Hrvatski sabor je u petak, 16. prosinca donio Zakon o suzbijanju neprijavljenog rada („Zakon“) koji se primjenjuje od 1. siječnja 2023. godine.

(1) Ovim se Zakonom propisuje što se smatra neprijavljenim radom, uređuju mjere za suzbijanje neprijavljenoga rada, aktivnosti radi poticanja prijavljivanja rada, vođenje evidencije neaktivnih osoba te odgovornost za povrede odredaba ovoga Zakona.

(2) Ovaj Zakon primjenjuje se i na državljanina treće zemlje koji nema zakonit boravak sukladno propisu kojim se uređuju uvjeti ulaska, kretanja, boravka i rada stranaca koji su državljani trećih zemalja.

Definicija neprijavljenoga rada

(1) Neprijavljeni rad definira se u užem i širem smislu.

(2) Neprijavljeni rad u užem smislu je rad koji s obzirom na narav i vrstu rada i ovlasti poslodavca ima obilježje radnog odnosa, a nije zakonito ugovoren ili nema valjanu pravnu osnovu odnosno za koji nije uspostavljena odgovarajuća prijava na obvezna osiguranja u skladu s posebnim propisima te u smislu ovoga Zakona obuhvaća sljedeće pojavne oblike:

1. obavljanje rada bez prijave na obvezno mirovinsko osiguranje prije početka rada, s prvim danom početka rada odnosno na odgovarajuće radno vrijeme ili
2. obavljanje rada bez sklopljenog ugovora o radu u pisanom obliku ili bez pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu ili
3. obavljanje rada na temelju drugih sklopljenih obvezno pravnih ugovora između poslodavca i fizičke osobe kada takav rad s obzirom na svoju narav i vrstu te ovlasti poslodavca ima obilježja posla za koji se zasniva radni odnos ili
4. zapošljavanje državljanina treće zemlje protivno odredbama propisa kojim se uređuju uvjeti ulaska, kretanja, boravka i rada stranaca koji su državljani trećih zemalja.

(3) Neprijavljeni rad u širem smislu obuhvaća rad koji prema svojim obilježjima predstavlja izbjegavanje obveza koje poslodavac ima vezano uz plaću radnika, a u smislu ovoga Zakona obuhvaća sljedeće pojavne oblike:

1. radni odnos u kojem se ne isplaćuje povećana plaća radniku i ne uplaćuju propisana javna davanja na povećanu plaću i iz povećane plaće ili
2. isplaćivanje plaće ili dijela plaće bez obračuna i uplate propisanih javnih davanja.

(4) Neprijavljeni rad je zabranjen.

Radi lakšeg otkrivanja prekršitelja i suzbijanja pojedinih pojavnih oblika neprijavljenoga rada vodi se jedinstvena elektronička evidencija rada i evidencija neaktivnih osoba.

Jedinstvena elektronička evidencija rada informacijski je sustav u kojem se pohranjuju podaci o radnicima zaposlenim kod poslodavaca koji obavljaju djelatnost iz popisa djelatnosti za koje je obvezno vođenje elektroničke evidencije rada.

Evidenciju neaktivnih osoba u elektroničkom obliku vodi Hrvatski zavod za zapošljavanje  na temelju podataka iz evidencija nadležnih tijela javne vlasti.

Svi poslodavci (uključujući digitalne radne platforme) obvezni su dostavljati podatke u Jedinstvenu elektroničku evidenciju rada.

Zakon predviđa i vođenje dva popisa:

Popis poslodavaca kod kojih je utvrđeno postojanje neprijavljenoga rada

Popis poslodavaca kod kojih nije utvrđeno postojanje neprijavljenoga rada (uvrštenje na popis samo uz suglasnost poslodavca)

Odgovornost za podugovaratelje

Predviđena je solidarna odgovornost ugovaratelja za obveze koje podugovaratelj kao poslodavac ima prema svojem radniku, za potraživanja na ime dospjele, a neisplaćene plaće za obavljeni rad odnosno pružene usluge, na koju radnik ima pravo.