Tržište Europe puno je konvencionalnije kada pričamo o načinu pribavljanja financiranja u odnosu na tržišta Amerike i Azije, a to se posebno odnosi na odluke društava da putem IPO-a pokušaju osigurati kapital za budući rast i razvoj.
I dok neke od razloga nedinamičnosti na tržištu kapitala treba potražiti u tradicionalnom shvaćanju kako se financiraju poslovni modeli društava, pogotovo jer se radi o malim i srednjim društvima koji priliku za rast vide primarno putem procesa spajanja i preuzimanja, postoje i vanjski faktori koji utječu na takav trend. Manjak likvidnosti uslijed deficita institucionalnih ulagača i fondova rizičnog kapitala koji ne žele ili ne smiju ulagati u takav profil društava (jednako je i s retail ulagačima koji su zakonski ograničeni), a valuacije koje dionice društava na IPO-u postignu u pravilu su manja od konkurencije na tržištu Amerike.
No i tržište Europe slijedilo je pozitivan globalni trend po pitanju IPO-a, a u nastavku teksta pročitajte što nam govore brojke za tržite Europe u 2021. godini.
Rekordna godina
Kao što podnaslov govori, 2021. godina bila je rekordna po broju poduzetih IPO procesa od strane europskih društva te je ukupno njih 476 sudjelovalo na inicijalnim javnim ponudama, gdje je prikupljeno preko 90 milijardi dolara. U usporedbi s prethodnom godinom to predstavlja povećanje od 156 posto po broju IPO procesa te čak 253 posto po prikupljenim sredstvima. Bitno je za naglasiti kako navedene brojke isključuju SPAC društva (osnovani isključivo radi potrebe prikupljanja sredstava putem IPO-a i daljnjeg ulaganja u perspektivna društva), koja su također imala rekordnu godinu te je ukupno 64 SPAC-a izašlo na burzu i prikupilo gotovo 14 milijardi dolara. To je godišnji rast od 392 posto po ukupnom broju IPO-a te 337 posto po prikupljenim sredstvima.
Kako smo naveli u prethodnom blogu, najveći IPO u 2021. godini imalo je Poljsko društvo „InPost“ koje je prikupilo gotovo 4 milijarde dolara na Frankfurtskoj burzi, pravilno adresirajući veliku potražnju tržišta unutar brzorastućeg e-commerce segmenta poslovanja i kanala distribucije koji ga podupiru. Drugi najveći europski IPO odnosi se na poznato ime automobilske industrije – Volvo Cars, a prikupili su ukupno 2,7 milijardi dolara i nadaju se strukturnom pomaku prema proizvodnji električnih automobila uslijed globalne tranzicije na čišće tehnologije zbog klimatskih promjena. Neznatno manje, 2,6 milijardi dolara, prikupio je Vantage Towers koji je spin off društvo telekomunikacijskih diva Vodafone-a.
Sektorska podjela
Što se tiče sektora i djelatnosti koje su dominirale na tržištu, vladala je prilična diversifikacija te od 5 najvećih IPO procesa, svih 5 dolazi iz različitih sektora (od transporta i telekomunikacija do tehnološkog sektora i industrijske proizvodnje).
Iako je po pitanju sektora vladala diversifikacija, djelatnosti iz tehnološkog sektora i djelatnosti koje se snažno oslanjaju na tehnologiju, izbili su na prvo mjesto po IPO aktivnostima stoga se ukupno 162 takvih društva odlučilo na inicijalnu javnu ponudu, generirajući 27,5 milijardi dolara kapitala. Tako je najveći IPO imalo španjolsko društvo Allfunds, koje se bavi upravljanjem online platforme za potencijalne ulagače u razne poslovne subjekte, a prikupili su 2,6 milijardi dolara.
Sektor koji okuplja društva iz djelatnosti bioloških znanosti bio je drugi po IPO brojkama te se ukupno 65 društava odlučilo na inicijalnu javnu ponudu, generirajući gotovo 9 milijardi dolara. Od pojedinačnih IPO procesa treba istaknuti onaj društva Vimian čija je vrijednost iznosila 974 milijuna dolara te društva PolyPeptide vrijednosti 932 milijuna dolara. Na trećem mjestu s ukupno 33 IPO procesa i prikupljenih 7,8 milijardi dolara, smjestio se sektor financija čiji je rast dobrim dijelom bio generiran društvima koje se pozicioniraju unutar fintech djelatnosti.
Podjela po regijama i državama
Društva iz Ujedinjenog Kraljevstva predvode ljestvicu po pitanju IPO procesa, a čak niti nesigurnosti nakon Brexita nisu usporile trend rasta te je 2021. godina završila s ukupno 133 IPO-a koja su međusobno prikupila 25,3 milijarde dolara kapitala. Osim što to predstavlja četvrtinu svih poduzetih europskih IPO-a, za tržište Ujedinjenog Kraljevstva je to povećanje od 209 posto po pitanju volumena i 204 posto po pitanju prikupljenih sredstava, kada se uspoređuje s prošlom godinom.
Gotovo sva društva, očekivano, izašla su na Londonsku burzu, a dominirala su društva iz tehnološkog sektora. Treba istaknuti i kako su inicijalne valuacije bile iznimno visoke, što je bio uobičajeni trend na globalnom nivou i svim burzama u 2021. godini, pa se u aftermarketu nakon IPO-a trgovalo s cijenom dionica nekih društava koje su pale za 33 posto.
Pomalo iznenađujuće, ali u 2021. godini na drugo mjesto je došlo tržište Švedske čime je potvrđen trend rasta IPO procesa na navedenom tržištu, kao i u Nordic regiji, primarno radi zakonodavnog okvira i institucionalnih ulagača koji podupiru start-up zajednicu. Na pozitivan trend utjecalo je i tržište kapitala koje je naraslo za 24 posto u 2021. godini, kao i općenito pozitivan sentiment tržišta spram burzovnih aktivnosti, pa se start-up društva lakše odlučuju na proces IPO-a.
Iako su nepovoljne makroekonomske okolnosti okrenule trend u prva dva kvartala 2022. godine po pitanju IPO procesa, kao i Ruska invazija na Ukrajinu koja je dodatna utjecala na volatilnost tržišta kapitala, očekuje se stabilizacija do kraja godine i povećana aktivnost društava koji će priliku za novi kapital tražiti putem inicijalne javne ponude.
Ukoliko i Vi razmišljate o pribavljanju kapitala putem IPO procesa, utoliko nam se slobodno obratite za pomoć u pripremi i vođenju društvo kroz cjelokupni proces.
Autor: Jakov Fauković
