Uskoro očekujemo poziv ‘Proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora u prerađivačkoj industriji i toplinarstvu’ za EU projekte koji će se sufinancirati sredstvima iz Modernizacijskog fonda.

Modernizacijski, kao i Inovacijski fond, predstavljaju dva nova mehanizma financiranja projekata s niskom emisijom ugljika te su uspostavljena temeljem EU ETS direktive.

 

Što je EU ETS direktiva?

EU ETS direktiva (DIREKTIVA 2003/87/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 13. listopada 2003. o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Zajednice i o izmjeni Direktive Vijeća 96/61/EZ) je direktiva kojom se utvrđuje sustav Europske unije (EU) za trgovanje emisijama (ETS) što je temelj politike EU-a za rješavanje problema klimatskih promjena smanjenjem emisija stakleničkih plinova na način koji je učinkovit u troškovnom i gospodarskom smislu. Temelji se na načelu ograniči i trguj.

Izvorno se zakonodavstvo nekoliko puta izmijenilo u skladu s razvojem sustava. Najnovije promjene donesene su Delegiranom odlukom (EU) 2020/1071 i Delegiranom uredbom (EU) 2021/1416, dvama delegiranim aktima.

Direktiva se primjenjuje na:

• elektrane
• energetski intenzivne industrijske sektore
• zrakoplove koji lete između zračnih luka u EU-u, Norveškoj i na Islandu
• emisije:
  • ugljikova dioksida (CO2)
  • dušikova oksida
  • perfluorougljika
  • metana
  • hidrofluorougljika i
  • sumporova heksafluorida.

EU ETS je prvi međunarodni sustav trgovanja emisijama u svijetu. Obuhvaća sve države članice EU-a te Island, Lihtenštajn i Norvešku.

 

Kako se trguje emisijama?

Ova direktiva temelji se na načelu trgovanja uz kvote tj. trgovanje uz dozvole.

Zakonodavstvom EU utvrđuje se godišnji iznos kvota emisijskih jedinica za svaku pojedinu članicu EU. Svake godine EU smanjuje kvotu za 2,2 % što dovodi do poskupljenja emisijskih jedinica. U budućnosti to znači smanjenje emisija iz proizvodnih sustava te posljedično manji troškovi.

Svaka zemlja članica dodijeljene emisijske jedinice besplatno raspoređuje na svoje prioritetne industrije ili ih plasira putem dražbe na specijaliziranom tržištu. Prioritetne industrije su one industrije odnosno društva koja svaka europska članica identificira kao svoj konkurentni i za vlastitu ekonomiju ovisni sektor. To su uglavnom prerađivačke industrije, jer od 2013. godine sektor proizvodnje električne energije ne dobiva besplatne jedinice.

Sustav trgovanja emisijskim jedinicama funkcionira na principu ograničenja (engl. cap) na količinu emisija koju pojedino društvo smije emitirati iz svojeg sustava, a slobodno trgovanje (engl. trade) se javlja u situacijama kada društva koja nemaju dovoljno emisijskih jedinica, kupuju od onih koji ih imaju viška.

Društva koja nemaju dovoljno emisijskih jedinica za pokrivanje svojih emisija moraju plaćati dodatne i sve skuplje emisijske jedinice zbog potrebe za većim emitiranjem štetnih plinova u okoliš. Ukoliko ih ne kupe kažnjavaju se  novčanom kaznom od 100 EUR za svaku ispuštenu tonu CO₂.

Društva koja pak imaju višak neiskorištenih emisijskih jedinica, mogu ih prodati i pri tome sebi osigurati dodatna financijska sredstva za neka druga, najčešće zelena ulaganja.

Cijena jedne emisijske jedinice je u 2019. godini iznosila 19,59 EUR, a dostigla je maksimalni iznos od 98,01 EUR u 2021. godini. Današnja cijena jedne emisijske jedinice je 75 EUR.

Rastom cijene emisijskih jedinica će u budućnosti dovesti do toga da će se društva okrenuti ulaganjima u obnovljive izvore energije kako bi i dalje mogla povoljnije djelovati i konkurirati u svojim industrijskim sektorima.

 

Tko kontrolira ETS tržište emisijskih jedinica?

Europska komisija provjerava kako države članice provode okvir EU ETS direktive i pruža smjernice o njenoj primjeni. Ona kontrolira prodaju emisijskih jedinica na specijaliziranim tržištima i njihovu besplatnu dodjelu.

