Grupno financiranje iliti „Crowdfunding“ proces je u kojem se pribavlja novac za transformiranje poslovne ideje u realizirani projekt ili za rast vest postojećeg, funkcionalnog društva. Razlika između grupnog financiranja i ostalih, postojećih modela pribavljanja kapitala, je što crowdfunding koristi male novčane svote velikog broja investitora.
Grupno financiranje bazirano je na lakoj pristupačnosti velikom broju ljudi putem društvenih mreža i crowdfunding stranica kako bi se financirao projekt od strane ljudi izvan tradicionalnih krugova investitora.
U nastavku pročitajte više o crowdfunding modelu i načinu na koji funkcionira.
Kako funkcionira crowdfunding
Iako je crowdfunding ideja na sceni već više od 10 godina, globalni interes za ovim načinom financiranja projekata prisutan je samo unazad nekoliko godina. Danas postoje mnoge stranice za grupno financiranje od kojih su najpoznatije ”Indiegogo” i ”Kickstarter” koje su ujedno i jedne od prvih na sceni.
Osoba ili poslovni subjekt koji želi prikupiti novac za razvoj poslovne ideje ovom metodom, prijavljuje svoj projekt na jednoj od crowdfunding stranica.
Prilikom objave poslovne ideje, vlasnik mora navesti sljedeće:
- koliko sredstava se želi prikupiti,
- koliko sredstava je dosad prikupljeno,
- za što će se koristiti sredstva ukoliko budu prikupljena,
- koliko će natječaj za prikupljanje sredstava biti otvoren, te
- što investitori dobivaju u zamjenu za investirani kapital.
Prikupljeni kapital bit će vlasništvo osobe koja je objavila projekt jedino ako se prikupi tražena količina novca. Ukoliko se ne prikupi tražena količina novca, utoliko će novac biti vraćen investitorima. Također, na većini crowdfunding platformi investitor će imati takozvani ”cooling period” u trajanju od otprilike 2 tjedna tokom kojeg može povući svoja investirana sredstva ukoliko odluči da je to nužno.
S druge strane, potencijalni investitori jedino što trebaju je registrirati se na određenu crowdfunding platformu kako bi mogli sudjelovati u financiranju određenih projekata. Većina crowdfunding platformi odredila je minimalni iznos kojeg investitor mora uplatiti u određeni projekt. Iako taj iznos ovisi od platforme do platforme, ta uplata prosječno iznosi oko 100 američkih dolara.
Vrste crowdfundinga
Postoji više vrsti crowdfundinga, a način na koji su one podijeljene ovisi o nagradi koju pojedinačni investitor dobiva za ulaganje u određeni projekt. Tako postoje:
Investicijski-bazirano grupno financiranje
Značajka ove vrste grupnog financiranja je što pojedinačni investitori za ulaganje u projekt dobivaju udjele u vlasništvu. Platforme koje se bave isključivo ovom vrstom pribavljanja kapitala često imaju nešto veći minimalni prag investicije u projekt.
Grupno financiranje temeljeno na zajmu
Ovaj oblik grupnog financiranja, kao što mu i ime govori, nalikuje klasičnome obliku pribavljanja kapitala putem zajma. U prijevodu, investitor posuđuje novac za razvoj projekta u zamjenu za unaprijed dogovoreni povrat glavnice uz kamatu. Ovaj oblik financiranja sve je pristupačniji, a raste u popularnosti zbog sljedećih razloga:
- Moguće je dogovoriti povoljniju kamatu nego što bi bilo dogovoreno u banci putem tradicionalnog načina zaduživanja
- Neke platforme za grupno financiranje ovog tipa nemaju minimalni iznos kojeg investitor može dati u obliku zajma
- Ukoliko projekt ima problema pri prikupljanju kapitala putem banaka, ovaj oblik može predstavljati funkcionalno rješenje za taj problem
Grupno financiranje temeljeno na donacijama
Investitor koji se odluči na ovaj oblik financiranja projekta ne dobiva ništa zauzvrat. Ovdje se najčešće radi o projektima individualne naravi, tj. projektima koji podržavaju individualne ambicije neke osobe ili društvene zajednice.
Grupno financiranje temeljeno na nagradama
Ovo je najpopularniji oblik grupnog financiranja gdje pojedinačni investitori ulažu novac kako bi dobili nešto zauzvrat. Investitor, ovisno o količini investiranih sredstava, zauzvrat uglavnom dobiva nešto vezano uz ponudu projekta koji je financiran. U prijevodu, financirani projekt će investitorima, ako sva sredstva budu prikupljena, dati prototip svojih proizvoda. Zanimljivost ove vrste grupnog financiranja je u tome što će osoba/projekt koji prikuplja sredstva obaviti dva posla odjednom: prikupiti sredstva i provjeriti zainteresiranost tržišta za određenim proizvodom/ponudom.
Rizici financiranja putem crowdfundinga
Kao i svaki oblici investiranja, grupno financiranje ne može garantirati povrat na investiciju. Najveći rizici ulaganja putem crowdfunding platformi su sljedeći:
Poslovna ideja u koju investirate može propasti.
Poznato je da preko 90% svih „start-upova“ propada, a s obzirom na to da crowdfunding financira uglavnom baš start-upove, tu činjenicu treba imati na umu prilikom investiranja.
Poslovni udjeli koje dobivate zauzvrat ne moraju nužno rasti u vrijednosti.
Čak i ako poslovna ideja u koju ste investirali opstane, nema garancije da će udjeli u tom društvu biti od veće vrijednosti u budućnosti što znači da će izlazak iz te poslovne ideje biti uz nerealizirani profit.
Dionice društva mogu biti nelikvidne
Čak i ako su dionice društva porasle u vrijednosti to ne znači nužno da ćete ih moći prodati. Udjeli u društvima financiranim putem crowdfundinga uvelike se razlikuju od već etabliranog tržišta kapitala na kojima kupujete dionice izlistane na burzi. Stoga, trebalo bi imati na umu da dionice stečene putem grupnog financiranja možda i neće biti lako prodane s obzirom na novost tržišta i manjak kupaca.
Iako je grupno financiranje uvelike pomoglo društvima prikupiti kapital, a običnim ljudima otvorilo vrata investiranju u razne projekte, grupno financiranje i dalje sadrži mnoge nepredvidivosti i prepreke, bilo da ste društvo koje traži investicije ili investitor.
Autori: ALPHA CAPITALIS tim
Ovlašteni revizori | Ovlašteni interni revizori | Ovlašteni procjenitelji | Ovlašteni računovođe | Ovlašteni investicijski savjetnici | ACCA (Association of Certified Chartered Accountants)
