Događaji nakon datuma bilance su oni događaji koji se odvijaju usporedno sa sastavljanjem financijskih izvještaja za prethodnu godinu, a mogu imati utjecaj u njegovim različitim fazama sastavljanja, donošenja i odobravanja. Tu se isključivo misli na one događaje nastale između datuma koji označava kraj poslovne godine subjekta koji sastavlja financijsko izvješće i datuma kada uprava odobrava isti.
Međunarodni računovodstveni standardi pridaju posebnu pažnju za poslovne događaje nastale između vremena kada su sastavljena godišnja financijska izvješća te datuma kada su ista i odobrena. Za one događaje koji u financijskim izvještajima nisu dobro procijenjeni, potrebno je provesti postupak usklađenja promjenom podataka i to za razdoblje za koje se izvještaj sastavlja. Drugi događaji koji to ne zahtijevaju trebaju biti navedeni u bilješkama.
U nastavku teksta pročitajte i ostalu regulativu koja uređuje usklađenje događaja u financijskim izvještajima.
Usvajanja financijskih izvještaja
Postupanje s poslovnim promjenama koje nastanu nakon datuma na koji se sastavljaju financijska izvješća i datuma na koji se ista odobrena za izdavanje, uređuje u Republici Hrvatskoj „Hrvatski standard financijskog izvještavanja 4 – Događaji nakon datuma bilance“, ali samo za mala i srednja društva.
Za ona društva koja po broju zaposlenika, ukupnoj aktivi i poslovnim prihodima spadaju u velika društva, primjenjuju se „Međunarodni računovodstveni standard 10 – Događaji nakon izvještajnog razdoblja“.
Iako interni akti društava, kao i upravljačka te organizacijska struktura uvjetuju postupak usvajanja godišnjih financijskih izvještaja, striktno se moraju poštivati i stavke Zakona o trgovačkim društvima (u daljnjem tekstu „ZTD“).
1. Društva s ograničenom odgovornošću
ZTD jasno govori kako se kod pravnog oblika društva s ograničenom odgovornošću, uprave odgovorne za izradu financijskih izvještaja te su ga bez odgađanja dužne dostaviti nadzornom odboru i skupštini društva. Kod onih društava koji su i zakonski obveznici Revizije, potrebno je dostaviti i izvješće revizora.
Članovi skupštine društva imaju rok od 14 dana kada mogu dobiti uvid u poslovne knjige i dokumentaciju društva prije nego se financijsko izvješće ispita u skupštini, a za dostavu izvješća članovima odgovorna je uprava.
Ne trebaju sva društva imati formiran nadzorni odbor, prema ZTD-u samo ona društva koja ispunjavaju jedan od idućih kriterija:
- ako ima više od 200 zaposlenih
- ako se formiranje uvjetuje posebnim zakonom za neke djelatnosti
- ako je temeljni kapital veći od 600.000 HRK
- ako je društvo povezano s nekim dioničkim društvom ili društvom s ograničenom odgovornošću koje mora imati nadzorni odbor
- ako je društvo komplementar u komanditnom društvu te je konsolidirani broj zaposlenih veći od 200
2. dionička društva
I usvajanje financijskog izvješća za dionička društva uređeno je ZTD-om.
S obzirom kako skupština društava odlučuje na istoj o tome što će se raditi s dobiti godine za koju se radi financijsko izvješće, rok u kojem se moraju razmotriti izvješća jednaka su kao kod društva s ograničenom odgovornošću.
Postupak započinje slanjem financijskog izvješća nadzornom i upravnom odboru koji ispituje dobivenu dokumentaciju i zatim svoje zaključke, za koje ima mjesec dana roka da ih donese, vraća natrag upravi ili direktorima dioničkih društava.
Prikupljanje podataka za izradu financijskih izvještaja traje od završetka poslovne godine pa do datuma njihove objave, a kako se logično nastavlja poslovanje društva, nastali poslovni događaji mogu biti povezani samo s tekućom godinom poslovanja. No oni mogu imati utjecaj i na podatke iskazane u financijskom izvješću za prethodnu godinu, odnosno onu za koju se inicijalno i sastavlja financijsko izvješće te provodi postupak njegovog usvajanja.
Primjerice, ako su uprava i nadzorni odbor nekog dioničko društvo prihvatili izvješće zaključno s 20.04. 2021. godine, izvješće ne održava događaje nakon tog datuma.
Događaji koji ne zahtijevaju usklađenje i porezni tretman
Svaki financijski izvještaj počiva na pretpostavkama kako će poslovni subjekt za kojeg se izvješće sastavljati neograničeno poslovati te su u skladu s tom pretpostavkom sastavljene i računovodstvene politike kao i drugi obračun poput porezne prijave.
No Međunarodni računovodstveni standard – 10 (u daljnjem tekstu „MRS“), sadrži posebni zahtjev za promjenu računovodstvene osnove ako uprava ili vlasnik društvo nakon datuma bilance donese odluku o prestanu poslovanja ili likvidaciji. Takva se namjera mora i objaviti, a posebno se objavljuje i primijenjena računovodstvena osnova iskazivanja vrijednosti.
Financijska izvješća ne smiju se usklađivati za pad tržišne vrijednosti ulaganja između datuma bilance i datuma odobrenja financijskog izvještaja jer pad tržišne vrijednosti ulaganja obično nije u vezi s uvjetima ulaganja koji su postojali na datum izvještavanja o financijskom položaju, ali sadrže okolnosti koje su nastale nakon tog datuma.
U situacijama kada se nakon datuma bilance donese odluka o isplati dividende, društvo ne treba priznati tu obvezu na datum bilance bez obzira što je dobitak ostvaren i iskazan na taj datum. S obzirom kako se takva odluka može donijeti bilo kada u tekućoj godini poslovanja društva, ali za prethodnu godinu, obveza postaje na dan donošenja odluke o isplati dividende i ne iskazuje se kao obveza u bilanci prethodne godine.
Iako postoji puno poslovnih događaja za koje MRS i HSFI ne zahtijevaju ispravljanje, svaki se mora objaviti i biti iskazana u bilješkama uz financijske izvještaje bez obzira o kojem pravnom obliku društva se radi i koje je veličine. Navedeni standardi reguliraju i porezni tretman društava.
S poreznog stajališta, a vezanog za događaje koji nastaju nakon datuma bilance i utječu na porezni status društva, MRS -10 i HSFI – 4 zahtijevaju da isti budu prikazani u financijskim izvještajima društva za godinu kada su se dogodili, a ne za godinu za koju se financijski izvještaji sastavljaju.
Sa stajališta poreza na dobit, provedena usklađenja se gledaju kao bilo koja druga knjiženja u poslovnim knjigama i iskazana u financijskim izvještajima društva. Za pozicije koje utječu na poreznu osnovicu, to područje je uređeno i Zakonom o porezu na dobit koji govori jesu li takva knjiženja porezno prihvatljiva.
Zakon uređuje i koja rezerviranja dopuštaju smanjenje porezne osnovice, a jednako je i za korekcije nekih drugih troškova koje utječu na porez na dobit.
Ukoliko Vas zanima jeste li dobro napravili usklađenje za one događaje nastale nakon datuma bilance i objave financijskih izvještaja, utoliko nam se slobodno obratite za pomoć.
