Nematerijalna imovina postaje sve važniji dio poslovanja modernih društava. Razlog tome je što se sve više novostvorene vrijednosti razvija znanjem, a manje materijalnim resursima i radom u proizvodnji. Budući da je nematerijalna imovina često nevidljiva i stvara se interno teško je odrediti njenu vrijednost. U nastavku donosimo nekoliko podjela nematerijalne imovine i metode za njenu procjenu.
Skupine nematerijalne imovine
Postoji nekoliko podjela nematerijalne imovine. Prema načinu stjecanja nematerijalna imovina se može podijeliti na:
- Nematerijalnu imovinu koja se stječe od drugih
- Interno razvijenu nematerijalnu imovinu.
Nematerijalna imovina koja se stječe od drugih svrstava se u nekoliko skupina:
- Nematerijalna imovina koja se zasebno stječe
- Nematerijalna imovina koja se stječe kod poslovnih spajanja
- Nematerijalna imovina koja se stječe pomoću državnih potpora
- Nematerijalna imovina koja se stječe razmjenom za drugu imovinu.
Odbor za međunarodne računovodstvene standarde nematerijalnu imovinu dijeli na sljedeće skupine i vrste:
- Marketinšku skupinu nematerijalne imovine
- Nematerijalnu imovinu povezanu s kupcem
- Nematerijalnu imovinu na ugovornoj osnovi
- Tehnološku skupinu nematerijalne imovine
- Umjetničku skupinu nematerijalne imovine.
Marketinška skupina nematerijalne imovine uključuje:
- Trgovačke marke proizvoda, trgovačka imena, uslužne marke, skupne marke i certificirane marke
- Komercijalni izgled proizvoda (jedinstvena boja, oblik ili dizajn pakiranja)
- Novinske oznake
- Imena internetskih domena
- Sporazumi o zabrani konkurencije.
Nematerijalna imovina povezana s kupcem uključuje:
- Listu kupaca
- Narudžbe ili nepodmirene proizvodnje
- Ugovore s kupcima i s njima povezanim odnosima s kupcima
- Neugovorne odnose s kupcima.
Nematerijalnu imovinu na ugovornoj osnovi čine:
- Ugovori o promidžbi, izvođenju, upravljanju, uslugama ili nabavi
- Sporazumi o licenciranju, autorskoj naknadi i mirovanju
- Sporazumi o leasingu
- Građevinske dozvole
- Sporazumi o franšizi
- Operacijska prava i prava emitiranja
- Korištenje prava kao što su prava na bušenje, navodnjavanje, letenje, iskorištavanje šuma, iskorištavanje ruda i prava na službene rute
- Ugovori o servisiranju poput servisiranja hipotekarnih ugovora
- Ugovori o zapošljavanju
U tehnološku skupinu nematerijalne imovine spadaju:
- Software
- Patentirane tehnologije
- Nepatentirane tehnologije
- Baze podataka
- Poslovne tajne poput tajnih recepata, procesa i formula.
U umjetničku skupni nematerijalne imovine spadaju:
- Literarni radovi poput knjiga, novina, časopisa i slično
- Glazbeni radovi poput kompozicija, glazbenih stihova i promidžbenih džinglova
- Opere, predstave, baleti
- Slike i fotografije
- Audiovizualni materijali poput videa, filmova, video glazbe i televizijskih programa.
Metode vrednovanja nematerijalne imovine
U skladu s MSF 3 stjecatelj je dužan stečenu nematerijalnu imovinu mjeriti po njenoj fer vrijednosti na dan stjecanja. Budući da je nematerijalna imovina heterogena često nije moguće pronaći izravnu tržišnu evidenciju transakcija za nematerijalnu imovinu. Ako i postoji tržišna evidencija ona postoji u odnosu na sličnu ali ne i istovjetnu imovinu. Zbog toga se koriste metode vrednovanja nematerijalne imovine.
Nematerijalnu imovinu možete procijeniti korištenjem tri temeljna pristupa za vrednovanje nematerijalne imovine:
- Tržišni pristup
- Troškovni pristup
- Pristup na bazi dobiti.
Kod tržišnog pristupa određujete vrijednost fer tržišne vrijednosti nematerijalne imovine usporedbom promatrane imovine s identičnom i sličnom imovinom koja se kupuje i prodaje po određenim cijenama na tržištu. Budući da ne postoji vidljivo aktivno tržište za nematerijalnu imovinu stečenu poslovnim spajanjima te jedinstvene značajke nematerijalne imovine nije uvijek moguće odrediti tržišnu vrijednost promatrajući cijene slične imovine na tržištu.
Kod troškovnog pristup vrednovanja nematerijalne imovine za procjenu vrijednosti koristite procjenu troška zamjene ili procjenu troška reprodukcije. Budući da ova metoda prilikom vrednovanja ne uzima u obzir buduće koristi od nematerijalne imovine procijenjena vrijednost nematerijalne imovine je upitna.
