Procjena vrijednosti svakog društva zahtjevan je i dugotrajan proces koji, za uspješno provođenje, zahtijeva stručnost financijskog analitičara/procjenitelja, sveobuhvatno razumijevanje različitih metoda procjene, poznavanje funkcioniranja raznih industrija kao i samog poslovanja društva koje je predmet procjene. Postoje razne metode procjene vrijednosti (metoda usporednih transakcija, metoda diskontiranih novčanih tokova, metoda usporednih društava i dr.). Ponekad je dovoljno koristiti samo jednu, a ponekad će za precizniju procjenu analitičar kombinirati više metoda. Svaka od metoda procjene zahtjevna je na svoj način, a u nastavku pročitajte više o procjeni vrijednosti metodom usporednih društava, točnije, kako odabrati relevantna usporedna društva.
Procjena vrijednosti metodom usporednih društava
Prilikom izrade procjene vrijednosti metodom usporednih društava bitno je razumjeti 3 ključna koncepta:
- Usporedna društva = društva koja djeluju unutar iste industrije, imaju sličan model poslovanja, realiziraju istu razinu prihoda, profitabilnosti i drugih financijskih indikatora, slične su veličine, posluju na istom tržištu te su u mogućnosti ostvariti iste stope rasta u budućnosti
- Multiplikatori = Pokazatelji koji u svoj izračun stavljaju omjer neke tržišne metrike kao što je vrijednost društva, tržišna kapitalizacija i sl. te određene financijske pokazatelje kao što su Prihodi, EBITDA, EBIT i dr. Najčešći multiplikatori su: EV/Prihodi, EV/EBITDA, EV/EBIT (EV = Enterprise Value = Vrijednost društva)
- Financijski pokazatelji = Ostvareni rezultati prilikom poslovanja društva. Neki od najčešće korištenih financijskih pokazatelja su ostvareni prihodi, ostvarena razina EBITDA, EBIT i dr.
Procjena vrijednosti metodom usporednih društava bazirana je na jednostavnoj ideji: usporedna (slična) društva imat će slične financijske pokazatelje (Prihodi, EBITDA, EBIT i dr.). Na temelju tih financijskih pokazatelja (koji su javno dostupni podaci) derivirat će se i određeni multiplikatori. Množenjem tih multiplikatora s pripadajućim financijskim pokazateljima društva koje je predmet procjene, derivirat će se vrijednost tog društva.
Ova metoda je u suštini vrlo jednostavna za provedbu te su svi potrebni podaci obično lako dostupni (pod uvjetom da su usporedna društva izlistana na burzi). Međutim, najveći problem je upravo odabir usporednih društava. S obzirom na da je to prvi i najvažniji korak ove metode procjene vrijednosti, bitno je odabrati prava usporedna društva jer u protivnom razvijate financijski model i procjenjujete vrijednost društva temeljem nevažećih pretpostavki.
Kako odabrati relevantna usporedna društva?
Postoji više faktora koji odlučuju je li određeno društvo usporedivo s predmetom procjene vrijednosti. Cilj je međutim jasan: pronaći što sličnija društva u što više aspekata. Razlog tomu stoji u činjenici da ako su ulagači/investitori spremni platiti određeni omjer (cijena vs. financijski pokazatelj) za usporedivo/slično društvo, onda bi oni trebali biti spremni platiti isti taj omjer za društvo koje je predmet procjene.
Mnogo je faktora koji doprinose sličnosti tj. usporedivosti, a bitni su za odabir relevantnih usporednih društava:
Klasifikacija industrije
Prvi korak kod traženja usporednih društva je odrediti unutar koje industrije društvo posluje.
Prilikom određivanja industrije bitno je biti što precizniji: točno odrediti koje proizvode i/ili usluge društvo nudi kako bi ih se moglo usporediti s proizvodima i uslugama koje pružaju potencijalna usporedna društva. Nije dovoljno samo reći da se radi o npr. proizvođaču automobila – bitno je odrediti radi li se o terencima ili gradskim automobilima, luksuznim ili lakše dostupnim automobilima itd. Ovo je ujedno i prvi korak pri odabiru relevantnih usporednih društava, jer ako predmet procjene ne posluje unutar iste industrije koja predstavlja najširi pojam, onda niti ostali faktori ne mogu biti usporedivi.
