjenjem obujma poslovanja uslijed pandemije COVID-a 19 koju prije godinu dana nitko nije mogao predvidjeti. Promjene u budućnosti su uglavnom nepredvidive te se procjena vrijednosti temelji na pretpostavci da će trendovi u budućnosti biti jednaki trendovima u prošlosti. Primjerice ako je društvo u proteklih 5 godina imalo rast prihoda na godišnjoj razini od 10% pretpostavlja se da će se taj trend nastaviti i u budućnosti što nužno ne mora biti točno. Intrinzična vrijednost je točnija kod društava koja imaju stabilna kretanja na tržištu te kad se poslovni procesi odvijaju pod normalnim uvjetima na tržištu nego u vrijeme velike neizvjesnosti i radikalnih promjena.
Iracionalno ponašanje tržišta
Ponašanje tržišta jednako je nepredvidivo kao i budućnost. Ni tržište ni budućnost se ne mogu točno predvidjeti a o procjeni tržišta i trendova u budućnosti uvelike ovisi intrinzična vrijednost društva. Vlasnicima vrijednosnih papira i investitorima na tržištu važne su cijene prilikom donošenja odluka o kupnji i prodaji vrijednosnih papira. Koncept intrinzične vrijednosti služi za otkivanje podcijenjenih i precijenjenih dionica.
Autor: Suzana Sljepčević, asistent u reviziji
Ovlašteni revizori | Ovlašteni interni revizori | Ovlašteni procjenitelji | Ovlašteni računovođe | Ovlašteni investicijski savjetnici | ACCA (Association of Certified Chartered Accountants)
