Plaće suštinski možemo definirati kao novčanu naknadu koju poslodavci isplaćuju svojim djelatnicima za odrađeni posao. U Republici Hrvatskoj uređene su zakonodavnim okvirom sukladno Zakonu o radu i Zakonu o doprinosima, ali i drugim Zakonima i propisima koji uređuju položaj djelatnika na tržištu rada.
I dok poslodavci najčešće imaju unaprijed dogovorenu dinamiku isplate plaće svojim djelatnicima, a u Republici Hrvatskoj je to u pravilu mjesečna isplata i to za prethodni mjesec u kojem se odradio posao, obračun plaća može u nekim svojim aspektima stvarati komplikacije za poslodavce koji su novi na tržištu i čiji zaposlenici ne pripadaju kategoriji kolektivnih ugovora.
U nastavku teksta pripremili smo za Vas tekst koji adresira neke od najčešćih nejasnoća po pitanju plaća i obračuna istih.
- Kako se utvrđuje plaća za redoviti rad zaposlenika
Mjesečni iznos plaće najčešće je definiran dogovorom između poslodavca i zaposlenika ili je stvar internog Pravilnika kojeg društva posjeduju za pojedino radno mjesto i opseg posla kojeg zaposlenik obavlja, a sama plaća se može sastojati od više elemenata:
- Fiksnog dijela
- Dodataka na plaću
- Raznih vrsta stimulacija
Fiksni iznos je osnovni dio koji se zaposleniku svakako isplaćuje, a dodaci na plaću mogu biti dio Zakona o radu u slučaju rada nedjeljom, blagdanima, prekovremeni rad, rad u otežanim uvjetima i slično ili mogu biti dio dogovora s poslodavcem. Stimulacije također ovise o dogovoru s poslodavcem i u praksi se radi o ispunjenju određenih vrsta ciljeva društva za što zaposlenik biva nagrađen dodatnim bonusom.
- Obračun plaća za vrijeme rada nedjeljom, blagdanima i prekovremeni rad
Sukladno Zakonu radu, za rad nedjeljom, prekovremeni i noćni rad te za rad blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi, radnik ima pravo na povećanu plaću. Iako Zakon o radu ne propisuje visinu naknade koju su poslodavci dužni osigurati svojim zaposlenicima, praksa je kolektivnih ugovora i većih društava na tržištu stavljanje uvećane plaće za 35-50 posto i to za iduće kategorije:
- Blagdani – uvećanje za 50 posto
- Nedjelja – uvećanje za 35 posto
- Prekovremeni rad – 50 posto
U slučaju rada nedjeljom, poslodavac je dužan osigurati zaposleniku neki drugi dan odmora u tjednu, a prekovremeni radi je dopušten samo u slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega posla i drugih prijekih potreba.
Povećanje plaće treba biti vidljivo na isplatnoj listi (IP1 obrazac) i to najkasnije 15 dana od isplate plaće na račun zaposlenika, a na kojoj će biti vidljiva dinamika obračuna.
- Obračun plaće za vrijeme bolovanja
U slučajevima bolesti ili ozljeda, liječenja u mjestu udaljenom od mjesta rada, komplikacija u trudnoći, rodiljnog dopusta, njegovanja bolesnog djeteta ili supružnika, smrtnih slučajeva u obitelji i slično, zaposlenici imaju pravo na bolovanje i naknadu plaće tijekom tog razdoblja.
Obračun i isplatu plaće zaposlenicima može u slučaju opravdanih razloga za bolovanje biti na teret poslodavcima ili državi prema sljedećim uvjetima:
A) Na teret poslodavca
U slučajevima bolesti ili ozljede, liječenja i medicinskih pretraga te smještaja u zdravstvenim ustanovama radi potreba pretraga, teret naknade plaće snosi poslodavac i to prema idućoj dinamici:
- za prvih 42 dana bolovanja, a u slučaju rada osiguranika u inozemstvu za sve vrijeme dok se osiguranik nalazi u inozemstvu
- za prvih 7 dana bolovanja zaposlenika koji je osoba s invaliditetom
Plaća koju poslodavac isplaćuje zaposlenicima ne smije biti niža od 70 posto osnovice za naknadu, a pod razdobljem od 42, odnosno 7 dana (za invalide rada), smatraju se kalendarski dani uključivo i subotu i nedjelju, dok se naknada plaće obračunava za radne dane unutar tih kalendarskih dana.
