Ekonomska vrijednost predstavlja vrijednost koja pritječe u društvo od dobara i usluga. Također, ekonomska vrijednost predstavlja iznos novca koji je pojedinac spreman izdvojiti za kupnju nekog dobra ili usluge, ali uzimajući u obzir da se novac može potrošiti negdje drugdje.

Postoji niz metoda koje se temelje na diskontiranom budućem slobodnom novčanom toku ili diskontiranoj ekonomskoj vrijednosti. Prema navedenim metodama se vrijednost društva može najbolje izraziti kao sadašnja vrijednost rezultata buduće ekonomske aktivnosti  društva koja će rezultirati

• stvaranjem slobodnog novčanog tijeka (operativnog novčanog tijeka umanjenog za kapitalna ulaganja i promjene u radnom kapitalu) i/ili
• ekonomskom vrijednošću (operativnog novčanog tijeka umanjenog za kapitalna ulaganja i promjene u radnom kapitalu).

Tijek očekivanih ekonomskih vrijednosti se diskontira na sadašnju vrijednost pomoću diskonte stope kao stopom troška kapitala.

Osnovni motiv ulaganja je ostvarivanje većeg povrata od troška financiranja čime se kreira vrijednost za dioničare.

Izračunavanje troška kapitala polazi iz činjenice da kapital za financiranje društva dolazi iz duga i dioničke glavnice. Trošak kapitala svakog od ta dva izvora se razlikuje.

Terminalna vrijednost

Namjena društva je poslovanje u neograničenom razdoblju zbog čega se slobodni novčani tijek procjenjuje za nekoliko godina unaprijed, a za zadnju godinu se uzima terminalna vrijednost.

Terminalna vrijednost predstavlja graničnu vrijednost koja odražava sav budući slobodni novčani tijek nakon projiciranog (ograničenog) razdoblja.

Najdosljedniji model za izračun slobodnog novčanog tijeka je onaj koji pretpostavlja konstantan rast slobodnog novčanog tijeka u budućem razdoblju. Sukladno navedenom slobodni novčani tijek se diskontira troškom kapitala umanjenim za stopu rasta.

Kalkulacija za procjenu vrijednosti sastoji se od 2 dijela:

1. vrijednost generirana u inicijalnom prognoziranom razdoblju i
2. sadašnja vrijednost poslije eksplicitnog razdoblja prognoze nazvana neprekinutom, terminalnom ili rezidualnom vrijednošću.

Terminalna vrijednost je vrlo važna za analizu vrijednosti za dioničare jer je obično veća od vrijednosti kreirane u prognoziranom razdoblju što se obično odnosi na rastuća društva koja generiraju mali profit i slobodni novčani tijek u ranijim godinama.

Postoji više različitih metoda za izračun terminalnih vrijednosti koje daju različite rezultate.

Izračun terminalne vrijednosti: (1) Metoda vječne rente

Najjednostavnija metoda za izračun terminalne vrijednosti je metoda vječne rente prema kojem će se budući novčani tijek poslije prognoziranog razdoblja biti prikazan kao beskonačni jednaki novčani tijek.

Korištenjem vječne rente, na kraju prognoziranog razdoblja sadašnja vrijednost se izračunava dijeljenjem NOPAT-a (neto dobit nakon oporezivanja) s troškom kapitala. Izračunavanje sadašnje vrijednosti terminalne vrijednosti vrši se diskontiranjem za odgovarajući broj godina.

Izračun terminalne vrijednosti: (2) Metoda vječne rente + Metoda inflacije

Neka društva za izračun terminalne vrijednosti koriste metodu vječne rente s metodom inflacije. Ova metoda temelji se na pretpostavci da će NOPAT nakon prognoziranog razdoblja rasti po stopi inflacije.

Izračun terminalne vrijednosti: (3) Metoda multiplikatora

Još jedna metoda iz izračun terminalne vrijednosti je metoda P/E omjera koja uzima u obzir P/E omjer sličnih zrelih društava u sličnim industrijama i koristi omjer P/E koji se množi s  NOPAT-om u terminalnoj godini.

