Obrtaj potraživanja prikazuje koliko puta godišnje društvo može pretvoriti svoja potraživanja u gotovinu, odnosno koliko puta društvo može prikupiti svoja prosječna potraživanja tijekom godine.
Ovaj omjer prikazuje koliko je društvo učinkovito u naplati prodaje na kredit. Društva imaju različito vrijeme trajanja naplate potraživanja. Obrtaj potraživanja može se promatrati kao pokazatelj likvidnosti. Društva su likvidnija što brže mogu pretvoriti svoje potraživanje u gotovinu.
Obrtaj potraživanja izračunava se dijeljenjem neto kreditne prodaje s prosječnim potraživanjem za to razdoblje.
Obrtaj potraživanja = Neto kreditna prodaja / Prosječna potraživanja
Neto kreditna prodaje se koristi umjesto neto prodaje jer prodaja za gotovinu ne rezultira nastankom potraživanja. Samo kreditna prodaja rezultira nastankom potraživanja, tako da je prodaja za gotovinu izostavljena iz izračuna. Neto kreditna prodaja se može naći u računu dobiti i gubitka iako sva društva ne prikazuju prodaju za gotovinu i na kredit odvojeno. Prosječno potraživanje izračunava se dodavanjem početnih i završnih potraživanja za godinu dana i podjeli se s dva.
S obzirom da obrtaj potraživanja mjeri sposobnost društva da naplati svoja potraživanja za društvo je povoljniji što veći omjer. Veći omjer znači da društvo češće naplaćuje svoja potraživanja tijekom godine. Primjerice ako društvo ima obrtaj potraživanja 2x, znači da dva puta godišnje naplaćuje svoja potraživanja, odnosno svakih 6 mjeseci naplaćuje potraživanja. Veći omjer potraživanje je povoljniji i sa stajališta novčanog toka. Ako društvo može prikupiti gotovinu od kupaca ranije, moći će ranije podmiri i svoje obveze.
Obrtaj potraživanja također je pokazatelj kvalitetne kreditne prodaje i naplate potraživanja. Društvo s većim omjerom potraživanja ima veću vjerojatnost naplate potraživanja od društava s nižim obrtajem potraživanja.
Budući da se potraživanja gledaju kao kolateral za kredite važna je kvaliteta potraživanja.