B) Na teret HZZO-a
Poslodavac isplaćuje plaću zaposleniku koja je na teret HZZO-a po isteku 42 dana, odnosno 8 dana u slučaju invalida rada, ako se radi o idućim uvjetima:
- privremene nesposobnosti za rad zbog bolesti ili ozljede, odnosno ako je radi liječenja ili medicinskih ispitivanja zaposlenik smješten u zdravstvenu ustanovu,
- privremene spriječenosti za obavljati rad zbog određenog liječenja ili medicinskog ispitivanja koje zaposlenik ne može obaviti izvan radnog vremena
Obračun i isplata plaće na račun HZZO-a vrši se od prvog dana bolovanja ako su ispunjeni idući uvjeti:
- zbog pratnje osigurane osobe upućene na liječenje izvan mjesta boravišta odnosno prebivališta
- zbog njege oboljelog djeteta ili supružnika
- zbog priznate ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti
Radi potrebe povrata sredstava poslodavac treba prema HZZO-u poslati zahtjev za povrat sredstava, izvješće o bolovanju (doznake), dokumentaciju o izvršenim isplatama plaće za koje se traži naknada te potvrdu o plaći (tiskanicu).
HZZO je dužan izvršiti povrat u roku od 30 dana ako je zaposlenik bio na teret HZZO-a od prvog dana, odnosno u roku od 45 dana ako je zaposlenik bio na teret HZZO-a od četrdeset i trećeg dana, odnosno osmog dana u slučaju invalida rada.
Visina naknade plaće utvrđuje se prema prosjeku isplaćenih plaća u razdoblju od 6 mjeseci prije mjeseca u kojem je radnik započeo bolovanje i to pod uvjetom da radnik ima ostvareno najmanje 9 mjeseci rada neprekidno ili 12 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine.
- Naknada plaće za vrijeme godišnjih odmora
Naknada plaće za vrijeme trajanja godišnjeg odmora zaposlenika ne smije biti manja od prosjeka isplaćenih plaća prethodna tri mjeseca, a sami iznos naknade utvrđuje se na temelju:
- kolektivnog ugovora
- ugovora o radu ili
- pravilnika o radu
U smislu Zakona o radu, prosjek plaće za prethodna tri mjeseca se utvrđuje od bruto iznosa isplaćenog za redovan rad, a isti uključuje i davanja bilo koje vrste od strane poslodavca (primanja u novcu i naravi) koja mogu biti:
- Dodaci na plaću (za rad nedjeljom i blagdanima, rad noću, prekovremeni rad)
- Plaćanje za otežane uvjete rada
- Postotno povećanje za godine radnog staža (minuli rad)
- Stimulativni dio plaće
Također je bitno za istaknuti kako naknada plaće za vrijeme trajanja godišnjeg odmora nije neoporezivi primitak te podliježe svim obvezama obračuna doprinosa i poreza na dohodak.
Sukladno Zakonu o radu, pod godišnji odmor ne računaju se idući dani:
- Blagdani i neradni dani
- razdoblje privremen nesposobnosti za rad
- Dani plaćenog dopusta
Oni zaposlenici koji koriste godišnji odmor za vrijeme kalendarskih blagdana, ostvaruju naknadu plaće bez obzira na to što u isto vrijeme koriste i godišnji odmor.
Ukoliko Vam trebaju računovodstvene usluge obračuna plaća, utoliko nam se slobodno obratite za pomoć.
Autor: Adrijana Kudrić
