Internom kontrolom se žele spriječiti nepravilnosti u poslovanju društva.

Pod utjecajem modernizacije i globalizacije, društva se šire i razvijaju te se zbog toga i sama definicija internih kontrola modernizira i mijenja. Provođenje internih kontrola znatno utječe na poslovanje društva, financijsku imovinu i tok samih financija koje se kasnije iskazuju u izvještajima. Djeluju kao proces, a ne kao zasebne aktivnosti.

Važnost interne kontrole

Svako društvo kreira svoju internu kontrolu. Kod kreiranja načina interne kontrole sudjeluju zaposlenici na svim razinama od uprave društva, menadžmenta pa do osoblja, a internom kontrolom postiže se:

1. Pouzdanost financijskih izvještavanja
2. Pravna usklađenost
3. Efikasnost poslovnih akcija
4. Zaštita imovine društva

Na cjelokupan proces uvelike utječu određeni čimbenici poput institucionalnog oblika, veličine društva, organizacijske strukture, lokacije društva, načina vođenja i upravljanja, broju i vještinama zaposlenih i mnogim drugim čimbenicima koji se razlikuju u svakom društvu.

Za donošenje ispravne odluke vrlo je važna ravnoteža između prednosti i nedostataka kod nekog poslovnog pothvata u kojem se analiziraju očekivane koristi i troškovi.

Kod kreiranja interne kontrole vrlo je bitan pristup koji zahtjeva kreativnost, dinamičnost i restrukturiranje kako bi se kontinuirano dopunjavali i evoluirali interni kontrolni postupci. Značajni su postupci poput reorganizacije, fluktuacije, uvođenja novog sustava kod obrade podataka, ekspanzije poslovanja, novih proizvoda i usluga i ostalih postupaka kako bi se postiglo učinkovitije poslovanje.

Svrha interne kontrole

Društvo tijekom tekućeg poslovanja provodi internu kontrolu kako bi se postigli postavljeni ciljevi u poslovanju, ali razlikuje se od društva do društva. Tada je bitno usklađenje poslovnih odluka, politika, planova, rada, zakona i drugih akata koji se koriste tijekom poslovanja. Bitno je da se osigura sva potrebna računovodstvena i neračunovodstvena dokumentacija kako bi kontrola bila valjana. Kontrola je usmjerena postizanju postavljenih ciljeva, a najvažnijim ciljevima u internoj kontroli smatraju se:

1. Operativni ciljevi – usmjereni su prema pozitivnoj učinkovitosti i uspješnosti u poslovanju poduzeća,
2. Informacijski ciljevi – osiguravaju provjerene i pouzdane informacije koje se koriste za vanjske i unutarnje dionike tijekom poslovnog odlučivanja. Provjerenim i pouzdanim informacijama smatraju se informacije koje slijede načela računovodstva, propisane standarde, politike i zakonske regulative, a na kraju razdoblja sastavljaju se godišnji financijski izvještaji koji se prikazuju vlasnicima društva, kreditorima i ostalim vanjskim dionicima,
3. Ciljevima podudarnosti – važno je uskladiti cjelokupno poslovanje sa zakonskim propisima, odlukama, ali i ostalim politikama društva.

Sastavnice interne kontrole

Struktura interne kontrole u svakom društvu je drugačija. Najčešće zajedničke sastavnice kod interne kontrole su:

1. Okruženje u kojem se provodi kontrola – društva ih različito kreiraju ovisno o poslovanju, gospodarskoj grani kojoj pripadaju i ostalim karakteristikama po kojima se izdvajaju na tržištu,
2. Procjena rizika – bitna je za utvrđivanje opasnosti, štetnosti i negativnog napora kako ne bi došlo do neželjenih kriza,
3. Kontrolni postupci – razvrstavaju se ovisno o fazama kontrole, obradi podataka i metodama obrade podataka,
4. Informacije i komunikacija,
5. Monitoring – stalna procjena napretka projekta tokom određenog vremenskog perioda naspram postavljenih ciljeva.

Oblici interne kontrole

Unatoč tome što se razlikuje interna kontrola u svakom društvu, postoje i propisane vrste internih kontrola koje društva provode ovisno o fazi kontrole.

• Računovodstvena interna kontrola u društvima se veže uz računovodstvene procese. Internom kontrolom u računovodstvu želi se provjeriti ispravnost podataka o financijama, računovodstvu, imovini društva te onemogućiti prijevare koje bi se možda dogodile.
• Administrativne, izvršne ili neračunovodstvene interne kontrole najčešće se provode u dijelovima društva gdje računovodstvene interne kontrole nisu djelotvorne u kratkom vremenskom razdoblju. Pretežno se odvijaju u menadžmentu, izvršnom i upravljačkom dijelu društva.
• Upravljačke kontrole ili kontrole upravljanja postoje kako bi se pratili strateški planovi, ciljevi i poslovanje društva putem indikatora koji su usklađeni s postavljenim propisima menadžmenta društva.

Kod interne kontrole postoje i kontrolni postupci kojima se vremenski usklađuju evidencije s pripadajućim izvještajima, a ujedno se usklađuju i interne i eksterne evidencije.  Prisutni su tri postupka kontrole:

1. Preventivni kontrolni postupci – onemogućavaju nastanak nezakonitosti, a ujedno su i financijski najpovoljniji načini kontrole. Najpoznatiji preventivni postupci su kontrola dokumenata kod knjiženja, kontrola temeljnice, kontrole pristupa rada i ostali kontrolni postupci.
2. Detektivni kontrolni postupci – pokazuju na nastanak nepravilnosti, a lako su uočljivi ako postoje neka odstupanja od unaprijed postavljenog plana društva. Ukoliko dođe do otkrića nekog problema, nastavak rada moguć je nakon što se otkloni uočeni problem.
3. Korektivni kontrolni postupci – odvijaju se kada se uoče problemi, a kod rješavanja problema potrebno je otkriti uzrok problema, način ispravka istog te preinaka sustava kako se pogreška ne bi ponovila.

Svrha provođenja interne kontrole je da tok poslovanja društva bude neometan, uspješan i profitabilan. Temeljni čimbenik svakog društva je uspješnost poslovanja, a upravo proces adekvatne interne kontrole zaokružuje sliku uspješnog društva.

Obratite nam se s povjerenjem ako vam je potrebna revizija financijskih izvještaja koji će realno i objektivno prikazati informacije o financijskom položaju, uspješnosti poslovanja te novčanim tijekovima vašeg društva.

Autor: Antonija Kolarić