Kao alternativa može se koristiti odnos tržišne prema knjigovodstvenoj vrijednosti (M/B stopa) kojom se terminalna vrijednost izračunava množenjem planirane knjigovodstvene vrijednosti imovine s prosječnom M/B stopom za slična društva.

Ekonomska vrijednosti (EVA)

Ekonomska vrijednost može biti kreirana samo onda ako povrat na uloženi kapital prekoračuje trošak kapitala. Nije jednostavno dobiti mjerilo performance za pojedinu godinu promatrajući samo novčani tijek. Društva mogu generirati veliku dugoročnu vrijednost, a istodobno ostvarivati smanjenje ili čak negativan novčani tijek.

Glavna prednost EVA-e je povezivanje tekuće operativne performance s kreiranjem vrijednosti. Kalkuliranje ekonomskog profita demonstrira je li za određeno razdoblje kreirana vrijednost.

Iako u upravljanju ekonomskom vrijednošću postoji više načina izračuna ekonomske vrijednosti, temeljni koncept u pozadini metrika ekonomske vrijednosti je koncept diskontiranog novčanog tijeka.

Ekonomska vrijednosti imovine predstavlja sadašnju vrijednost budućeg novčanog tijeka, tj. diskontirane novčane primitke umanjene za diskontirane novčane izdatke koji su nužni za ostvarivanje primitaka.

Ekonomska vrijednost predstavlja osnovu za druge koncepte i metode procjene vrijednosti ukupne imovine, neto imovine i vrijednosti društva na temelju kojih se donose odluke o ulaganju. Mjerenje ekonomske vrijednosti temelji se na:

• Procjeni, odnosno određivanju, reprezentativne diskontne stope ili standardu profitabilnosti
• Procjeni budućih novčanih tijekova.

 

Procjena rizika kroz CAPM model

S obzirom na to da se procjena vrijednosti temelji na procjenama budućih događaja i kod procjene novčanih tijekova i kod procjene diskontne stope, ekonomska vrijednost u sebi sadrži i određenu procjenu rizika. Za procjenu rizika sadržanog u diskontnoj stopi u razvijenim tržišnim gospodarstvima diskontna stopa se izračunava u skladu s teorijom portfelja, a najšire prihvaćeni model vrednovanja je metoda CAPM prema kojoj se potrebna stopa kapitala izračunava po formuli:

K_s=R_f+(R_m-R_f)β_S

gdje je:

• K_s – diskontna stopa (zahtijevana stopa povrata na redovne dionice)
• R_F – očekivana nerizična stopa povrata (npr. kamatna stopa na državne obveznice)
• R_m – očekivani povrat u tržišnom portfelju
• β_S – koeficijent beta ili mjera sustavnog rizika za redovne dionice
• (R_m-R_f)β_S – premija rizika za redovne dionice

Ova metoda izračunavanja (procjene) diskontne stope relativno je jednostavna, ali postoji problem prilikom određivanja ulaznih podataka. Nerizične stope povrata definiraju se kao profitne stope ili stope povrata na uloženi novac gdje  nema nikakvog rizika. Najčešće su to državne obveznice. Očekivana ukupna stopa povrata predstavlja prosječne stope povrata na sve vrijednosne papire kojima se trguje na određenom tržištu vrijednosnih papira. Prosječne stope povrata sadrže i stope rizika. Najveći problem je određivanje koeficijenta beta koji odražava odnos rizičnosti vrijednosti dionice određenog društva prema svim dionicama na tržištu, odnosno prema prosječnoj rizičnosti dionica na tržištu.

Standardi kojih se je potrebno pridržavati prilikom procjene vrijednosti

Pri procjeni novčanih tijekova potrebno se je pridržavati MSFI-a s obzirom na to da se novčani tijekovi generiraju iz imovine. Najznačajniji MSFI kojih se treba pridržavati prilikom procjene novčanih tijekova  navedeni su u nastavku.