Veličina
Veličina je još jedan čimbenik koji se treba uzeti u obzir prilikom odabira usporednih društava. Odabrana usporedna društva trebala bi imati slični profil veličine kao i predmet procjene. Veličina se može uspoređivati na temelju prihoda, ukupne imovine, broja zaposlenika ili drugih čimbenika, ali i kombinacijom istih. Društvo koje ostvaruje prihode od npr. 100 milijuna kuna i zapošljava 1.000 radnika nikako nije usporedivo s društvom koje ostvaruje prihode od 0,5 milijuna kuna pritom zapošljavajući troje ljudi. Ta dva društva jednostavno posluju na potpuno različitim razinama.
Geografija
Ključno za pronalazak usporednih društava je sličnost u poslovanju. U tom smislu, geografija također igra bitnu ulogu pri razmatranju potencijalne liste usporednih društava. Različite regije imaju različitu demografiju potrošača, kulturu potrošnje, zakonska ograničenja, potražnju za proizvodom i/ili uslugom, državne poticaje i subvencije itd. Društvo koje posluje u Sjevernoj Americi ne mora nužno biti uspješno u Aziji ukoliko ne promijeni svoj proizvod ili ne prilagodi način poslovanja koji odgovara kulturi Azije. Sve ovo bitno utječe na usporedivost društava te je, stoga, geografija isto bitan čimbenik određivanja usporednih društava.
Mogućnost rasta
Investitori često obraćaju pažnju na projekcije rasta i stope rasta kako bi odredili vrijednost društva. Ako su dva društva identična u svim aspektima osim u vidu stope rasta, društvo s većom očekivanom stopom rasta vrijedilo bi više. Kroz razne financijske izračune jasno je da stopa rasta društva uvelike utječe na vrijednost koju investitor vidi u tom društvu. Stoga, neophodno je da analitičar pronađe usporediva društva sličnih potencijala rasta.
Profitabilnost
Podrazumijeva se da profitabilnost društva utječe na njegovu vrijednost za ulagače. Kao i kod stope rasta, dva ista društva po svim aspektima osim profitabilnosti bit će različito vrednovana: profitabilnije društvo vrijedit će više. Veća profitabilnost pokazatelj je uspješnosti poslovanja društva. S većim maržama dolazi i do veće dobiti te većih mogućnosti ulaganja u rast ili isplate dividendi investitorima. Ako analitičar odabere društva koja se uvelike razlikuju po ostvarenim maržama, riskiraju neadekvatnost procjene jer koriste društva s temeljno različitim vrednovanjem.
Kapitalna struktura
Kapitalna struktura izuzetno je bitna za razmatranje pri odabiru usporedivih društava. Što više duga određeno društvo ima, to je veći rizik kojeg dioničar preuzima. Društvo koje je previše zaduženo u znatno je većem riziku od bankrota nego li usporedno društvo s manje duga. Ako društvo proglasi bankrot, imovina se prvo koristi za vraćanje duga. Tek nakon što se riješe potraživanja kreditora, vlasnici dionica imaju priliku povratiti svoja ulaganja. Navedeno predstavlja rizik za ulagače jer postoji šansa da društvo neće imati dovoljno imovine za podmiriti sve interesne strane.
Ulagači zahtijevaju veći povrat zbog rizika s kojim se suočavaju kada je društvo financirano kroz velike iznose duga.
U idealnom scenariju, najbolje bi bilo pronaći društva koja odgovaraju svim spomenutim uvjetima. Međutim, nije uvijek lako pronaći usporedna društva koja su slična po svim tim faktorima. Ponekad će analitičar morati koristiti manje kriterija, a drugi puta više. Za svaku procjenu bitno je razmotriti koji su čimbenici najvažniji prilikom vrednovanja. Na primjer, ako odredite da su najbitniji faktori profitabilnost, kapitalna struktura i geografija, ali društva nemaju sličnu kapitalnu strukturu, derivirani popis usporednih društava i dalje može biti validan za procjenu.
Autor: Jakov Fauković, analitičar
Ovlašteni revizori | Ovlašteni interni revizori | Ovlašteni procjenitelji | Ovlašteni računovođe | Ovlašteni investicijski savjetnici | ACCA (Association of Certified Chartered Accountants)
