Gotovo svi poduzetnici susreli su se u svojoj poslovnoj karijeri s potraživanjima određene vrste, a suštinski je potraživanje imovinsko-pravni odnos u kojem vjerovnik ostvaruje određena prava spram dužnika po osnovi prodaje nekog učinka.
Potraživanja mogu nastati iz raznih poslovnih odnosa dvaju poslovnih subjekata, ali najčešća potraživanja s kojima se susreću društva u praksi jesu ona od kupaca i to kao rezultat prodaje određenog proizvoda ili usluge.
Po završetku poslovne godine obveza je svakog društva izrada godišnjih financijskih izvještaja, a izradi istih prethodi procjena naplate potraživanja od kupaca koji kasne sa svojom obvezom plaćanja. To se radi s ciljem donošenja odluka o vrijednosnom usklađenju i otpisu onih potraživanja za koje postoji opravdani razlog kako nikada neće biti naplaćeni.
S obzirom kako navedene odluke imaju za posljedicu smanjenje imovine društva i povećanje troškova koji ne moraju uvijek završiti smanjenjem osnovice poreza za dobit, potrebno je za pojedina potraživanja utvrditi njihov realni porezni status.
U nastavku teksta donosimo Vam pregled potraživanja od kupaca s poreznog i računovodstvenog motrišta.
Vrijednosna usklađenja potraživanja od kupaca s poreznog i računovodstvenog aspekta
Priznavanja i mjerenja potraživanja od kupaca za mala i srednja društva potpadaju pod kriterije hrvatskih standarda financijskog izvještavanja („HSFI“) i to HSFI 11 – potraživanja, 15 – prihodi i 9 – financijska imovina.
Potraživanja se početno mjere po fer vrijednosti, a s računovodstvenog stajališta uvjeti za smanjenje vrijednosti potraživanja od kupaca ili njihov definitivni otpis usuglašeni su u HSFI 11 i to ako postoje:
- značajne financijske teškoće dužnika (kupca),
- nepoštovanje ugovora, poput nepodmirenja obveza ili zakašnjela plaćanja, ili
- zbog nastanka mogućnosti da će kupac pokrenuti stečajni postupak ili postupak likvidacije.
Da bi rashodi od umanjenja vrijednosti potraživanja od kupaca bili porezno priznati u godini u kojoj se evidentiraju, četiri uvjeta moraju biti ispunjena:
- potraživanja su u poslovnim knjigama evidentirana kao prihod;
- za potraživanja nije nastupila zastara;
- od dospijeća potraživanja pa do kraja poreznog razdoblja prošlo je više od 60 dana;
- potraživanja nisu naplaćena do 15-og dana prije podnošenja prijave poreza na dobit.
Ako društvo nije poduzelo sve radnje za osiguranje naplate duga pažnjom dobrog gospodarstvenika, a za predmetno potraživanje je nastupila zastara, tada se prethodno priznati rashod od umanjenja potraživanja smatra porezno nepriznatim rashodom i društvo je dužno u onom razdoblju u kojem je nastupila zastara, uvećati osnovicu za oporezivanje porezom na dobit i to za iznos prethodno priznatog rashoda od umanjenja potraživanja.
Što je postupanje pažnjom dobrog gospodarstvenika?
Smatra se da su obavljene radnje za osiguranje naplate potraživanja pažnjom dobrog gospodarstvenika, ako su potraživanja utužena ili se zbog njih vodi ovršni postupak, ako su prijavljena u stečajnom postupku nad dužnikom ili ako je postignuta nagodba s dužnikom i slične radnje.
Poreznim obveznicima dopušteno je trajno porezno priznavanje rashoda od otpisa nezastarjelih potraživanja od nepovezanih osoba, čak i bez obavljanja svih radnji za osiguranje naplate potraživanja postupanjem pažnjom dobrog gospodarstvenika ako porezni obveznik:
- dokaže da troškovi pokretanja određenih postupaka za osiguranje naplate potraživanja pažnjom dobrog gospodarstvenika povećavaju iznos potraživanja ili
- dokaže da je pažnjom dobrog gospodarstvenika pokrenuo određene radnje s ciljem naplate potraživanja pri čemu je utvrdio konačnu nemogućnost naplate otpisanog iznosa potraživanja.
Bitno je još navesti da ukoliko imate društva koja su otišla u stečaj, likvidaciju i slično, a nisu poduzete radnje naplate pažnjom dobrog gospodarstvenika, tada je otpis potraživanja porezno nepriznat.
Otpis zastarjelih potraživanja do 5.000,00 kn
U slučaju postojanja potraživanja od kupaca u iznosu koji ne prelazi 5.000,00 HRK i to u svakom pojedinom poreznom razdoblju te po pojedinom dužniku, Društvo može navedeno potraživanje priznati kao rashod od otpisa potraživanja nepovezanih osoba, ali dužnici moraju biti obveznici poreza na dobit.
Navedeno se primjenjuje na sva zastarjela potraživanja i u slučaju kada pojedinačno zastarjelo potraživanje (pojedini račun ili druga isprava koja ima značenje računa) ne glasi na iznos veći od 5.000,00 HRK. Ako su potraživanja zastarjela na temelju više računa koji glase na manji iznos od 5.000,00 HRK po pojedinom dužniku, porezno se priznaje otpis ukupno najviše do 5.000,00 HRK.
U ovakvim slučajevima poduzetnici ne mogu koristiti djelomičan otpis računa, temeljem kojeg je potraživanje stupilo u zastaru, kako bi ostvarili dopušteni cenzus od 5.000,00 HRK.
Mogućnost porezno priznatog otpisa zastarjelih potraživanja do 5.000,00 HRK ne može se koristiti za potraživanja prema povezanim osobama i potraživanja prema osobama koje nisu obveznici poreza na dobit.
Ukoliko imate potraživanja od kupaca za koja ne znate kako ih računovodstveno i porezno tretirati, utoliko nam se slobodno obratite za pomoć.
