U kontekstu raznih politika Europske Unije, održivo financiranje shvaća se kao financiranje za potporu gospodarskom rastu uz istovremeno smanjenje pritiska na okoliš i uzimanje u obzir društvenih i upravljačkih aspekata.
Koncept održivog financiranja također uključuje transparentnost kada su u pitanju rizici vezani uz ESG čimbenike (eng. environmental, social and governance), a koji mogu utjecati na financijski sustav i ublažiti navedene rizike odgovarajućim upravljanjem od strane financijskih i korporativnih dionika.
Održive financije odnose se na proces u kojem vlasnici ili uprave društava uzimaju u obzir okolišnu, društvenu i upravljačku komponentu poslovanja te ih razmatraju pri donošenju odluka o ulaganju u financijski sektor, što dovodi do dugoročnijih ulaganja u održive gospodarske aktivnosti i projekte.
Razmišljanja o okolišu mogu uključivati ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu istima, kao i sve aspekte koji utječu na okoliš kao što je očuvanje biološke raznolikosti, sprječavanje onečišćenja i kružno gospodarstvo.
Društvena i socijalna promišljanja mogu se odnositi na pitanja nejednakosti, socijalne uključenosti marginalnih društvenih skupina, radne odnose, ulaganja u ljudski kapital i zajednicu, kao i pitanja ljudskih prava. Upravljanje javnim i privatnim institucijama, uključujući upravljačke strukture, može igrati temeljnu ulogu u osiguravanju uključivanja društvenih i okolišnih pitanja u proces donošenja odluka.
Zašto je održivo financiranje bitno?
Održivo financiranje ima ključnu ulogu u ostvarivanju ciljeva politike u okviru Europskog zelenog plana, kao i međunarodnih obveza Europske unije u pogledu klimatskih ciljeva i ciljeva održivosti.
Kako bi se zatvorila financijska konstrukcija za potrebe zelene strategije ulaganja u narednih 10 godina, a koje će usmjeriti privatne investicije u projekte koji su resursno učinkovitiji i vode brigu o kružnom gospodarstvu, potrebna je sinergija privatnog kapitala i javnih sredstava.
Održivo financiranje pomaže u osiguravanju da ulaganja podupiru održivo gospodarstvo uz poticanje oporavka cjelokupnog gospodarstva čije je globalno usporavanje posljedica pandemije COVID-19 virusa.
Zato Europska unija snažno podupire tranziciju na resursno učinkovitije i održivije gospodarstvo te je implementirala političke mjere koje su za cilja imale izgradnju financijskog sustava koji podržava održivi rast.
Upravo iz tog razloga Europska Komisija je 11. prosinca 2019. godine predstavila Europski zeleni plan, strategiju rasta koja cilja u smjeru da Europa postane prvi klimatski neutralan kontinent do 2050. godine.
Ciljevi zelenog plana ulaganja
Europski zeleni plan ulaganja, koji će generirati najmanje 1 bilijun eura održivih ulaganja tijekom sljedećeg desetljeća, stvorit će se pravedno poslovno okruženje za olakšavanje i poticanje javnih i privatnih ulaganja potrebnih za prijelaz na klimatski neutralno, zeleno, konkurentno i uključivo gospodarstvo.
Konačni cilj je do 2030. godine smanjenje emisije stakleničkih plinova za 55 posto, a procijenjeno je kako EU treba ulagati svake godine oko 350 milijardi eura više u razdoblju od 2021. – 2030. godine nego je to bilo u prethodnom desetljeću, kako bi se navedeni klimatski i energetski ciljevi ispunili.
Kako bi se navedeno i postiglo, Europska unija putem poticaja i kroz Europski fond za strateška ulaganja pokušava osigurati potrebni kapital. No kako razmjeri investicijskog izazova nadilaze kapacitete javnog sektora, ključnu ulogu u postizanju tih ciljeva imat će financijski sektor jer on može osigurati sljedeće:
- preusmjeriti ulaganja prema održivijim tehnologijama i društvima,
- dugoročno financirati rast na održiv način.
- pridonijeti stvaranju niskougljičnog, klimatski otpornog i kružnog gospodarstva.
Zato Europska Komisija implementira akcijski plan za financiranje održivog rasta u okviru Europskog zelenog plana i nove strategije financiranja.
Strategija održivog financiranja
Kao što smo prethodno spomenuli, unutar okvira Europskog zelenog plana, Komisija je objavila obnovljenu strategiju održivog financiranja. Strategija se nadovezuje na prethodne inicijative i izvješća, kao što je akcijski plan financiranja održivog rasta za 2018. godinu. Putem prethodnih sastanaka s ekspertnim radnim grupama, tražena su stajališta i mišljenja pojedinaca, javnih tijela i privatnih organizacija, kako unutar Europske unije, tako i izvan nje.
Nova strategija predlaže djelovanje u brojnim područjima, a treba istaknuti kako se posebno naglašava važnost uključivanja za podršku malim i srednjim društvima, pojedincima i realnom gospodarstvu na putu održivosti. To će omogućiti pristup tranzicijskom financiranju kako bi se iskoristile mogućnosti koje digitalne tehnologije nude za održivo financiranje.
Strategija naglašava i potrebu da financijski sustav postane otporniji na rizike uzrokovane klimatskim promjenama i uništavanjem okoliša, a konačno predstavlja međunarodni pristup u postavljanju standardna.
Ukoliko planirate ulaganje koje će doprinijeti resursno efikasnijem i kružnom gospodarstvu, a zanimaju Vas najpovoljniji izvori financiranja, utoliko nam se slobodno obratite za pomoć.