Stoga je prilikom poslovnih spajanja ipak najbolje koristi metode procjene vrijednosti nematerijalne imovine temeljene na dobiti. Ovaj pristup se temelji na konceptu ekonomske vrijednosti koja se sastoji od procjene novčanog tijeka koji će se generirati korištenjem nematerijalne imovine koja se koristi. Svođenjem novčanog toka na sadašnju vrijednost primjenom odgovarajućih diskontnih stopa određuje se ekonomska vrijednost promatrane nematerijalne imovine. Odbor za internacionalne standarde vrednovanja u ovaj pristup ubraja sljedeće metode:
- Metoda nepostojanja tereta plaćanja licencne naknade (metoda uštede na licencnoj naknadi)
- Metoda premije profita (metoda inkrementalnog dobitka)
- Metoda viška dobiti.
Metoda nepostojanja tereta plaćanja licencne naknade
Kod metode nepostojanja tereta plaćanja licencne naknade vrijednost nematerijalne imovine izračunavate pozivanjem na sadašnju vrijednost plaćanja licencne naknade koje društvo neće plaćati jer posjeduje nematerijalnu imovinu za koju bi moralo plaćati naknadu.
Prema ovoj metodi vrijednost nematerijalne imovine je kapitalizirana sadašnja vrijednost budućih naknada nakon poreza za cijelo vrijeme korištenja licencije. Plaćanje naknade tijekom cijelog vijeka korištenja licencije se prilagođava za porez i diskontira za sadašnju vrijednost. Iznos naknade se definira kao postotak prihoda koji će se ostvariti korištenjem nematerijalne imovine.
Licencna stopa se obično određuje pomoću licencnih stopa za sličnu nematerijalnu imovinu na tržištu. Ova metoda se najčešće koristi za vrednovanje patenata i trgovačkih marki.
Metoda premije profita
Kod metoda premije profita ili metoda inkrementalnog dobitka uspoređujete prognozirani profit ili novčani tok koji će se ostvariti korištenjem određene vrste nematerijalne imovine s prognoziranim profitom ili novčanim tokom koje bi društvo ostvarilo kada ne bi koristilo tu vrstu nematerijalne imovine. Nakon toga prognozirani iznos inkrementalnog profita ili ostvarivog novčanog toka povezanog s promatranom nematerijalnom imovinom diskontirate na sadašnju vrijednost korištenjem odgovarajuće diskontne stope.
Prilikom primjene ove metode uzimate u obzir sljedeće inpute:
- prognozirani periodični profit, uštedu troškova ili očekivani novčani tok koji će se generirati korištenjem promatrane nematerijalne imovine
- periodični profit
- troškovne uštede ili očekivani novčani tok koji će biti generiran ako se promatrana nematerijalna imovina ne koristi
- diskontna stopa za kapitalizaciju prognoziranog periodičnog profita ili novčanog toka.
Ova metodu možete koristiti za vrednovanje imovine čijim se korištenjem smanjuju troškovi ili generira dodatni profit.
Metoda viška dobiti
Pomoću metode viška dobiti determinirate vrijednost nematerijalne imovine kao sadašnju vrijednost novčanog toka koji se može pripisati nematerijalnoj imovini nakon što isključite dio novčanog toka koji se može pripisati kontributivnoj imovini. Doprinos novčanom toku te imovine poznat je kao trošak kontiributivne imovine.
Kontributivna imovina pomaže nematerijalnoj imovini u stvaranju novčanog toka, a sastoji se od dugotrajne i kratkotrajne materijalne imovine te nematerijalne imovine koja proizlazi iz goodwilla. Povrat na kontributivnu imovinu dobivate primjenom odgovarajuće stope povrata na fer vrijednost kontributivne imovine. Dobitak prije troška kontributivne imovine umanjite za trošak kontributivne imovine kako bi dobili neto dobitak koji se može pripisati promatranoj nematerijalnoj imovini. Dobit koja je pripisana nematerijalnoj imovini predstavlja povrat na kontributivnu imovinu.
Korištenjem odgovarajuće diskontne stope ovako dobiveni rezidualni dobitak svodite na sadašnju vrijednost. U praksi se ova metoda najčešće koristi prilikom procjene vrijednosti procesa istraživanja i razvoja, te za vrednovanje odnosa s kupcima.
Kao varijanta metode viška vrijednosti za vrednovanje brendova često se koristi metoda cjenovne premije. Primjenom ove metode vrijednost brenda izračunavate kao sadašnju vrijednost budućih cjenovnih premija koje bi brendirani proizvod ostvario u odnosu na nebrendirani proizvod ili generički ekvivalent.
Autori: ALPHA CAPITALIS tim
Ovlašteni revizori | Ovlašteni interni revizori | Ovlašteni procjenitelji | Ovlašteni računovođe | Ovlašteni investicijski savjetnici | ACCA (Association of Certified Chartered Accountants) | CFA (Chartered Financial Analyst)
