Prije izbijanja pandemije korona virusa, Hrvatsko je gospodarstvo prema svim relevantnim makroekonomskim pokazateljima bilo u uzlaznoj fazi. S obzirom kako domicilno gospodarstvo prati svjetske trendove i kretanja, to je bilo za očekivati jer je i svjetsko gospodarstvo bilježilo rekordne stope rasta.
Izbijanje globalne pandemije negativno je utjecalo na makroekonomske pokazatelje svih zemalja, ali kako su ti trendovi utjecali na privatni sektor u cjelini i pojedine djelatnosti poslovanja, pročitajte u nastavku teksta gdje Vam prema analizi s portala finInfo (www.fininfo.hr) donosimo detaljan prikaz o poslovanju privatnog sektora prema pokazateljima broja zaposlenih, poslovnih prihoda i neto dobiti.
Broj zaposlenih, prihodi i dobit društava
Gledajući promatrani povijesni period 2016. – 2020. godine, gotovo 140 tisuća društava podnijelo je godišnji financijski izvještaj, što je povećanje od 19 posto u odnosu na 2016. godinu.
Tijekom cijelog promatranog razdoblja bilježen je prosječni godišnji rast od 5,2 posto novih društava koji su predavali godišnja financijska izvješća, kojeg je očekivano zaustavila globalna pandemija te je u 2020. godini to povećanje iznosilo samo 1,9 posto.
Promatrajući Hrvatsko gospodarstvo s aspekta ukupnog broja zaposlenih, poslovnih prihoda i neto dobiti, treba istaknuti kako je zaključno s 2020. godinom privatni sektor (oni poslovni subjekti koji su predali financijsko izvješće) zapošljavao nešto više od milijun osoba, te je u odnosu na 2016. godinu zabilježeno relativno povećanje od 9,3 posto.
I kod pokazatelja broja zaposlenih došlo je do obrata u pandemijskoj 2020. godini, ali relativan pad broja zaposlenih nije bio velik te se zaustavio na 0,6 posto.
Slijedeći zadane globalne trendove u pokušajima da se očuvaju radna mjesta, Hrvatska je također uvelike pomogla smanjenju broja otkaza putem potpora za očuvanje radnih mjesta. Ukupno isplaćeni iznos poslodavcima od strane Hrvatskog Zavoda za zapošljavanje iznosio je 8,3 milijarde kuna što za 2020. godinu odgovara udjelu od 2,2 posto u bruto domaćem proizvodu države.
Poslovni prihodi su također bilježili pozitivan trend rasta i to sa razine od 650 milijardi kuna u 2016. godini na gotovo 800 milijardi kuna u 2019. godini, da bi očekivano u pandemijskoj 2020. godini pali na razinu od 730 milijuna kuna. Uzimajući u obzir i pad iz prethodne godine, kao i prosječnu stopu inflacije za promatrano razdoblje koja je iznosila 3,5 posto, poslovni subjekti u Republici Hrvatskoj bilježe relativno povećanje prihoda od 9 posto.
Najveće povećanje za promatrano povijesno razdoblje 2016. – 2020. godine bilježi pokazatelj neto dobiti i to čak 162 posto, ali to povećanje treba promatrati u kontekstu cjelokupnih događanja oko tadašnje najveće Hrvatske multinacionalne grupacije, gdje je konsolidirani gubitak iste bio na razini od gotovo 26 milijardi kuna.
Promatrajući tržište Republike Hrvatske bez spomenute mulatinacionale grupacije, oscilacije su puno manje te je neto dobit društava rasla s 20 milijardi kuna u 2017. godini na gotovo 30 milijardi kuna u 2019. godini. Pandemija korona virusa vratila je stvari na početak promatranog razdoblja te je 2020. godina zabilježila ukupno dobit društava od 20 milijardi kuna.
Promatrajući navedene pokazatelje s aspekta koga je najviše pogodilo izbijanje pandemije, treba istaknuti kako je pad zaposlenih bio neznatan sa svojih 0,6 posto, dok je pad poslovnih prihoda iznosio 6,8 posto, a smanjenje ukupne neto dobiti iznosi čak 33 posto.
Prikaz pokazatelja prema djelatnostima
Očekivano, sve djelatnosti bilježe rast broja društava koje su predale godišnji financijski izvještaj za promatrani period 2016. – 2020. godina, a taj trend ni pandemija nije znatno usporila, osim kod djelatnosti trgovina na veliko i malo koje jedine bilježi pad u prethodnoj godini na razini od 1,5 posto.
To su ujedno djelatnosti koje su u periodu prije izbijanja pandemije bilježile rekordne stope rasta po broju subjekata koji su predavali financijska izvješća. Slično je i kod broja zaposlenih kada se promatra s aspekta broja i udjela po djelatnostima. Također su u periodu 2016. – 2020. godine dominirale djelatnosti trgovine na veliko i malo, ali najveći pad bilježi djelatnost pripreme usluživanja hrane i pića od 8,8 posto, što je rezultat lockdowna i brojnih zabrana rada i restrikcija tijekom pandemijske godine.
Promatrajući djelatnosti s aspekta generiranja poslovnih prihoda, opet se u značajnoj mjeri izdvajaju djelatnosti trgovine na veliko i malo čiji prihode iznose gotovo 30 posto svih djelatnosti u Republici Hrvatskoj te čiji je ukupni rast tijekom perioda 2016. -2019. godine iznosio 19 posto.
Očekivano, 2020. godine najveći pad prihoda bilježe društva registrirana za djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića i to čak 29,4 posto ili 3,6 milijardi kuna.
Sličan trend primjetan je i kod pokazatelja neto dobiti uz iznimku djelatnosti trgovine na malo koja bilježi značajan pad 2017. godine, a koji je posljedica gašenja poslovnih subjekata i trgovina tada najveće Hrvatske multinacionalne grupacije.
Naravno, društva registrirana za djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića bila su snažno pogođena lockdown-om i brojnim restrikcijama te su prvi puta u promatranom periodu 2016. – 2020. godine zabilježile negativnu neto dobit.
Finalno treba istaknuti i kako je ukupna imovina svih aktivnih društava u Republici Hrvatskoj za 2020. godinu iznosila 1,2 bilijuna kuna, to je rast od 10,4 posto u odnosu na 2016. godinu. Ulaganja u imovinu nisu bila jednaka tijekom cijelog razdoblja 2016. – 2020. godine nego je trend ulaganja značajno porastao nakon 2018. godine, a zadržan je na istoj razini i tijekom pandemijske 2020. godine.
Ukoliko Vas zanimaju analize tržišta koje utječu na Vaše poslovanje i koje Vam mogu pomoći prilikom budućih projekcija poslovanja, utoliko nam se slobodno obratite za pomoć.