Države članice odgovorne su za:

• Godišnje izdavanje i besplatnu dodjelu emisijskih jedinica
• Nadzor prodaje emisijskih jedinica
• Praćenje izvješća o emitiranim emisijama na godišnjoj razini i vođenje evidencije o društvima obuhvaćenima zakonodavstvom
• Izradu godišnjeg izvješća o primjeni zakonodavstva
• Financiranje aktivnosti vezanih uz probleme klimatskih promjena
• Osiguravanje da se emisijske jedinice mogu prenositi između društava u EU i izvan EU u kojima su emisijske jedinice priznate
• Određivanje učinkovitih kazni za svako kršenje zakona.

 

Kako je EU ETS povezan sa EU projektima?

Svi današnji EU fondovi potiču ulaganja u promicanje zelene i digitalne tehnologije. Putem fondova EU, industrije i društva se direktno prilagođavaju ETS direktivi i uvode temeljne principe Europskog zelenog plana.

EU ETS direktiva u svom programu za poticanje prelaska na zelenu i čistu energiju ima uspostavljena dva fonda:

1. Modernizacijski fond kojim će se dodjeljivati bespovratna sredstva za EU projekte i ulaganja u modernizaciju energetskog sektora, jačanje energetske učinkovitosti i olakšavanje pravedne tranzicije u deset država članica s nižim BDP od 60% prosjeka EU među kojima je Hrvatska.
2. Inovacijski fond koji će služiti kao potpora EU projektima u korištenju inovativnih tehnologija i implementacije inovacija u industriji, a dovode do dekarbonizacije EU.

Sredstva Modernizacijskog fonda za Republiku Hrvatsku procjenjuju se na 1 milijardu EUR za razdoblje do 2030.-te, dok se sredstva Inovacijskog fonda za sve države članice EU procjenjuju na 38 milijardi EUR do 2030. godine.

 

Modernizacijski fond

Modernizacijski fond se financira iz 2% od ukupne količine emisijskih jedinica koje će biti dostupne na tržištu u razdoblju od 2021.-2030. te iz dijela emisijskih jedinica koje mogu biti dodatno prebačene iz ukupne količine emisijskih jedinica namijenjenih prodaji na dražbi, predviđenih za raspodjelu u svrhu solidarnosti i rasta. Fond je namijenjen podršci deset država članica Europske unije s nižim dohodcima u svrhu postizanja ciljeva europskog zelenog plana podupiranjem zelene i socijalno pravedne tranzicije.

Prioritetna ulaganja iz Modernizacijskog fonda su usmjerena na proizvodnju i korištenje energije iz obnovljivih izvora, povećanje energetske učinkovitosti, skladištenje energije i modernizaciju energetske mreže te pravednu tranziciju regija ovisnim o ugljiku.

Trenutačno očekujemo dva nova poziva iz Modernizacijskog fonda i to za:

1. Proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora u prerađivačkoj industriji i toplinarstvu
2. Povećanje energetske učinkovitosti i visokoučinkovitu kogeneraciju u prerađivačkoj industriji.

 

Inovacijski fond

Prioritetna ulaganja Inovacijskog fonda usmjerena su na inovativne tehnologije i procese s niskim udjelom ugljika u energetski intenzivnim industrijama, rješenja za skladištenje energije, inovativna primjena i proizvodnja vodika, izgradnja sustava za hvatanje i skladištenje CO₂, inovativna proizvodnja obnovljive energije i njena pohrana, testiranje i generalna dekarbonizacija, a ocjenjivati će se stupanj inovativnosti i zrelosti projekta, tehnički i tržišni potencijal za buduće smanjenje troškova, učinkovitost u smislu izbjegavanja emisija stakleničkih plinova i skalabilnost.

U sklopu ovog fonda trenutačno je objavljen treći poziv za velike EU projekte, a otvoren je do 16.03.2023. Više o samom natječaju možete pronaći na: Large-scale calls (europa.eu)

 

Zaključak

EU fondovi sve više potiču zelenu tranziciju u svim gospodarskim sektorima i energetski intenzivnim industrijama i to prvenstveno onima koje čine okosnicu gospodarskog razvoja neke zemlje, a trgovačka društva morati će uskladiti svoje aktivnosti sa njihovim sve strožim kriterijima.

EU projekti koji će se financirati iz Modernizacijskog fonda, konkretno putem poziva ‘Proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora u prerađivačkoj industriji i toplinarstvu’, moraju u svojim projektnim prijedlozima dokazati i brojčano iskazati uštede energije, smanjenje stakleničkih plinova i instalirani kapacitet energije iz nekog oblika obnovljivih izvora energije.

Poziv se očekuje do kraja prvog kvartala 2023. godine te nam se slobodno javite kako bismo za Vas pripremili cjelokupnu projektnu dokumentaciju, na adresu info@alphacapitalis.com.

 

Autor: Odjel EU fondova