• Za procjenu novčanih tijekova koriste se procjene menadžmenta o ekonomskim uvjetima za vrijeme preostalog trajanja imovine, a prednost se daje vanjskim izvorima podataka i procjena.
• Procjena novčanih tijekova zasniva se na najnovijim planovima i procjenama menadžmenta u pravilu za razdoblje koje nije duže od 5 godina i priljevu novca od neprekinute uporabe imovine.
• Ako se u procjenama novčanih tijekova koriste stope rasta one u pravilu ne bi trebale biti veće od prosječnih dugoročnih stopa rasta proizvoda ili djelatnosti na tržištima za koja se procjenjuje primitak.
• U procjenu se uključuje izdatak novca koji je nužan radi ostvarivanja primitaka od neprekinute uporabe imovine.
• U procjenu novčanih tijekova se uključuje neto primitak ili izdatak nastao otuđenjem imovine na kraju vijeka uporabe.
• U procjenu novčanih tijekova ne uključuju se novčani primici ili izdaci od financijskih aktivnosti i poreza na dobit.

Procjene ekonomske vrijednosti s obzirom na imovinu koja se vrednuje

Prilikom izračuna vrijednosti imovine u uporabi poseban je problem identificiranje imovine koja stvara budući novčani tijek u vijeku uporabe. Predmet izračunavanja vrijednosti dugotrajne imovine u uporabi može biti:

• Imovina društva
• Imovina dijela društva (npr. proizvodne linije)
• Pojedinačna imovina (npr. stroj).

Procjena vrijednosti imovine koja generira novčane tokove

Ako je cilj izračun vrijednosti dugotrajne materijalne imovine cijelog društva, novčani tok od neprekinute uporabe imovine je novčani tijek između društva i okruženja, dakle, eksterni novčani tijek koji nije teško identificirati. Ovaj način  izračuna vrijednosti društva predstavlja metodu izračuna sadašnje vrijednosti budućeg novčanog tijeka koja se može prikazati kao izračunavanje vrijednosti ukupne neto imovine društva.

Prema pravilima MSFI-a izdaci vezani uz poslovnu aktivnost poput nabave sirovina i materijala, rada i drugi izdaci vezani uz obavljanje osnovne djelatnosti mogu se smatrati nužnima za ostvarivanje uporabe imovine društva.

Ako je moguće utvrditi prihode, troškove i financijski rezultat od neke imovine, vrijednost te imovine se može utvrditi bez posebnih teškoća.

Primjerice, društvo želi procijeniti vrijednost neke imovine koja je dio proizvodnog pogona u kojem se stvaraju proizvodi za koje je moguće utvrditi buduće prihode i troškove, odnosno primitke i izdatke uz određeni rizik jer se procjenjuju za buduće razdoblje.

Procjena vrijednosti imovine kroz nadoknadivu vrijednost

Ako se želi utvrditi ekonomska vrijednost i budući novčani tijek za imovinu koja je dio neke cjeline i ta imovina ne stvara novčani tijek neovisno o drugoj imovini, nastaje problem kako procijeniti buduće primitke i izdatke samo tog dijela proizvodnje ili poslovne cjeline.

Potreba izračunavanja ekonomske vrijednosti u tom slučaju javlja se kod alternativnog postupka u procjeni zamjene knjigovodstvenih vrijednosti s nadoknadivom vrijednošću, koji je potrebno provesti u skladu s odredbama MSFI-a.

Ako nije moguće izračunati nadoknadivu vrijednost pojedinačne dugotrajne materijalne imovine zato što ta pojedinačna imovina ne stvara neovisni novčani tijek, prema MSFI-ima novčani tijek i vrijednost u uporabi izračunavaju se za ukupnu imovinu koja pripada jedinici koja stvara novac.

Društvo ALPHA CAPITALIS bavi se procjenama i mjerenjima ekonomske vrijednosti. Ukoliko Vas zanima kolika je vrijednost imovine ili kapitala vašeg društva utoliko se slobodno javite povratno.

Autori: ALPHA CAPITALIS tim 

Ovlašteni revizori | Ovlašteni interni revizori | Ovlašteni procjenitelji | Ovlašteni računovođe | Ovlašteni investicijski savjetnici | ACCA (Association of Certified Chartered Accountants)