Recesija kao pojava direktno pogađa gospodarstvo pojedine zemlje usporavajući ekonomske aktivnosti na dulji period koji može potrajati i par godina.
Iako neki od glavnih indikatora usporavanja gospodarstva mogu biti uzastopni pad BDP-a u dva kvartala s tendencijom nastavka pada, porast nezaposlenosti ili pad industrijske proizvodnje, bitnije je od posljedica shvatiti uzroke koji dovode do recesije.
To mogu biti pravi i trgovinski ratovi te sukobi između država, špekulativna ulaganja na tržištu kapitala, prirodne katastrofe, nedostatak sirovina poput nafte i zemnog plina itd.
Jedan od uzroka koji također može dovesti do svjetske ekonomske krize svakako je pojava pandemija globalnih razmjera uslijed čije pojave se ciklički događa panika stanovništva koja destabilizira globalno gospodarstvo i trgovinsku razmjenu, dovodeći do recesije.
Trenutno je aktualna pandemija Corona virusa koji se pojavio u kontinentalnoj Kini, uzrokujući pad burzovnih indeksa, a čiji pad može biti jedan od indikatora u kojem smjeru se kreće svjetsko gospodarstvo uslijed pojave virusa te do čega može dovesti njegovo daljnje širenje.
Prije nego što sažmemo tri scenarija do koja širenje/pojava Corona virusa mogu dovesti, želimo naglasiti kako u sva tri slučaja uzimamo u obzir smanjenje stope rasta Kine u prvom kvartalu na otprilike 3% polugodišnje ili na oko 5% godišnje.
S obzirom na to kako Kina čini gotovo 20% globalnog BDP-a u smislu pariteta kupovne moći, izravni utjecaj takvog usporavanja samo u Kini utječe na godišnji rasta globalnog BDP-a u prvom tromjesečju ove godine.
U nastavku teksta donosimo tri scenarija uzročno-posljedičnih veza između pojave virusa na globalnoj razini i njegovog utjecaja na svjetsku ekonomiju.
Optimistički scenarij kraćeg razdoblja do vrhunca krivulje
U ovom scenariju dodajemo izravni učinak usporavanja gospodarske aktivnosti Kine u prvom kvartalu što će se posljedično vidjeti u Europi kroz pad od oko 0,3 posto kupovne moći. To bi lako moglo dovesti negativnog ili nultog rasta BDP-a eurozone u prvom kvartalu 2020. godine.
Na razini eurozone, vrhunac novih slučajeva Corona virusa krajem ožujka značio bi i najveći utjecaj na europsko gospodarstvo u prvom kvartalu, nastavljajući negativni trend s početkom drugog kvartala.
U takvom scenariju, a uzimajući u obzir kako se radi o izrazito preliminarnoj pretpostavci, mogli bismo završiti s ravnomjernim kvartal za kvartalom brojem (eng. QOQ) za BDP eurozone u prvom kvartalu (a ne s 0,3% QOQ koji trenutno imamo) i malim negativnim brojem u drugom kvartalu (u odnosu na +0,2 % koji trenutno imamo), nakon čega slijedi snažni oporavak iznad trenda u trećem kvartalu i trend rasta u četvrtom kvartalu.
Tako očekujemo da će najveći pad godišnjeg prosjeka za ovu godinu u velikoj mjeri biti nadoknađen sličnim porastom godišnjih prosjeka za 2021. godinu. U smislu stvarnih brojeva prosjek za 2020. smanjio bi se sa sadašnjih 0,8% na 0,5% dok bi se 2021. kretao s 1% na 1,2%.
U Americi bi vidjeli sličan pad, ali bi rast u drugoj polovici 2020. godine bio sporiji jer bi gospodarstvo krenulo u prirodni ciklus usporavanja koji je i prethodno projiciran prije pojave virusa. Ipak, to bi bilo u skladu s prilično oštrom pričom o oporavku u obliku slova V koja bi trebala značiti rani završetak ovogodišnjeg kaosa na tržištima.
Ako vjerujete u ovaj scenarij, kupovat ćete financijske instrumente dok im cijena pada na tržištu (eng. Buying on dips), barem taktički, sve dok ne budete trebali pokriti ciklično kretanje u SAD-u.
Manje optimističan scenarij s vrhuncem europskih i američkih epidemija krivulja u travnju i svibnju
U scenariju u kojem širenje virusa se nastavlja do kraja svibnja, vrlo vjerojatno ćemo dobiti negativni sekvencijalni rast, kao u eurozoni za drugi kvartal. Krajnje uvjetno, u ovom scenariju imali bi prilično lošu prvu polovinu godine na globalnoj razini i zabilježili bi recesiju, nakon čega bi uslijedio snažan rast u drugoj polovini godine, naročito zadnjem kvartalu 2020. godine.
Ako se zaista ispostavi kako su točne procjene u vezi širenja virusa, tada ćemo imati značajni pad cijena dionica i slabljenje dolara, a s obzirom na dramatični tjedan koji je iza nas i koji se odigrao na tržištu kapitala, vjerojatno nas u ovom scenariju čekaju periodi uspona i padova jer će pojedine institucije (monetarne) intervenirati na tržištu ne dopuštajući „slobodni pad“ cijena dionica ako bi se on počeo događati.
Na koncu nas čeka klasična V krivulja oporavka koja dugoročno neće imati negativne učinke po bilancu ili prethodno projicirani rast društava na tržištu. U ovom scenariju bi reakcije institucija vrlo vjerojatno izostala odnosno političke mjere bi bile svedene na minimum, a rezovi FED-a kao takvi i najvidljivija mjera.
Negativni scenario
Negativni scenarij je u opadanju i najmanje izgledan zbog činjenice kako su uvedene nužne karantenske mjere, a ekonomija straha implicira rizik dugotrajnijih ekonomskih učinaka s obzirom na to kako ljudi i poduzeća reagiraju na prijetnje izoliranosti na duži period te mogu nakon što je rizik minimiziran, apstinirati od putovanja još neko vrijeme.
Prevedeno to znači kao je dubina V krivulje neizvjesna te postoji opasnost da V krivulja postane U krivulja, s dubinom i trajanjem ravne linije koju nije moguće predvidjeti. Što duže traje imat će i ozbiljnije implikacije, a likvidnost kroz financiranje putem duga može održati poduzeća na „površini“, ali ako se takva dodatna likvidnost održava putem kredita na duži period, oni postaju loši plasmani. Kina je tu posebno ugrožena, kao i zemlje eurozone i Amerika.
Politički bi mogli svjedočiti brojnim ciljanim fiskalnim mjerama poput smanjenja poreza kao i državnih jamstava koja za cilj imaju održavanje poslovanja poduzeća i stope zaposlenosti. U smislu monetarne politike i uloge ECB-a (Europske centralne banke), ona bi trebala ostati u poziciji status quo.
Autor: Antonio Brzica, voditelj odjela EU fondova
Ovlašteni revizori | Ovlašteni interni revizori | Ovlašteni procjenitelji | Ovlašteni računovođe | Ovlašteni investicijski savjetnici | ACCA (Association of Certified Chartered Accountants)
